Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija dvije su prijateljske države među kojima nema otvorenih pitanja, dvije države koje imaju bogatu zajedničku prošlost, a uvjeren sam i zajedničku budućnost, jer je budućnost i jedne i druge države u Evropskoj uniji i NATO savezu, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović tokom svečane akademije koja je u povodu Dana Bošnjaka održana večeras u Skoplju.
Istakao je da napori Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Sjevernoj Makedoniji i Ureda za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća na promociji i očuvanju bošnjačke kulture i tradicije zavrijeđuju poštovanje i pažnju.
Podsjetio je da je Bošnjački sabor, održan 27. i 28. septembra 1993. godine, nastao upravo iz takve potrebe i odgovornosti koju su Bošnjaci osjećali prema sebi i državi BiH kao svojoj matici.
"Gotovo čitavo 20. stoljeće premreženo je nastojanjima da se Bošnjaci prikažu kao narod bez identiteta. Kontinuirane represije, nepriznavanje prava za nacionalno opredjeljenje, omalovažavanje i pritvaranje bošnjačkih vjerskih, akademskih i političkih prvaka, predstavljaju svojevrstan kaleidoskop poricanja Bošnjaka, njihove samosvojnosti i identiteta. Bošnjaci u najvećem dijelu prošloga stoljeća nisu imali uslove za jačanje svoje političke, kulturne, jezičke i socijalne agende", kazao je Džaferović u svom govoru.
Poručio je da je najkraći put da se zaustavi jačanje identiteta jednoga naroda, ustvari urušavanje njegovih temeljnih institucija i uskraćivanja prava na maternji jezik.
"Bosanski jezik je uvijek bio vezan za BiH te je njegovo široko prihvatanje bilo uvijek važna prepreka velikodržavnim ambicijama na račun BiH, njenog kulturnog i teritorijalnog integriteta. Relikte takve politike prepoznajemo i danas u nasrtajima i osporavanjima Bosne i Hercegovine i bosanskog jezika", kazao je.
Obnovom nezavisnosti države BiH koja je odbranjena i u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. do 1995. godine, dodao je Džaferović, Bošnjaci su predvođeni rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem odlučno krenuli u afirmaciju vlastitog identiteta.
"Dometi Bošnjačkog sabora i danas, 28 godina poslije, djeluju impresivno. Odlukom sabornika, Bošnjaci su vratili svoje ime i bosanski jezik. U teškim prilikama, u obruču agresije, odbijena je podjela BiH i udareni temelji za sve važnije političke, kulturne i obrazovne procese koji će uslijediti. Sve je to trebalo napraviti veoma brzo uz sinergiju krhkih postojećih institucija i pojedinaca", kazao je.
Džaferović je podvukao da je Bošnjački sabor važno svjedočanstvo čije se poruke jasno prepoznaju u odlukama antifašističkih vijeća tokom Drugog svjetskog rata čiji su Bošnjaci bili aktivni učesnici, ali i u antifašističkim rezolucijama bošnjačkih vjerskih i akademskih prvaka.
"Podižući glas tokom Drugog svjetskog rata protiv četničke i ustaške genocidne politike i progona svojih komšija, Bošnjaci su ostali dosljedni svojim temeljnim načelima: sačuvati sliku BiH kao društva različitosti. U tome je suština svih sukoba, od srednjovjekovne bosanske države pa do posljednje agresije na BiH. Iz svakoga od njih su Bošnjaci izašli kao pobjednici jer njihova oslobodilačka borba nikada nije prešla u zločin i nasilje", istakao je.
Džaferović smatra da treba ponavljati te činjenice, uporno i predano, da se više nikada ne zaboravi uzrok zbog kojeg su stoljećima izloženi nasilju i nepravdi susjeda.
"Šta je bila krivica svake nedužne žrtve ubijene u posljednjoj agresiji na BiH? I šta je bila krivica Bošnjaka kroz cijelu historiju? To što smo ostali dosljedni temeljnim načelima BiH kao društva različitosti, poštujući pravo svakog čovjeka - da bude svoj na svome. I mi od toga nećemo nikada odustati, jer to bi značilo izdati čovjeka, izdati vrijednosti na kojima počiva ljudska civilizacija: da čovjek čovjeku nije vuk, već prijatelj", poručio je Džaferović.
Naglasio je da se suština interesa Bošnjaka ne razlikuje od interesa drugih naroda kojima je BiH na srcu, a da su sadržani u otporu prema onima koji nastoje uništiti pluralistički karakter i tolerantni duh bh. društva.
Ideologije koje su krajem prošloga stoljeća dovele do krvoprolića na prostorima bivše Jugoslavije, smatra Džaferović, nažalost, nisu u potpunosti poražene.
"Bitka između onih koji nastoje očuvati i unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni duh svojih država i društava u regiji zapadnog Balkana i onih koji izazivaju, raspiruju i produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore i sukobe, nije završena. To je bitka za svakog čovjeka, za jednakopravnost i bitka za demokratiju i jednakost, za mogućnost da ljudi različitih vjera i nacija i dalje žive zajedno. A to je ono najvrijednije za šta čovjek treba ustati i boriti se", istakao je.
Džaferović je poručio da posljednja dešavanja u regiji zapadnog Balkana vraćaju sjećanje na događaje iz prošlosti te da takva prošlost, zatrovana mržnjom, mitomanijom, zločinima i ubijanjima, ne smije kontaminirati sve ono dobro što su mukotrpno postigli.
"Tome se moramo odlučno suprostaviti, ne samo mi Bošnjaci čija su iskustva s takvim politikama najbolnija, već svi dobronamjerni ljudi u regionu. Da jednom završimo s tim užasnim naslijeđem mržnje koje poništava svaki napredak. Nažalost, i u mnogim djelovima BiH ravnopravnost Bošnjaka se dovodi u pitanje, u vidu osporavanja osnovnih prava povratnicima, ponajviše u entitetu Republika Srpska, i ta praksa se nastavlja i prešućuje kod značajnog dijela domaće i međunarodne javnosti", kazao je.
Međutim, Džaferović smatra da se tom destruktivnom avanturizmu bliži kraj te da niko više ne želi otvaranje novih rana. Tvrdi da ideološki i politički sljedbenici organizatora genocida i udruženog zločinačkog poduhvata polako ostaju sami.
"Svi značajniji međunarodni faktori odlučno se suprotstavljaju takvoj politici. Sasvim sam siguran da je geostrateška i geopolitička konfiguracija zapadnog Balkana završena. Nema otcjepljenja, promjene granice niti razmjene teritorija. Imamo države koje imamo, koje trebaju međusobno da sarađuju i rješavaju otvorena pitanja", poručio je.
Džaferović je kazao je da njihovo uporno djelovanje i ukazivanje na pogubnost retrogradnih politika, u zemlji i inostranstvu, pomoglo da se pokrene nova odlučnost kojoj svi svjedoče.
"Na pogubni uticaj takvih politika na pozitivne procese u BiH te na hitnost i neophodnost donošenja zakona koji bi to trajno zaustavio, ukazivao sam međunarodnim zvaničnicima godinama. Izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, potvrđuju da je i međunarodna zajednica to napokon uvidjela", kazao je.
Džaferović smatra da je sazrilo vrijeme da baštinici politika Miloševića, Tuđmana i sličnih shvate da su oni koji su željeli vidjeti kraj BiH završili na smetljištu historije.
"U kontekstu predstojećeg popisa stanovništva želim da vam uputim jasnu poruku: vi ste jedan od državotvornih naroda ove prijateljske države i na to trebate biti ponosni. Vi ste Bošnjaci i jezik vam je bosanski. Popis koji je pred vama, prilika je da na sva ova pitanja stavite tačku, kao svjestan i zreo narod", poručio je Džaferović Bošnjacima u Republici Sjevernoj Makedoniji.
Naglasio je da Ured za kooordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća uz podršku institucija i nevladinih organizacija u BiH, nastavlja svoju ulogu u očuvanju i promociji bh. kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom posljednje agresije na BiH, ali i afirmaciju kulture sjećanja i kulture pamćenja.
"Bošnjački sabor jedan je od najvažnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Odatle je datum njegovog održavanja sa punim pravom ponio ime Dana Bošnjaka, i kao takav treba da se proslavlja u Bosni i Hercegovini i u domovinskim zemljama i drugdje širom svijeta gdje žive Bošnjaci", kazao je.
Na kraju je zaključio da odluka da se centralna manifestacija obilježavanja Dana Bošnjaka održava i izvan Bosne i Hercegovine, samo doprinosi jačanju osnovne poruke Bošnjačkog sabora i ciljeva koji su pred njima.
