Egipatske oružane snage su u decembru odbacile molbe vlade da pomognu u ublažavanju dužničke krize uprkos tome što u tajnim rezervama drže više od ukupnog egipatskog vanjskog duga, rekli su visoki bankarski i vladini zvaničnici za Middle East Eye.
Ove tvrdnje naglašavaju rastuću zabrinutost zbog netransparentne uloge egipatske vojske u ekonomiji u trenutku akutnog fiskalnog stresa, dok se vlada bori da ispuni dužničke obaveze usred smanjenja deviznih rezervi i pooštravanja domaće likvidnosti.
Očekivalo se da će Egipat do kraja decembra platiti 750 miliona dolara otplate kredita Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ali nije ispunio rok. Kao krajnje rješenje, dogovoreno je "u principu" da se rata odbije od predstojeće tranše MMF-a za Egipt, uz dodavanje kamate, rekli su zvanični bankarski izvori za MEE.
Međutim, precizni uvjeti aranžmana ostaju nejasni, a i egipatska vlada i MMF drže detalje izvan javne domen.
- Vlada je pokušala da do decembra posudi tri biliona egipatskih funti (63,7 milijardi dolara), ali su domaće banke to odbile, navodeći kao razlog ograničenu likvidnost. Bez drugih opcija zaduživanja, vlada se okrenula oružanim snagama - rekao je visoki bankarski zvaničnik, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman iz sigurnosnih razloga.
Zvaničnik je dodao da je šef Finansijske i administrativne uprave vojske odbio zahtjev, čak i nakon što je to pitanje pokrenuto pred ministrom odbrane.
- Premijer Mostafa Madbouly je u decembru nazvao ministra odbrane Abdel-Megeeda Saqra, pozivajući ga da pomogne u pokrivanju najnovije rate kredita MMF-a, ali je molba odlučno odbijena - dodao je zvaničnik, koji je razgovarao s MEE krajem decembra.
Nije jasno zašto Madbouly nije uputio isti zahtjev predsjedniku Abdel Fattahu el-Sisiju, koji je vrhovni komandant oružanih snaga i za kojeg se pretpostavlja da ima direktnu kontrolu nad rezervama. Šire obaveze vanjskog duga za 2025. godinu premašile su 60 milijardi dolara.
Bankarski zvaničnik je također tvrdio da vojska zemlje posjeduje znatnu količinu dolarskih rezervi, koje nisu dostupne civilnim vlastima. Zvaničnik je dao procjenu koja premašuje ukupni vanjski dug Egipta od 161 milijarde dolara. MEE ne navodi tačan iznos jer nije mogao nezavisno potvrditi informacije bankara.
Visoki bankar, koji ima direktan nadzor nad vladinim računima, tvrdio je da su vojna sredstva "stvarna i fizički pohranjena" unutar dvije glavne državne banke u zemlji, Nacionalne banke Egipta i Banque Misr, ali "ostaju potpuno izvan dohvata civilnih vlasti".
- Ova sredstva se fizički drže u egipatskim bankama i nemoguće ih je raspolagati ili koristiti za otplatu dugova - rekao je zvaničnik za MEE.
Zvaničnik je tvrdio da vojni aparat može "teoretski" pokriti egipatske vanjske i domaće dugove i riješiti tekuću krizu tvrde valute, ali ne bi odustao od kontrole nad ekonomijom.
Prema riječima zvaničnika, tačan obim vojnih projekata i detalji o sredstvima ostaju nedostupni javnosti i nisu predmet nadzora, poznati samo predsjedniku Sisiju i najvišim zvaničnicima vojske.
Izvor egipatskog predsjednika također je naveo sličan broj i potvrdio prisustvo vojnih depozita u dvije banke, bez daljnjeg objašnjenja. Ovo je značajna tvrdnja koja baca svjetlo na neprozirnu prirodu finansijskih resursa egipatske vojske.
Egipatske banke ne daju detalje o klijentima štampi. Egipatska vojska ne otkriva finansijske zapise vojske, koji ostaju izvan civilnog nadzora.
U novembru su lokalne banke odobrile vladi 1,5 biliona egipatskih funti kako bi pokrile više od 350 miliona dolara u ratama kredita, ostavljajući malo prostora za daljnje kreditiranje.
Madbouly je krajem decembra na konferenciji za novinare rekao novinarima da bi njegova vlada trebala "smanjiti dugove na neviđene nivoe" do kraja godine.
U međuvremenu, mediji povezani s državom proširili su ideju da će premijer "u roku od nekoliko dana" objaviti "iznenađujuću" i "šokantnu" najavu u vezi sa smanjenjem dugova. Ali do kraja godine nije bilo značajnijih najava u tom smislu.
Bankarski zvaničnik je rekao za MEE da su oružane snage finansijski intervenisale tokom ozbiljne nestašice dolara 2022. godine, zbog čega je uvozna roba ostala zaglavljena u inostranstvu jer uvoznici nisu mogli pristupiti čvrstoj valuti potrebnoj za plaćanje lučkih taksi.
- U to vrijeme, vojska je ubrizgala 10 milijardi dolara kako bi riješila krizu, potez koji je premijer javno predstavio kao hitnu mjeru, iako je samo nagovijestio intervenciju vojske bez direktnog spominjanja - prisjetio se visoki zvaničnik.
Ponovljeni prijedlozi da vojska doprinese otplati rastućeg vanjskog duga Egipta, ili čak i malog dijela, odlučno su odbijeni. Zvaničnicima je naloženo da ni pod kojim okolnostima više ne pokreću to pitanje, dodao je zvaničnik.
- Ovaj stav i dalje postoji iako je značajan dio egipatskog dužničkog tereta povezan s kupovinom oružja ili investicijama od kojih je vojska imala finansijsku korist. Čak su i prijedlozi da oružane snage trebaju vratiti kredite uzete u njihovo ime odbačeni - objasnio je zvaničnik.
Drugi visoki zvaničnik u državnoj banci, upoznat s diskusijama o dužničkoj krizi, rekao je za MEE da je "vojska odbacila ponovljene prijedloge da doprinese, čak i djelimično, otplati vanjskog duga Egipta, uključujući ponude da oružane snage otplate kredite uzete u njihovo ime."
- Svaki put kada bi se pojavila ideja da vojska može pomoći s dugom, čak i pokrivanjem vlastitih obaveza, to bi bilo obustavljeno - dodao je drugi zvaničnik.
Vojni utjecaj na egipatsku ekonomiju datira još iz sredine 20. stoljeća, nakon revolucije u julu 1952. godine, kada su vojni oficiri svrgnuli monarhiju. Njena ekonomska uloga značajno se proširila nakon ustanka 2011. godine, kada je Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) preuzelo kontrolu nakon svrgavanja dugogodišnjeg autokrate Hosnija Mubaraka.
Situacija se intenzivirala pod predsjednikom Sisijem, koji je preuzeo vlast 2014. godine nakon što je predvodio državni udar kojim je smijenjen prvi demokratski izabrani civilni predsjednik Egipta, Mohamed Morsi.
Od tada, vojska je stalno širila svoje prisustvo u građevinarstvu, poljoprivredi i drugim civilnim sektorima, opravdavajući svoj doseg kao sredstvo za realizaciju velikih nacionalnih projekata i osiguranje ekonomske stabilnosti.
Prihodi vojske, koji nisu podložni civilnom nadzoru, vođeni su širokom mrežom kompanija i investicija koje posluju u gotovo svakom sektoru ekonomije, pri čemu firme u vlasništvu vojske dominiraju velikim dijelom egipatskog uvoza i izvoza i ostvaruju značajnu dobit.
Dodatni prihodi dolaze od prodaje zemljišta, projekata nekretnina i velikih infrastrukturnih projekata, uključujući naplatne rampe na glavnim autoputevima, čiji dnevni prihodi, koji iznose milione funti, se direktno usmjeravaju na vojne račune.
- Gotovo sve aspekte ekonomije zemlje sada kontroliše vojska. Vojska vrši uvoz strateške i esencijalne robe vrijedan više milijardi dolara, koja se zatim isporučuje vladi uz profit. Prihod se direktno ulijeva na bankovne račune pod kontrolom vojske kojima civilne vlasti nemaju pristup - rekao je prvi visoki bankarski zvaničnik.
Čak i kada se država suočava s akutnom nestašicom gotovine, rekao je zvaničnik, vladino zaduživanje ostaje potpuno odvojeno od vojnih posjeda.
Oružane snage su jedini entitet kojem je dozvoljeno izvoziti određenu robu, uključujući rižu, uprkos vladinoj zabrani njenog izvoza. Vjeruje se da egipatska vojska također kontrolira oko 50 posto industrije zlata, rekao je zvaničnik.
Zakon iz 2014. godine daje Ministarstvu odbrane ovlaštenje da odobri eksploataciju minerala i naplaćuje naknade na sve rudarske operacije, pri čemu se velika većina lokacija za eksploataciju nalazi u zonama pod vojnom kontrolom.
Zajedno, ovaj izvoz generira stotine miliona dolara svakog mjeseca, rekao je zvaničnik, a sve se direktno polaže na vojne račune. Vojne i državne firme imaju koristi od poreskih olakšica, pristupa vrhunskom zemljištu i vojnih regruta kao jeftine radne snage, a sve to uz vrlo ograničenu finansijsku transparentnost.
- Imajte na umu da vojska prima 50 posto proizvodnje iz egipatskih rudnika zlata, a prihod ide direktno njoj. Ovo je važno jer predstavlja značajan doprinos prihodima vojske denominiranim u dolarima.
Vrijednost prihoda od zlata koji oružane snage ostvaruju godišnje iznosi približno 500 miliona dolara. Ovo je pored uvoza sirovog zlata, njegove prerade i ponovnog izvoza, što generira prihode koji iznose milijarde dolara godišnje.
Vojska je, naravno, entitet odgovoran za odlučivanje o direktnom uvozu zlata, bilo direktno ili preko posrednika. U oba slučaja, ona je korisnik -rekao je izvor.
U julu je MMF u osuđujućem izvještaju upozorio da egipatski vojni ekonomski model paralizira rast privatnog sektora, odvraća investitore i održava zemlju u ciklusu duga i loših rezultata.
Međunarodni zajmodavac je također napomenuo da firme u vlasništvu vojske i dalje uživaju "povlašteni tretman", uključujući poreske olakšice, jeftino zemljište i privilegovan pristup kreditima i javnim ugovorima.
Dana 23. decembra, MMF je saopštio da je postigao dogovor na nivou osoblja s Egiptom o petom i šestom pregledu svog Proširenog fonda, potez koji bi mogao osloboditi 2,5 milijardi dolara novog finansiranja, uz dodatnih 1,3 milijarde dolara u okviru Fonda za otpornost i održivost, uz odobrenje Izvršnog odbora MMF-a.
Pregledi su kombinovani kako bi se egipatskim vlastima dalo više vremena za ispunjavanje ključnih programskih ciljeva u okviru proširenog kredita od 8 milijardi dolara dogovorenog u martu 2024. godine, koji je osmišljen da stabilizuje ekonomiju pogođenu visokom inflacijom i nedostatkom deviza.
Dok je MMF saopćio da su nedavni napori za stabilizaciju donijeli dobitke, ponovio je da su strukturne reforme, posebno dezinvestiranje državne imovine i smanjenje u ulozi države u ekonomiji, mora se ubrzati.
