Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u izbornoj noći 2. oktobra, samo sat nakon zatvaranja biračkih mjesta, odlučio je nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH za koje je rekao, u što je na početku bilo sumnje, da neće utjecati na demokratsku volju birača. Kako je pojasnio, novi paket izmjena neće utjecati direktno na izbore, već na poslijeizborne pregovore o koalicijama političkih stranaka te na uspostavu indirektno izabranih tijela. Istakao je i to da je nametnuo mjere za koje smatra da će unaprijediti funkcionalnost institucija u entitetu Federacija BiH i koje će, tvrdi, omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali. Visoki predstavnik podvukao je da će novim mjerama biti uvedeni mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi za formiranje vlasti u većem bh. entitetu.

Najveća promjena koju je Christian Schmidt nametnuo u nedjelju jeste odluka kojom će biti povećan broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH tako što će svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – sada imati po 23 umjesto dosadašnjih 17 delegata. Važno je istaći da se delegati u ovom domu biraju u kantonalnim skupštinama, dok se zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju direktno glasovima građana. Kako stoji u obrazloženju OHR-a, svaki konstitutivni narod u svakom kantonu imat će mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda ako je izabran u tom kantonu. Isto tako, ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa sedam na 11, što će biti prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda FBiH. Prostom matematikom dođe se do zaključka da će u ovom federalnom tijelu biti ukupno povećan broj delegata s 58 na 80.

Osim odluke o povećanju broja delegata u Domu naroda FBiH, desit će se određene promjene i u kontekstu izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te u vezi s popunjavanjem Ustavnog suda FBiH. Odsad će kandidate za funkciju predsjednika i potpredsjednika većeg bh. entiteta predlagati 11 delegata, što čini 47,8 posto, iz kluba svakog naroda, a do sada ih je predlagalo samo šest, odnosno trećina. Ako ne pošalju svoje prijedloge u roku od trideset dana od formiranja Doma naroda, kandidate može predložiti sedam delegata, a ako prođe pedeset dana, kandidate će moći predložiti samo četiri delegata. Interesantno je da će Dom naroda FBiH biti u mogućnosti izabrati za sudiju najbolje rangiranog kandidata s liste Visokog sudskog i tužilačkog vijeća bez aminovanja federalnog predsjednika i potpredsjednika. Sudije Ustavnog suda FBiH do ove odluke su mogli biti u službi do 70 godina starosti, a novom odredbom će ostati na funkciji do imenovanja zamjenika.

Nije trebalo dugo da novi set izmjena Izbornog zakona BiH dovede do potpune zabune na bh. političkoj sceni i oprečnih izjava zvaničnika. Doveo je i do mimoilaženja u stavovima čak i među dvije Hrvatske demokratske zajednice. Na svom Twitter profilu kasno u nedjelju oglasio se hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a Hrvatske, koji je pozdravio novu odluku Christiana Schmidta, naglasivši da je njome osiguran politički opstanak bh. Hrvata. S druge strane, dopredsjednik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić kazao je da “ne podržava nametnuta rješenja”, dok je još jedan dopredsjednik ove političke organizacije i predsjednik FBiH Marinko Čavara istakao da je visoki predstavnik “prvenstveno trebao staviti van snage sve odredbe i odluke koje su donijeli raniji visoki predstavnici, koji su totalno narušili Vašingtonski mirovni sporazum”.

Stav u novom broju analizira novo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od visokog predstavnika Christiana Schmidta i to s Kasimom Trnkom, Vehidom Šehićem i Sedadom Dedićem.

MOŽE SE POJAVITI VELIKI PROBLEM KOD IMPLEMENTACIJE

Ekspert za ustavno pravo emeritus Kasim Trnka govori da je ovih dana već u javnosti upozoravao na to da su ove izmjene jedan korak naprijed, a nazad dva.

“Visoki predstavnik napravio je jedan korak naprijed tako što je onemogućio blokade glede procesa formiranja vlasti i donekle je olakšao protok u zakonodavnom postupku. To će sigurno imati neke pozitivne efekte. Ipak, svojim intervencijama politički je proces okrenuo u sasvim suprotnom, nepoželjnom pravcu, jer zahtjevi za pristup evropskim integracijama i svi birokratski standardi insistiraju na tome da se ojača pozicija građanina, da se jačaju kohezione snage unutar naše države, a on je ovim izmjenama dodatno osnažio etničku komponentu u ustavnom uređenju BiH. To se vidi prije svega na jačanju institucije Doma naroda. Iako je u prethodnim raspravama bilo govora o tome, što bi i bilo realno, da se Dom naroda svede samo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i da ne blokira odluke koje se donose u Zastupničkom domu, gdje se nalaze zastupnici koje su direktno građani izabrali. Činjenica da je broj delegata porastao s 58 na 80 govori u prilog mojoj tezi. Povećan je broj delegata iz reda Ostalih, ali valja reći da je ova pogodnost za njih samo formalne prirode iz razloga što se suštinska pozicija pripadnika ostalih naroda neće znatno mijenjati. Oni i dalje neće moći postavljati pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, samo će statirati u procesu odlučivanja. Može se pojaviti i veliki problem kod implementacije jer će biti teško pronaći 11 izabranih u kantonalnim skupštinama koji se izjašnjavaju kao Ostali. Sličan problem smo već imali kada je u kantonalnim skupštinama bilo teško pronaći 21 Srbina”, rekao je Trnka uz ponavljanje stava da se novim izmjenama daje prednost etničkom u odnosu na građansko.

Politički analitičar i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić podsjetio je na to da je i ranije Christian Schmidt najavljivao da će donijeti određene izmjene Izbornog zakona BiH kako bi onemogućio blokade prilikom formiranja institucija ove države tako da nove brze izmjene visokog predstavnika smatra očekivanim.

“Svjedoci smo da od izbora 2018. godine nemamo Vladu FBiH, nemamo predsjednika i potpredsjednika FBiH i nemamo, što je veoma opasno, Ustavni sud u punom kapacitetu tako da je Christian Schmidt ovim svojim izmjenama spriječio blokadu funkcioniranja ovih jako bitnih institucija. To je nešto što je dobro. S druge strane, kada je u pitanju popuna Doma naroda Parlamenta FBiH, on je zadržao ustavnu odredbu iz Ustava FBiH da će se iz svakog kantona kao delegat birati najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu. Istina, on je povećao broj delegata, umjesto 17, sada će ih biti 23, i povećao je broj zastupnika u Klubu Ostalih na 11. To će sada sigurno 'poskupiti' tu instituciju. On je našao neko rješenje da niko, po mom mišljenju, ne bude zakinut. Neko će uvijek biti više, a neko manje zadovoljan, ali gledajući realno, ovo je dobar korak ka možda još većoj izmjeni Izbornog zakona, naročito kada je u pitanju implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava koje će se morati implementirati jer je to jedan od 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti da bi dobila status kandidata”, mišljenja je Šehić.

PROHADEZEOVSKO RJEŠENJE

Doktor pravnih nauka Sedad Dedić kaže kako OHR ima zadatak da u okvirima prava podržava implementaciju civilnog aspekta Mirovnog sporazuma. Napominje da OHR ne bi smio i da nema mandat da ispunjava bilo čije političke želje, a to je Christian Schmidt novom odlukom, kaže, učinio.

“Već nekoliko puta sam upozoravao da Christian Schmidt svojim postupcima koji imaju nedemokratske i necivilizirane elemente i koji su, dakle, u suprotnosti s evropskim vrijednostima ozbiljno narušava kredibilitet OHR-a. Tako važne odluke za sve građane i za jednu državu niko ne bi smio donositi ovako netransparentno. Donijeti 'na prepad' ovakve izmjene u trenutku kada politički faktori u BiH i kada građani u BiH teško mogu reagirati jer je cijela bh. politička javnost i svi građani okupirani izbornim procesom smatram nepoštovanjem građana BiH, nepoštovanjem naše države, smatram da je to neodgovorno i da je takav rad daleko ispod nivoa rada ozbiljnih institucija. Sve aspekte i efekte ovih izmjena ćemo u potpunosti moći vidjeti tek u procesu implementacije, ali ono što za jedan dio odluke jeste jasno već sada jeste to da je Christian Schmidt povećanjem broja članova Doma naroda ugrozio dodatno demokratsku volju građana u BiH u korist samo jedne političke stranke – HDZ-a. Naglašavam da HDZ nije isto što i hrvatski narod jer broj glasova koje dobija HDZ je nekoliko puta manji od broja Hrvata u BiH. Dosadašnja praksa je pokazala da HDZ BiH često radi po nalozima iz Zagreba i u interesu Hrvatske, a protivno interesima svih građana, pa i Hrvata u BiH. Dovoljno je spomenuti samo aktiviranje vitalnog nacionalnog interesa za Most na Pelješcu kojim se protivno međunarodnom pravu ograničavaju prava na moru države BiH i svih njenih građana”, kategoričan je Dedić.

Jedino što je sigurno u ovom trenutku s izmjenama, nastavlja, jeste da će dodatno biti osnažena pozicija jedne političke stranke – HDZ-a BiH, te ističe kako smo vidjeli da u prethodnom mandatu nije implementirana volja građana zbog nedemokratskih blokada i ucjena koje je radio upravo HDZ BiH.

“Povećati broj članova Doma naroda bez reduciranja nadležnosti Doma naroda samo na pitanja vitalnog nacionalnog interesa je direktno podrivanje demokratije u BiH i obesmišljavanje izbornog procesa. Ako povećavate broj članova Doma naroda koje ne biraju građani i koji ima nadležnost da mora odobriti sve što donesu izabrani predstavnici građana u Parlamentu FBiH, onda faktički izbor građana omalovažavate dodatno. Mogao je sa sličnim efektom ukinuti i pravo građanima da biraju jer je ovim povećanjem broja parlamentaraca koje ne biraju građani direktno umanjio izbornu demokratsku volju građana. Zbog aktivnog ugrožavanja političkog suvereniteta BiH kroz utjecaj zvaničnog Beograda i zvaničnog Zagreba na određene političke stranke koje se ne ponašaju kao da odgovaraju građanima koji ih biraju nego se podanički odnose prema prethodno navedenim stranim političkim centrima, politička scena u BiH će nastaviti da bude nemirna. Također smatram da dodatnu komplikaciju političke situacije u BiH donose političke stranke koje se predstavljaju kao probosanske, a koje umjesto programa šta će bolje i drugačije uraditi za građane i za državu nude samo konflikte i napade na rad i djelovanje drugih političkih stranaka. Smatram da se niko nema pravo igrati s voljom građana BiH. Građani biraju da bi se institucije države osvježile dodatnim idejama i unapređenim programima koji će građanima popraviti životni ambijent u svakom smislu. Tako da će odgovorni politički subjekti ubrzano raditi na implementaciji izbornih rezultata kroz formiranje parlamentarnih većina i vlada na svim nivoima kako bi institucije što prije nastavile da služe građanima i državi BiH. Naglašavam važnost poštovanja demokratske volje građana. Primjerice, kada govorimo o FBiH, volja građana je iskazana kroz većinsku i dominantnu podršku SDA u FBiH. Najave Elmedina Konakovića, koji je politički prohodao u SDA i koji se etablirao na krilima širine i snage SDA, i najava i ostalih malih političkih subjekata kako će izbaciti iz vlasti političku stranku kojoj je dominantna većina građana dala podršku jeste najava napada na većinsku volju građana, a to je onda zloupotreba. Otkud nekom pravo da ne poštuje većinsku volju građana?! Ako se usude ići u tom smjeru, to će biti politički kraj i zadnji mandat tim malim političkim subjektima i građani bi to tek onda kaznili i dali dodatnu podršku SDA na sljedećim izborima“, naglasio je Sedad Dedić.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice i doktor pravnih nauka Dževad Mahmutović također ističe da nije bilo potrebe za donošenjem ovakve odluke niti u izbornoj noći niti bilo kada.

“Koliko sam razumio iz izjava iz OHR-a, visoki predstavnik Christian Schmidt je osjećao obavezu da treba donijeti odluku zato što je ranije vodio razgovore s političkim predstavnicima na ovu temu, pa smatram da je to više pitanje njegove principijelnosti i sujete, a ne potrebe da se donese odluka. Donošenje bilo kakvih odluka kojima se mijenjaju pravila dok traje kampanja svakako nije demokratski standard te i ovu odluku smatram nedemokratskom. Ovo je treća odluka koju je donio nakon raspisivanja izbora, što svakako kontaminira ovaj izborni proces i dovodi u pitanje njegovu demokratičnost. Dan izbora je praznik demokratije, dan u kojem građani imaju svu vlast u svojim rukama, a donoseći odluku, visoki predstavnik im je uskratio glavnu ulogu tog dana, te je preuzeo za sebe. Mislim da to nije trebao učiniti“, riječi su Mahmutovića. On dijeli mišljenje sa Sedadom Dedićem da najnovije izmjene nisu prohrvatsko rješenje, već prohadezeovsko.

„Odluku o ustroju Doma naroda visoki predstavnik Christian Schmidt je, prema mom mišljenju, donio pod utjecajem prohadezeovskih elemenata u BiH i našem okruženju. Učinio je HDZ obaveznim dijelom vlasti, što će najviše štete nanijeti hrvatskom narodu. Drugi dio kojim se trebalo obezbijediti bolje funkcioniranje Doma naroda Parlamenta FBiH na prvi pogled se činio dobrim, međutim, kada se uđe dublje u sam proces rada Doma naroda, onda se vidi da su blokade i dalje moguće. Rokovi koji su postavljeni ovom odlukom, dakle dispozicija, imala bi smisla i bila provodiva samo da su je pratile sankcije za one koji je ne poštuju. U ovom slučaju sankcije nema, tako da i dispozicija će biti mrtvo slovo na papiru. Ja ove rokove doživljavam kao zavjesu koja je trebala da pokrije udovoljavanje HDZ-ovim zahtjevima za proporcionalnim zastupanjem, odnosno za njihovim fiksiranjem u vlasti kako god da se okončaju izbori i ovog, ali i narednih puta. Tužan sam zbog činjenice da se visoki predstavnik bavio samo vještački napravljenom nefunkcionalnošću FBiH. Rješenja koja je nametnuo neće obezbijediti cilj kojem se navodno težilo i koji se pojavljuje u javnosti. Mislim da odluka i nije donesena radi unapređenja funkcionalnosti FBiH, nego drugih ciljeva. Ono što će Christian Schmidt morati uraditi i u slučaju da ove izmjene ne daju rezultate, što ja očekujem, jeste potezanje za bonskim ovlastima kojima će on kažnjavati kočničare procesa, a to je mogao i trebao uraditi i do sada i bez ove odluke. Očekujem da se istom posvećenošću u narednom periodu bavi i različitim diskriminatornim rješenjima u ustavima i zakonima u BiH, te da razgovara s političkim akterima u BiH, a ukoliko ne dođe do rješenja na taj način, da posegne za bonskim ovlastima i riješi ta pitanja. Tu prije svega mislim na provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, ali i da otkloni asimetrična rješenja u entitetima i obezbijedi konstitutivnost svih naroda i građana na cijeloj teritoriji BiH, da obezbijedi izučavanje bosanskog jezika u entitetu Republika srpska, zastupljenost nesrba u vlasti i javnim institucijama Rs-u u skladu s Ustavom i zakonima i još mnogo toga“, dodao je.

Na kraju, Dževad Mahmutović napominje da je trenutna politička situacija teška, a ne isključuje mogućnost da postane još teža. Miješajući se u demokratske procese, u izborni proces, kaže da je visoki predstavnik već zauzeo aktivnu ulogu i smatra da će morati istrajati na svojim idejama i obezbijediti brzu implementaciju izbornih rezultata i uspostavu vlasti. Očekuje veliki pritisak i nastojanje da se vlast formira bez izbornih pobjednika, odnosno bez SDA, na osnovama na kojima se to prošli put desilo u Kantonu Sarajevo, ali upozorava da će konačni rezultati pokazati da je to nemoguća misija.