Sarajevski zet, sin prvog njemačkog novinara u Jugoslaviji, unuk zavjerenika protiv Hitlera i diplomata iznimno bogate karijere Boris Ruge, „drugi čovjek NATO-a”, danas sa članovima vanjskopolitičkog odbora Sabora Hrvatske

Tema NATO-ove aktivnosti podrške Ukrajini NSATU već je sedmicama jedna od glavnih tema hrvatskih medija i predmet rasprave Banskih dvora i Pantovčaka, nakon što je predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, dao dopuštenje za sve inozemne misije hrvatskih vojnika osim za tu.

Milanović tvrdi da se time Hrvatska izravno uvlači u sukob s Rusijom, iako Zagreb od početka ruske agresije izdašno pomaže Ukrajini na druge načine. Premijer Andrej Plenković, pak, optužuje Milanovića da je proruski nastrojen, a opoziciju da ne želi podržati NSATU-u iz „kaprica” jer je to vladin prijedlog.

Sukob se dodatno razmahao nakon što je potvrđeno da će oficiri za vezu NATO-a biti fizički u Ukrajini, iako među njima sigurno neće biti hrvatski Nakon Milanovićevog odbijanja, za provedbu aktivnosti u kojoj bi sudjelovala dva hrvatska oficira potrebna je dvotrećinska podrška u Saboru. Vladajuća koalicija u to je tijelo pozvalo zamjenika generalnog tajnika NATO-a. Ruge bi na odboru za vanjsku politiku trebao zastupnicima razjasniti što NSATU tačno jest.

Ruge, Nijemac kojeg Plenković zove „drugim čovjekom NATO-a”, a Milanović „trgovačkim putnikom”, iskusan je diplomata bogate karijere koji je do dolaska na tu dužnost u septembru 2024. bio potpredsjednik Münchenske sigurnosne konferencije, skupa na kojem se svake godine okupe najviši svjetski zvaničnici.

Na ovogodišnjem izdanju u februaru u bavarsku prijestolnicu stigli su potpredsjednica SAD-a i predsjednička kandidatkinja Kamala Harris, američki državni sekretar Antony Blinken, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, izraelski predsjednik Isaac Herzog, palestinski premijer Mohamad Mustafa, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev i drugi.

Skup je to na kojem je Vladimir Putin 2007. u slavnom govoru signalizirao promjenu ruske vanjske politike, od zemlje koja je nekad razmatrala članstvo u NATO-u do države koja će početi voditi sve agresivniju politiku prema okruženju, što je kulminiralo agresijom na Ukrajinu 2022. godine.

Diplomirani historičar, Ruge u njemačko ministarstvo vanjskih poslova ulazi 1991. te je zadužen za pitanje Jugoslavije. Nakon godinu dana odlazi u Ujedinjene narode gdje je bio zadužen za rat u tada već bivšoj Jugoslaviji, posebno za Hrvatsku i BiH.

U svojoj karijeri bio je njemački ambasador u Saudijskoj Arabiji i zamjenik ambasadora u SAD-u. Tokom NATO-vog bombardiranja SR Jugoslavije radio je u NATO-vom sjedištu u Bruxellesu, a potom je bio politički savjetnik komandanta KFOR-a i šef političkog odjela visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 2006. do 2008. godine. Danas je oženjen Sarajkom s kojom ima dvoje djece.

Ruge ima zanimljivu porodičnu historiju. Pradjed mu je bio pruski general u Prvom svjetskom ratu, a potom član nacističke stranke koji je umro taman pred izbijanje Drugog svjetskog rata. Na sprovod mu je stigao Adolf Hitler kako bi se sastao s njegovim sinom, Fritzom-Dietlofom von der Schulenbergom.

I Rugeov djed bio je član nacističke stranke, do 1940. kad je isključen jer ga se smatralo nepouzdanim. Von der Schulenberg postaje kritičan prema Hitleru zbog lošeg iskustva u invaziji na Sovjetski Savez, a 1944. bio je dijelom njemačkog pokreta otpora koji je proveo julsku urotu, neuspješan pokušaj atentata na njemačkog nacističkog vođu. Obješen je mjesec dana kasnije.

Otac današnjeg zamjenika generalnog sekretar NATO-a bio je pak slavni njemački novinar Gerd Ruge, osnivač njemačkog ogranka Amnesty Internationala, prvi novinar koji je dobio vizu da radi u Jugoslaviji 1950. godine i prvi dopisnik nacionalne televizije ARD u Moskvi. Ruge se u Rusiji sprijateljio sa slavnim spisateljem Borisom Pasternakom, autorom „Doktora Živaga”, po kojem je nazvao svog sina.