"Legalizacija već postojeće prakse".
Tako sagovornici Radija Slobodna Evropa vide izmjene člana Zakona o Vojsci Srbije koje, između ostalog, kažu da će ubuduće načelnik Generalštaba Vojske Srbije komandovati vojskom "u skladu sa odlukama predsjednika Srbije".
- Sada će imati jaču vezu, odnosno direktan upliv predsjednika u odlučivanje načelnika Generalštaba - kazao je za RSE Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP).
Dodaje da to suštinski ne mijenja mnogo, jer "već dugi niz godina" u Srbiji "neformalno postoji takav sistem upravljanja".
- Takav sistem su Srpska napredna stranka i predsjednik republike (Aleksandar Vučić) uveli ne samo sa vojskom, već i policijom i službama sigurnosti, a je on sada u ovom slučaju i formalizovan - smatra.
Aleksandar Vučić, čija je Srpska napredna stranka (SNS) na vlasti od 2012. godine, služi drugi mandat kao predsjednik države.
Slično misli i vojni analitičar Aleksandar Radić.
Kaže da spomenute zakonske izmjene "imaju neku svoju težinu", ali ne donose "ništa radikalno novo".
- Zato što mi već imamo vojni vrh koji bi svakako postupio po odlukama predsjednika pisalo to u zakonu ili ne. Oni su svakako u posljednje vreijme postupali po njegovim odlukama - smatra Radić.
Prema Ustavu Srbije, predsjednik države postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske Srbije.
- Vojni vrh su ljudi sa visokim činovima. Znači da je ime svake osobe koja čini vojni vrh moralo da prođe kroz analizu predsjednika republike. Od tih ljudi se očekuje da se ponašaju lojalno. Pisalo to u zakonu ili ne - smatra Radić.
Istovremeno, predstavnici vlasti kažu da je reč o zlonamjernim kritikama i uvjeravaju da se prеdložеnim izmjеnama zakona nе povеćavaju nadlеžnost prеdsjеdnika nad vojskom.
- Važno jе i istaći, da nadlеžnost prеdsjеdnika Rеpublikе Srbijе u dijеlu odlučivanja u upotrеbi Vojskе Srbijе i komandovanja Vojskom Srbijе u miru i ratu, od 2006. godinе (kada je usvojen Ustav Srbije), ni sadašnjim prijеdlogom nisu izmijеnjеnе ni proširеnе u bilo kom vidu - kazao jе ministar odbrane Bratislav Gašić 24. novembra.
Kako je do sada bilo?
Do sada je u članu 19, koji je predmet promjena, pisalo da Vojskom Srbije komanduju načelnik Generalštaba i starješine u skladu sa zakonom i aktima komandovanja pretpostavljenih.
Novi zakon kaže: "Načelnik Generalštaba Vojske Srbije komanduje Vojskom u skladu sa zakonom, odlukama predsjednika Republike Srbije i aktima komandovanja".
Iako je zakonom i Ustavom i do sada bilo propisano da i predsjednik države komanduje vojskom, Predrag Petrović objašnjava da postoje različiti nivoi komandovanja.
- Nije isti nivo komandovanja predsjednika republike i načelnika Generalštaba od kojeg se očekuje operativno komandovanje koje se odnosi na rad i funkcionisanje vojske. Predsjednik nije stručan da bi mogao tako nešto da radi - kazao je Petrović.
- Plastično da objasnim, predsjednik republike je, na primjer, nadležan da donosi osnove razvoja Vojske Srbije, a šta će konkretno taj razvoj da podrazumijeva to je na profesionalcima - načelniku Generalštaba i ljudima koji su za to stručni - dodao je.
Petrović vjeruje da je glavni cilj izmjena Zakona o Vojsci "uvođenje čvršće discipline i lojalnosti ka predsjedniku države, kako bi on mogao što brže i odlučnije o svojoj volji da upotrebljava sve sigurnosne aktere".
Objašnjava i da takva praksa nije uobičajena za parlamentarne demokratije.
- A nigde nije svojstveno da se predsjednik republike miješa u operativni rad vojske, jer to je jednostavno stvar struke, to nije stvar političara - zaključuje.
Šta kaže vlast?
U obrazloženju predloženih izmjena ne pojašnjava se na koji način će to izmijeniti komandni lanac, samo se, pored ostalog, navodi da je cilj donošenja ovog zakona "osiguranje efikasnog funkcionisanja Vojske Srbije".
Na pitanja RSE o tome nisu odgovorili iz Ministarstva odbrane, Vlade Srbije, kao ni iz kabineta predsjednika Srbije.
Obrazlažući predloženi zakon na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove 24. novembra, ministar odbrane Bratislav Gašić kazao je da je riječ o "tendencioznim kritikama" koje su pokušaj skretanja pažnje sa drugih izmjena, a koje donose povoljniji položaj profesionalnih vojnika.
Gašić jе ocijenio da jе suština zakona "unaprеđеnjе položaja pripadnika Vojskе Srbijе, što opozicija pokušava da opstruišе".
- Zašto? Zato što vam nе odgovara da kažеtе građanima i profеsionalnim pripadnicima po ugovoru Vojskе Srbijе da jе zakonom iz 2007. godinе donijеto da nikad nе imaju pravo da stеknu stalni radni odnos, ako nе dobijaju podoficirskе činovе. To jе suština ovе našе promjеnе zakona u vojsci - smatra Gašić.
Regulisanje statusa profesionalnih vojnika
Iako su privukle najveću pažnju javnosti, promjene člana 19. nisu jedine predložene izmjene Zakona o Vojsci.
Definisan je i niz odredbi koje regulišu položaj profesionalnih pripadnika Vojske Srbije, između ostalog i u pogledu mogućnosti za prijem na neodređeno vrijeme.
Vojni analitičar Aleksandar Radić, ukazuje na to su to zahtjevi koje ima veću "političku težinu" i značaj.
- Odjednom je vlast jako zaintersovana za ono što je do jučer ignorisala kada je Vojni sindikat Srbije postavljao pitanja šta ćemo sa ovim temama - kazao je.
- Definiše se status profesionalnih vojnika koji je godinama neriješen. Nijednog momenta od 2012. godine vladajućoj SNS nije palo na pamet da spomene tu temu i sada se na prečac donose izmjene i dopune zakona - dodao je Radić.
Smatra da to "dolazi iz potrebe" vladajuće SNS "stvori mehanizam u kojem nagrađuje ljude" kako bi "konsolidovala svoju podršku" unutar vojske.
Prije 14 godine Srbija je prešla na profesionalnu vojsku i ukinula obavezni vojni rok.
Iako je bilo najava da će ove godine biti ponovo uveden obavezni vojni rok, to se nije našlo među predloženim zakonskim izmjenama.
Srbija se deklariše kao vojno neutralna, a vojnu neutralnost unijela je i u Strategiju odbrane i Strategiju nacionalne sigurnosti, koje su usvojene u Skupštini 2019. godine.
Srbija je rijetka država Zapadnog Balkana koja ne želi da se pridruži NATO-u.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh