Kako je saopćeno iz njegovog kabineta, sasvim je jasno koje su poruke ugrađene u dokument i ne želim koristiti ovu priliku ni za kakav trijumfalizam. Treba biti odgovoran. Jako je važno da je Bosna i Hercegovina, nakon godinu dana teške krize, poslala pozitivan signal šefovima država i vlada Evropske unije, uoči historijskog samita koji će biti održan 23. juna i na kojem će se raspravljati o budućnosti evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Bilo bi jako loše da uoči 23. juna nismo uspjeli ništa dogovoriti, jer bi time bila poslana depresivna poruka, koja bi išla u prilog onima koji tvrde da u Bosni i Hercegovini nije moguć nikakav iskorak, te da će sankcije samo zakomplicirati situaciju. Očigledno da je suprotno i da su američke i britanske sankcije otvorile prostor za dijalog. Nakon više od godinu dana teških rasprava o nadležnostima države, ovaj dokument je konačno prilika da se okrenemo konstruktivnim raspravama o reformama koje će nas približiti standardima Evropske unije.
Umjesto da raspravljamo treba li postojati državno pravosuđe, trebamo donijeti zakon o sudovima i visokom sudsko i tužilačkom vijeću, kako bismo ga učinili boljim, u korist građana koji žele funkcionalne i pravedne institucije.
Predsjednik Michel je nazvao ovaj sporazum mapom puta za reforme, što nije slučajno. Treba se sjetiti da je prva Mapa puta usvojena 2000. godine, na osnovu koje smo proveli brojne reforme, unaprijedili institucionalni sistem i zaključili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sporazum je šansa da napravimo nove reforme, učinimo državu boljom i uređenijom i u konačnici steknemo status kandidata za članstvo u EU, zaključio je Džaferović.
