“Godinama unazad svjedoci smo neprekidne borbe za rad i opstanak Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. U susret 133. rođendanu naše najstarije naučne i kulturne institucije Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nalazi se pred brojnim starim, ali i novim izazovima. Opredijeljeni da Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine vratimo stari sjaj, te da ga u bliskoj budućnosti uvedemo u moderne muzeološke tokove, zadovoljstvo nam je, kroz skromno obilježavanje ovog važnog datuma, predstaviti nove sadržaje i aktivnosti”, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja. Za ovaj rođendan, uz uvažavanje i pridržavanje svih epidemioloških mjera, u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine posjetioci će imati priliku posjetiti sobu Sarajevske hagade u dva termina, prvi između 12 i 13 sati i drugi između 18 i 19 sati.
U 14 sati biće otvorena izložba “Tragom divljih orhideja“ na Odjeljenju za prirodne nauke, autorice Ermane Lagumdžija. Izložba će posjetiocima pružiti priliku da se upoznaju sa malim draguljima bosanskohercegovačke flore koje su dio krajolika za sve one koji su dovoljno pažljivi da ih prepoznaju.
„Nijedan cvijet u historiji nije zaokupio ljudsku pažnju u tolikoj mjeri i izazvao tako snažno interesovanje kao cvijet orhideje. Orhideje spadaju u vrlo osjetljivu skupinu biljaka i ekološki pritisak na njih je vrlo izražen, zbog čega se veliki broj našao na popisu ugroženih vrsta ne samo u BiH nego i u svijetu. Grčki botaničari su izuzetno cijenili ljekovita svojstva pojedinih vrsta orhideja. Prvi put ih spominje Theophrasus, Aristotelov nasljednik (370 – 285 g. p.n.e.) koji je smatrao da imaju svojstva afrodizijaka. U viktorijansko doba (1837 – 1901), koje se smatra važnim periodom za razvoj nauke, vladala je pomama kolekcionara orhideja poznata pod nazivom orhidelirijum.
Orhideje imaju izuzetno značajnu upotrebnu vrijednost kao lijek, u ishrani, kozmetici ...
Osušeni podzemni gomolji jedne ili više orhideja se melju u prah i koriste za pripremu toplog i okrepljujućeg napitka – salepa koji je bio naročito popularan u zemljama Osmanskog carstva. Njegova konzumacija se proširila na Englesku i Njemačku prije čaja i kafe. Blagog ukusa i specifičnog mirisa, prožet toplom aromom cimeta, salep je u 17. stoljeću bio omiljeno piće evropskih dvorova”, kaže Ermana Lagumdžija, viša kustosica.
Za kraj dana, “jutarnja poslastica”, svečano otvorenje izložbe „Predah“ na Odjeljenju za etnologiju, čiji su autori Samir Avdić, Lebiba Džeko, Nirha Efendić, Ernis Šljivo, Lejla Bečar i Amar Zahiragić. Izložbu čine eksponati iz etnologije i arheologije koji svjedoče o višestoljetnoj tradiciji i običaju ispijanja kahve i uživanja u duhanu u Bosni i Hercegovini.
Osim navednog sadržaja posjetioci će imati priliku za kupovinu publikacija i suvenira u izdavaštvu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine po promotivnim cijenama od 20 % popusta i za besplatnu posjetu sobe Sarajevske hagade u navedenim terminima.
Za kraj iz Zemaljskog muzeja poručuju: Dobro došli na 133. rođendan Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine!
