Još od 2022. godine poznato je da SNSD posjeduje izrađen kapitalan dokument koji se tiče "vraćanja nadležnosti", te se jedan dio tiče i pitanja organiziranja izbora na području manjeg bh. entiteta bez uloge Centralne izborne komisije BiH osim u slučajevima izbora članova Predsjedništva BiH. Da se na tome uvijek aktivno radi, čak i nakon što je prethodnih godina Narodna skupština RS-a usvajala pa pod pritiskom međunarodne zajednice povlačila sporne zakone upravo na temu "vraćanja nadležnosti", potvrdio je Dodik nekoliko dana pred raspisivanje Općih izbora 2026. godine.

- Prave priču da nam posredstvom elektronskog glasanja izaberu vlast koju hoće. Izborni proces ne liči ni na šta - rekao je Dodik.

Podsjetio je da se izborni proces već godinama pokušava "vratiti RS-u", te iskoristio priliku da napomene kako u tome nije dobio podršku opozicije. Plan SNSD-a je da na neki način kompromitira izborni proces u oktobru zbog činjenice da su tokom ponovljenih izbora za liderstvo RS-a nakon Dodikove smjene sudskom presudom, rezultati te stranke bili opasno bliski onome opozicionog bloka.

Omjer glasova od 50,39 te 48,22 posto nije najlagodnija pozicija za SNSD koji uvijek teži apsolutnoj kontroli procesa. Sada su iz te stranke stanovišta da bi se upotrebom novih tehnologija moglo doći do rezultata koji im nužno ne odgovara te da bi mogla uslijediti kampanja kojom se nastoji prikazati da "srpski narod gubi povjerenje u izborni proces", nakon čega bi se pristupilo rehabilitaciji ideje o "vraćanju izbora RS-u".

Vlast u manjem bh. entitetu su 2024. godine razmatrale usvajanje entitetskog izbornog zakona kojim bi se formirala organizacija za lokalne i entitetske izbore pozivajući se na "ustavne temelje", bez obzira što je to značilo podrivanje državne institucije jer im nametanje izmjena Izbonog zakona od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta nije bilo prihvatljivo. No, to se ipak dogodilo i sada bi građani u oktorbru 2026. godine ipak trebali glasati uz pomoć novih izbornih tehnologija.

Najava optužbi za neregularnost izbora nije ništa novo u političkom djelovanju SNSD-a, to je uvijek priprema terena, alibi za gubitak, ali to njihov kadar nikada nije spriječilo da preuzmu mandate koje im dodjeljuje upravo toliko kritikovana Centralna izborna komisija BiH.

Milorad Dodik i SNSD već godinama koriste narativ o "otimanju nadležnosti" kao politički alat kojim homogeniziraju biračko tijelo, posebno uoči izbora.

Pozivanje na krajnje imaginarne ustavne interpretacije, samo znači da se suština ovih inicijativa svodi na pokušaj političke kontrole izbornog procesa, u direktnoj suprotnosti sa standardima koje provodi i na koje se oslanja Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Retorika o "nepouzdanosti novih tehnologija" dolazi nakon što je umjesto banjalučke kompanije izabrana američka, a iste te tehnologije se uvode upravo s ciljem smanjenja izbornih manipulacija koje su godinama bile predmet kritika javnosti.

Bahatost

"Ja sam glavni baja": Kako je Dodik ponizio Karana i Cvijanović u Beogradu

Nove izborne tehnologije usmjerene su ka povećanju transparentnosti i integriteta procesa kako bi se se na minumun svela potreba za ponovna brojanja glasova, što je posebno kada su u pitanju biračka mjesta u RS-u bila česta pojava, pa se njima direktno sužava prostor za političke zloupotrebe. Osporavanje legitimnosti izbora prije njihovog održavanja otvara prostor SNSD-u za postizborni pokušaj destabilizacije. Takav obrazac ponašanja nije novost u njihovom djelovanju jer je strategija već viđena. Delegitimiziranje proces unaprijed kako bi se u slučaju nepovoljnog rezultata, imao spreman narativ o nepravilnostima.

Politička borba SNSD-a redovno se premješta iz institucionalnog okvira u zonu političke krize i dok javno osporava rad CIK-a, njihovi rezultati se bez zadrške prihvataju kada idu u korist vlasti, pa time upravo ta selektivna legitimacija institucija dodatno delegitimira tu stranku.