Članice Evropske unije, prema podacima Eurostata objavljenim krajem 2020. godine, izdale su u 2019. godini tri miliona boravišnih dozvola za građane zemalja koje nisu članice Unije. Riječ je o dozvolama koje se izdaju prvi put i ne uključuju produženje.
Iako je uvriježeno mišljenje da Njemačka prima najviše useljenika, to baš i nije tačno. Najviše useljenika primila je Poljska – 724.000, na drugom je mjestu Njemačka s 460.000 dozvola, pa Španija s 320.000, Francuska s 285.000 itd. Najviše dozvola dobili su građani Ukrajine – 757.000.
Oko 87 posto onih koji su dobili boravišnu dozvolu došli su u EU zbog zaposlenja, na drugom su mjestu Marokanci sa 133.000 dozvola, od čega je 59 posto onih koji su dozvolu dobili na osnovu porodičnih razloga, dok građani Kine u Evropsku uniju najčešće dolaze s ciljem da se obrazuju.
Od 110.000 dozvola za građane Kine, razlog za izdavanje 40 posto tih dozvola jeste obrazovanje.
U 2019. godini, prema podacima Eurostata, građani Bosne i Hercegovine dobili su 56.355 dozvola za boravak u zemljama članicama Evropske unije, što Bosnu i Hercegovinu uopće ne stavlja u red zemalja lidera u pogledu migracija.
Iako se očekuje da Njemačka bude prva destinacija gdje Bosanci i Hercegovci odlaze da rade i žive, nije tako. Prvo mjesto drži Hrvatska s 18.307 dozvola izdatih državljanima Bosne i Hercegovine, Njemačka je na drugom mjestu s 15.198 dozvola, Slovenija na trećem s 14.878, dok su Austrija i Švedska na četvrtom i petom mjestu iseljeničkih top destinacija s 3.165, odnosno 1.019 dozvola.
U EU 2019. godine dozvole za boravak imalo je 20,3 miliona državljana zemalja koje nisu članice Unije, njaviše Marokanaca 1,9 miliona, Turaka 1,8 miliona, Ukrajinaca 1,2 miliona i Kineza milion.
Tačan broj državljana Bosne i Hercegovine s boravišnim dozvolama u zemljama članicama EU Eurostatu nije poznat.