Prošlo je više od četiri mjeseca otkako je američko-kanadski kitolovac Paul Watson (73 godine) zatvoren u mjestu Nuuk (Grenland) u preventivnom pritvoru. Danska policija uhapsila ga je 21. jula nakon međunarodne potjernice koju je izdao Interpol, iskoristivši činjenicu da je Watson svojim brodom stao kako bi natočio gorivo na arktičkom otoku. Od tada, ovaj aktivista poznat po ometanju lova na kitove u svjetskim okeanima, čeka svoju sudbinu: da bude izručen Japanu, gdje je optužen da je "eko-terorista" i gdje se suočava s 15 godina zatvora ili da ode u Francusku, zemlju koja je najavila da će mu dati politički azil.

Odluka o budućnosti Watsona, osnivača Greenpeacea i ekološke nevladine organizacije Sea Shepherd, sada je na Danskoj. Ali Ministarstvo pravde te zemlje nije sigurno hoće li slijediti zahtjev Japana ili međunarodni val solidarnosti koji je slučaj izazvao, predvođen francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je rekao da je "intervenisao kod danskih vlasti" kako bi pokušao osloboditi Watsona.

Druge ekološke nevladine organizacije, kao i poznati holivudski glumci i lista od 72 zastupnika u Evropskom parlamentu pridružili su se svjetskoj kampanji za Watsonovu slobodu. S druge strane, vlada u Kopenhagenu također se osjeća pod pritiskom svojih autonomnih teritorija (Farski otoci), gdje je lov na kitove dopušten i više se puta suočila s postupcima Paula Watsona.

Ministar pravde, socijaldemokrata Peter Hummelgaard za sada nije rekao kada namjerava donijeti odluku, a samo je naveo da su od Japana zatražili dodatne informacije o optužbama za "krađu, oštećenje imovine, ometanje poslovanja i ozljede" protiv Watsona. Njegovi advokati tvrde da je kazna od 15 godina s kojom se Watson suočava u Japanu potpuno nesrazmjerna vrsti optužbi protiv njega. Osim toga, advokatica Julie Stage je dodala da "ne očekujemo da naš klijent dobije pošteno suđenje u Japanu, jer vjerujemo da je ovo politički progon kako bi se zaustavio njegov aktivizam."

Paul Watson stekao je svjetsku slavu i smatra ga se modernom ikonom ekološkog aktivizma jer je borac protiv ilegalnog kitolova. Njegove akcije, u kojima se iz malog čamca sukobljava s kitolovcima na otvorenom moru, dodatno su proslavljene serije koju mu je posvetio američki kanal Discovery, pod naslovom „Whale Wars: The Story of Captain Watson“.

Jedna od epizoda serije bavi se upravo događajima zbog kojih Japan sada traži njegovo izručenje. Akcija se odvijala u vodama Antarktika kada je grupa aktivista htjela zaustaviti japanski brod Nisshin Mariu, među ekolozima poznat kao "plutajuća klaonica". Ekolozi su na kitolovca bacili kiselinu, plin neugodnog mirisa koji može uzrokovati opekotine na koži. Prema tužiteljstvu, plin je ozlijedio člana posade koji je u to vrijeme bio na palubi broda, no Watsonova obrana negira te činjenice i navodno je dostavila video dokaze koji to potvrđuju.

Osim toga, Watson nije bio na brodu u trenutku kada su se događaji dogodili, ali je optužen da je odgovoran za radnju. Njegov kolega aktivista, Pete Bethune, uhapšen je i odslužio je dvogodišnju zatvorsku kaznu u Japanu zbog iste akcije.

Ekološki aktivizam Paula Watsona seže još u vremena vancouverskih hipija 1970-ih, kada su on i njegovi kolege osnovali organizaciju Greenpeace. Ali nekoliko godina kasnije, Watson je izbačen iz organizacije zbog svojih radikalnijih metoda direktne akcije. Osnovao je vlastitu organizaciju za očuvanje prirode, Sea Shepherd, njegujući imidž pobunjeničkog aktiviste koji se ogrnuo crnom gusarskom zastavom ukrašenom Neptunovim trozubom.

Tokom svoje aktivističke karijere, Watson je nekoliko puta osuđivan za svoje postupke, tako je 1997. optužen za sabotiranje norveškog ribarskog broda, a 2012. uhapšen je u Njemačkoj na zahtjev Kostarike nakon akcije protiv broda koji je lovio morskog psa. Na Farskim otocima, Watson je također bio uključen u nekoliko epizoda tokom kontroverznog pilotskog lova na kitove koji se odvija u tamošnjem arhipelagu, u kojem se svake godine uhvati oko 700 kitova i nekoliko stotina delfina.

Sam Watson opisao je svoje postupke kao "nenasilnu agresiju" koja je u nekoliko slučajeva rezultirala materijalnom štetom ili potonućem kitolovaca. U slučaju njegovog hapšenja na Grenlandu, vlada Farskih otoka izbjegavala je davati bilo kakve izjave. Međutim, farski zastupnik u danskom parlamentu, Sjúrður Skaale, izbjegava opisati aktivistu kao ekološkog heroja: "On se ponaša kao pravi razbojnik, on nije heroj, on je kriminalac i showman." U dokumentarcu BBC-ja snimljenom na Farskim otocima, prikazuje se kako je policija ispalila suzavac na Paula Watsona i ostale aktiviste, koji su odgovorili bacanjem baklji na vlasti.

Kada je Paul Watson uhapšen u Nuuku, njegov brod je išao prema zapadnom sjevernom Pacifiku, gdje se nalazio japanski kitolov Kangei Maru, čiji je kapacitet 600 tona kitovog mesa. Lov na kitove zabranjen je međunarodnim sporazumom iz 1986. godine, koji je isprva potpisao Japan, ali iz kojeg se vlada u Tokiju povukla 2019. kako bi kitolovnoj industriji omogućila nastavak aktivnosti. Trenutno je nenaučni kitolov dopušten samo u dvije druge zemlje, Islandu i Norveškoj.

U Japanu, iako se potrošnja kitovog mesa sve više smanjuje, kitolovna industrija i dalje uživa podršku države jer ju se smatra tradicionalnom tehnikom ribolova. Unatoč zabrani komercijalnog lova na kitove u većini zemalja svijeta, očuvanje ovih životinja i dalje je ekološki izazov te se svake godine izlovi oko 1200 primjeraka. Nasuprot tome, na drugim geografskim širinama kao što je Australija, gdje je lov na kitove prestao 1978. godine, populacija ovih životinja se oporavila na nivo prije izlova.