U našem društvu i danas je popularno i potrebno obaviti određene dokvalifikacije u obrazovanju. Za takav proces upotrebljavaju se specifične lekseme koje bi trebale objasniti navedeni proces koji je nerijetko imenovan kao nepravilni: *doškolovavanje, *doškolovavati, ali i mogući ispravni oblici – doškolovati, doškolovanje, te oni koji su na granici s ispravnim – doškolavati, doškolavanje. Norma uglavnom priznaje ispravan status oblicima doškolovati i doškolovanje, dok su nepravilni i nestandardni *doškolovavanje i *doškolovavati, a što nadalje podrazumijeva i da oblici doškolavati i doškolavanje također nemaju status normativno prihvatljivih.
Ono što prosječnog govornika zbunjuje jeste princip da se sa značenjem nesvršenosti formiraju navedeni oblici, a što nisu upravo oni oblici koji su normativno propisani, iako se u jezičkim priručnicima može naći podatak da je glagol doškolovati dvovidski, tj. i svršen i nesvršen.
Valja istaći da oblici *doškolovavanje i *doškolovavati zaista nisu prihvatljivi sa stanovišta standardološke tvorbe riječi. Oblici doškolavati i doškolavanje mogu pledirati da postanu standardni, a jedini koji u ovom trenutku imaju status standardnih oblika jesu doškolovati i doškolovanje, koji imaju mahanu nepreciznosti u tvorbi značenja nesvršenosti, koju zapravo poništava prefiks do-.
Dotada, dok se ne riješi ovaj problem, oni koji obavljaju obrazovne dokvalifikacije, ili neka to obave odmah, sa svršenim značenjem: “Nek se doškoluju” ili nek malo otegnu pa: “Nek se doškolavaju”, iako nije moguće: “Da se doškolovavaju.”
