Sletio s puta kod Zvornika... Sletio s puta na Jahorini...  Sletio s puta prema Prokoškom jezeru - najčešći su naslovi na bosanskohercegovačkim portalima i društvenim mrežama koji se odnose na vožnju četverociklom, popularnom nazvanim quad, službeno nazvanim ATV vozilima, što je skraćenica od all-terrain vehicles.

U susjednoj Hrvatskoj, bar sudeći prema medijskim izvještajima, situacija je još i gora: "Žena iz Slovenije poginula u prevrtanju quada na Krku", "Dječak (14) vozio quad, pao u provaliju i poginuo", "Prevrnula se: vozačica quada teško ozlijeđena", "Američka olimpijka slomila kičmu nakon što joj se quad prevrnuo"  itd, itd...

Učestalost takvih nesreća koje završe s povredama ili nerijetko smrtim ishodom - više je nego upozoravajuća.

^{Izvlačenje quada nakon slijetanja u provaliju (Foto: Mahalla.ba)}

Quadovi nisu nimalo bezazlena, a time ni zabavna vozila kakvim ih doživljava većina ljubitelja adrenalinskih aktivnosti. Stručnjaci to, između ostalog, objašnjavaju činjenicom da su vrlo nestabilni jer imaju visoko težište i mali međuosovinski razmak, što često uzrokuje prevrtanje, posebno kod slabije obučenih vozača.

Zato je broj nesreća u kojima učestvuju quadovi u porastu.

Ovo su podaci koje smo dobili iz MUP-a Kantona Sarajevo: U periodu januar-juli 2025. godine, na području Kantona Sarajevo evidentirano 13 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala ATV vozila (četverotočkaši), od čega se 10 dogodilo na javnom putu, a tri u off road vožnji.

Od ukupnog broja nezgoda na javnom putu pet je s materijalnom štetom, a pet s povrijeđenim osobama, pri čemu su četiri osobe zadobile teže, a tri lakše tjelesne povrede. Dogodile su se na sljedećim lokacijama:  Općina Centar - Ulica Kromolj, općina Novi Grad - Vladimira Preloga te na raskrsnici ulica Izeta Karšića i Vrandučka, Ilidža - Ulica Drage Filipovića (2 puta), Ulica Sastavci, Ilijaš - Ulica Mlini i u Podlugovima ( put R-445), Trnovo - Ulica Babin do i u mjestu Bijele Vode (put R-960).

Također, na području općine Ilidža, na Igmanu, dogodile su se tri off road saobraćajne nezgode, od kojih su dvije na dijelu ratnog puta Igman, a jedna na lokalitetu Stojčevac-Igman. Od navedenih, jedna je s materijalnom štetom, a dvije s povrijeđenim osobama, pri ćemu su tri osobe zadobile lakše tjelesne povrede.

U nekim gradovima su se, pak, odlučili da u gradskoj jezgri djeluju preventivno. Tako je, na inicijativu Policijske stanice, Komisija za saobraćaj u Sanskom Mostu zabranila vožnju quadova u užem centru grada. Početkom januara 2023. Travnik je zabranio pristup quadovima i ski-sankama turističkom centru Babanovac, ski-stazama i prilazima te veznim stazama, kao i uopće na području Vlašića izvan javnih cesta. Izuzetak su vlasnici objekata na tom području koji moraju zatražiti posebnu dozvolu za pristup quadovima do svojih objekata. Od ove odluke oslobođeni su i quadovi koji služe za održavanje terena te druga službena vozila.

No, ovdje se ne završavaju problemi što ih uzrokuju ova vozila koja se često registruju kao teretna, odnosno radna, a u stvarnosti najčešće služe za off road vožnje, u svrhu rekreacije i adrenalinskog užitka. On nerijetko prerasta u obijesnu vožnju koja šteti i biljnom i životinjskom svijetu te tako urušava prirodnu ravnotežu.

^{Quad: Rekreacija koja često prerasta u obijesnu vožnju}

Šta je to kod quadova što šteti flori i fauni kroz koju se kreće?

Decibeli, sabijanje tla, dezorijentacija životinja, napuštanje staništa

Oni, zavisno od modela i stanja sistema ispušnih gasova, proizvode buku od 70 do 100 i više decibela (dB). Od toga 70–80 dB - manji, tiši quadovi u sporoj vožnji, 85-95 dB - standardni quadovi pri normalnoj vožnji, 100 i više dB - stariji modeli na kojima je ispušni sistem modificiran do najvećeg stepena buke pri punom gasu. Uporedimo li je sa 60 dB u normalnom razgovoru i 85 dB u saobraćaju na prometnoj ulici te iznad 85 dB koja se smatra štetnom za ljudsko uho pri dužoj izloženosti - mogu se pri dužem trajanju vidjeti njegove ogromne štetne razmjere i po ljude i po životinje i po biljke,

Quadovi također proizvode i mehaničke vibracije, koje se prenose kroz tlo - posebno ako se vozi po neuređenim prirodnim stazama - na kamenje i korijenje biljaka.

Vibracije izazivaju mikropomjeranja tla i poremećaje u korijenu biljaka, a učestala vožnja dodatno sabija tlo. Posljedično, tako se smanjuje propusnost vode i zraka te tako usporava rast korijena i smanjuje njegovu plodnost. Tako dolazi do erozije tla i gubljenja gornjeg plodnog sloja zemlje, zbog čega budu uništene posebno osjetljive i mlade biljke koje se lahko lome ili uništavaju pod točkovima. Ovo ima dugoročne posljedice, jer degradacija tla direktno smanjuje mogućnost obnove biljnog pokrivača.

Još jedna teška posljedica po biljni svijet je ta što buka može dezorijentirati oprašivače, pčele i leptire, pa će to negativno uticati na bilošku raznolikost i manjak šumskih plodova.

Što se tiče faune, sisara, ptica i gmizavaca, kod njih buka i vibracije iznad 80 dB izaziva  fiziološki stres, dezorijentaciju i paniku. Zbog toga životinje napuštaju svoja staništa ili gnjezdišta. To posebno pogađa sisare i ptice u sezoni parenja i podizanja mladih.

S obzirom na to da ljubitelji quadova često voze kroz netaknuta područja, oni razaraju prirodna skloništa životinja i gnječe manje životinje, pogotovo gmizavce, vodozemce i insekte, koji se ne mogu brzo skloniti. Oni tako svojom dugotrajnom bukom i vibracijama tjeraju životinje i biljke iz "napadnutog" područja. Njihova staništa su fragmentirana jer quad staze presijecaju prirodna područja, životinje više ne prelaze te "presjeke" zbog buke i mirisa ulja i goriva. Sve to smanjuje povezanost među životinjskim populacijama i ograničava migraciju.

Mnoge vrste imaju sezonske migracije (npr. jeleni, ptice selice) koje mogu biti poremećene zbog stalne buke i fizičkih barijera koje quadovi ostavljaju u predjelima u kojima je inače mirno. Osim toga, njihova buka ometa komunikaciju među životinjama, posebno kod ptica koje koriste pjev za označavanje teritorije i privlačenje partnera.

Noćne vožnje dodatno remete noćno aktivne vrste, kao što su sove, jazavci, divlje mačke itd. Mogu uništiti i gnjezda ptica koje se gnijezde na zemlji (šljukar, tetrijeb, prepelica), kao i jazbine sisara (lisica, zec, jazavac).

Posljedica je i uništenje osjetljivih ekosistema poput močvara, planinskih šuma i livada. Quadovi gaze nisko rastinje, travu, grmlje, a u močvarnim i šumskim predjelima mogu uništiti tlo i poremetiti mikroekosisteme. Zbijanjem tla smanjuje se njegova sposobnost upijanja vode i dolazi do erozije. Isticanje goriva, ulja ili maziva može kontaminirati tlo i male vodotoke. Vožnja kroz potoke i bare remeti vodene organizme i može uzrokovati zamućenje i ugrožavanje vodenih ekosistema.

Kako izgleda situacija u pogledu regulacije vožnje tim vozilima?

Zabrane koje se ne poštuju

Članom 14. Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH strogo  je zabranjeno: voziti, parkirati ili organizirati vožnju motornim vozilima van naselja, javnih puteva, uređenih staza i poligona za vožnju - osim u slučajevima službene dužnosti, poljoprivrede, šumarstva: Kazne su do 1.500 KM za fizičke i do 15.000 KM - za pravne osobe koje organiziraju ili učestvuju u ilegalnim off‑road aktivnostima.

Izmjenama Zakona iz 2021. dozvoljavaju se promotivne ili međunarodne takmičarske vožnje (npr. rally, cross) isključivo na uređenim stazama uz dozvolu nadležnog Federalnog ministarstva i lokalnih vlasti i uz određene procedure (podnošenje zahtjeva, plana staze, sanacija terena…)

Evo nekoliko primjera. Trebević je proglašen Zaštićenim pejzažom 2013. godine i 45. je zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini. Jednim dijelom je u nadležnosti Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja KS, a drugim Istočnog Sarajeva. No u KS (Zakon o uređenju saobraćaja) nema specifičnih odredbi koje se odnose na saobraćaj quadovima. Inače, zakon ih ne prepoznaje pod tim imenom, niti pod nazivom ATV-vozila, već kao lahki četverocikl ili  četverocikl.

No. najčešće se registriraju kao motorna vozila, mada često i kao  traktor ili radna mašina. Dakle, nema posebnih zabrana koje se odnose na quadove  u Kantonu Sarajevo, odnosno nema lokalnih odluka o zabrani kretanja u gradskim zonama (trenutno nisu zabilježene specifične zabrane za quadove u KS).

Kako su na upit Stava odgovorili iz Inspekcije zaštite prirode Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, inspektori obavljaju redovne i inspekcijske nadzore inicirane prijavama podnosilaca. Prema evidenciji Inspektorata, u 2024. godini izdata su 34 prekršajna naloga zbog kršenja odredaba člana 14. Zakona o zaštiti prirode FBiH.

U svom komentaru naglašavaju da je, "osim kontroliranja i sankcioniranja ovih vrsta pojava, zbog sve veće popularnosti off-road sportova - važno da se poradi na svijesti ljubitelja ove vrste vožnje, s obzirom na moguće posljedice u smislu degradiranja prirodne okoline i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Dakle, važno je da svi imamo na umu posljedice koju ove aktivnosti mogu prouzrokovati, u smislu onečišćenja zraka ispušnim plinovima, onečišćenja tla, stvaranja buke kojom se ugrožava biljni i životinjski svijet ometajući prirodna staništa životinjkih vrsta, ali i sve ljubitelje i posjetioce prirode, planinare i izletnike".

Primjer drugi: Prokoško jezero na planini Vranici sa okolinom još 1984. proglašeno je regionalnim parkom prirode, a 2005. spomenikom prirode.

Ovom prilikom nećemo govoriti o propadanju jezera, već o okolini koja se dodatno uništava vožnjom quadova. U zavisnosti od toga o kojoj zaštitnoj zoni se radi od ukupno tri, između ostalog postoji zabrana ulaska motornih vozila, koju niti ko poštuje niti ko provodi.

Do koje mjere je to došlo vidi se iz proste činjenice da se na internetu reklamira sve više firmi koje iznajmljuju ATV vozila za avanturističke vožnje u prirodi. Quadove i terenska vozila voze i mimo staza, ali zbog toga ni od koga nadležnog nema ni ćuha vjetra. Jedan od ljudi koji tu živi čak je sam probio put kojima quadovi i druga terenska vozila dalje mogu ići predjelima kojima ranije nisu mogli. Mnogi kažu da na tom području vlada opće bezakonje, uključujući i nelegalnu gradnju, svođenje kanalizacije u jezero, skretanje u vlastita dvorišta izvora vode koji su ranije punili jezero itd.

Primjer treći: Nacionalni park Kozara - vožnja kvadova van uređenih puteva je zabranjena, osim za vozila NP, MUP-a, Hitne pomoći i vatrogasaca, ili ako je data posebna dozvola Nacionalnog parka Kozara. Kršenje zabrane kažnjava se 100-500 KM za fizičke osobe i 200-1.000 KM za pravne osobe.

Na svojoj web stranici Park je objavio tekst, gdje, između ostalog, stoji: "Sve je veći trend iznajmljivanja i vožnje kvadova, što postaje veliki problem u zaštićenim područjima, jer nesavjesni vozači ne poštuju zone zaštite, privatne posjede, kao ni staništa divljih životinja i rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. Također, od strane posjetilaca smo primili veliki broj žalbi i prigovora, a na divlju vožnju i veliku buku koje prave kvadovi i ostala motorna vozila. Trebamo imati na umu da posjetioci u park dolaze radi odmora, uživanja u prirodi, mira i tišine i da buka, kao i bahata vožnja, remete ne samo mir posjetilaca, već i životinjskog svijeta Parka". 

U planinskim predjelima kao što su Sutjeska, Bjelašnica, Prenj i Trebević primjenjuju se isti restriktivni propisi: nema vožnje motornih vozila van javnih puteva i uređenih staza. Iako Procedura za NP Sutjeska ne navodi eksplicitno ATV pravila, na snazi je praksa da vožnja van označenih puteva znači prekršaj.

^{Quad kao radna - poljoprivredna mašina (Foto: Gospodarski.hr)}

Država ih spašava o trošku građana

Nevladina organizacija Eko akcija javno je i kontinuirano upozoravala da off-road vožnje quadovima i džipovima ozbiljno uništavaju planinske ekosisteme.

Upozoravaju da inspekcija često ne reaguje ili ignorira takve slučajeve - organizirani događaji se najavljuju, ali se ne sankcioniraju.

Kako je za Stav kazao predstavnik tog udruženja Anes Podić, prijave su podnesene 2024. protiv Javne ustanove Centar za kulturu i sport iz Hadžića koja je organizirala vožnju quadovima - ne uređenim stazama, već kroz šumu u okolini Hadžića.

Druga prijava je išla u vezi s turom na Bjelašnici iste godine, kada su se učesnici izgubili duboko u šumi i onda ih je morao spašavati GSS. Dobili su i povratnu informaciju iz Kantonalne inspekcije: izrečene su zakonske sankcije.

- Paradoks je u tome je to što spasilačka služba mora intervenirati da bi ih spasila u momentu dok čine nelegalnu radnju, i to o trošku građana, tj. poreznih obveznika kojima u krajnjoj liniji čine štetu - kaže Podić.

^{Anes Podić: Pokrenuti inicijativu za zabranu uvoza quadova koji ne služe kao radne mašine (Foto: TVSA)}

Eko akcija je prijavama nastojala da potakne nadležne na primijenu preventivnih i sankcionirajućih mjera prema organizatorima i vozačima.

- Mi ćemo, čim se za to steknu proceduralni uvjeti, uputiti prema zakonodavnim tijelima inicijativu da se zabrani uvoz quadova koji ne služe kao službene radne mašine, odnosno za spašavanje, za rad na teško pristupačnim terenima i sl. već za tzv. rekreaciju. Ono što sada imamo, čini nemjerljivu štetu ekosistemu, a što se kao bumerang vraća čovjeku - kategoričan je Podić.

Na kraju, s obzirom na našu, blago rečeno, složenu političku situaciju, ne može se očekivati da bi neki, koji više zastupaju lične nego opće interese i čiji je glas odlučujući,  brzo i pristali na jednu tako razumnu inicijativu. No treba imati na umu i da svaki uspjeh počinje prvim korakom.

Do tada važno je pomiriti potrebu savremenog čovjeka za izlaskom u prirodu s imperativom da se priroda i očuva, s tim što njeno očuvanje znači i očuvanje čovjeka samog.

I fizički i duhovno. Zato, ljubitelju vožnje quadovima i terencima, prihvati i provedi preporuke stručnjaka:

- ne vozi po vlažnom tlu, potocima ili vodenim površinama;

- poštuj zabrane u zaštićenim zonama (parkovi prirode, nacionalni parkovi);

- isključi motor kada zatekneš divlju životinju - ne prati je;

- ne pokušavaj da je fotografiraš vozeći.