Izjava Milorada Dodika da bi "trajni okvir za Bosnu i Hercegovinu bio njena organizacija kroz tri entiteta" ponovo je otvorila temu preustroja države koja se periodično vraća na političku scenu. Ovaj put, reakcije nisu izostale - i to ne samo iz Sarajeva, već i iz Banje Luke.

Unutrašnje uređenje

Dok Dodik zagovara model koji bi, prema njegovim riječima, bio održiv za sve narode, lider HDZ-a BiH Dragan Čović nadovezao se s tvrdnjom da unutrašnje uređenje ne može biti samo pitanje Federacije BiH, već mora uključivati i Republiku Srpsku. Drugim riječima, ukoliko dođe do teritorijalne reorganizacije i eventualnog uspostavljanja trećeg entiteta - hrvatskog - to bi, prema Čoviću, moralo obuhvatiti cijelu državu. Jasno je da se radi o dogovoru ovog dvojca, jer Čovićeva čuvena rečenica "čuvajte Republiku Srpsku", više je nego jasna poruka da njegova priča o teritorijalnom preustroju cijele BiH jeste samo još jedna politička bomba. 

Uslijedila je reakcija SDS-ovog Branka Blanuše iz Republike Srpske, koji je izjavio da Dodik zapravo ne radi u interesu ni RS-a ni naroda koji tamo živi, te da je formiranje trećeg entiteta apsolutno neprihvatljivo, posebno ako bi se dogodilo na štetu teritorije Republike Srpske.

Šta zaista znači "tri entiteta"?

Dodikov prijedlog o tri entiteta nije novost, ali u kontekstu sve intenzivnijih blokada državnih institucija i rastuće nacionalne retorike, dobiva dodatnu težinu. Takva reorganizacija bi u suštini značila dodatnu etničku fragmentaciju BiH - institucionalizaciju političkih razlika koje već desetljećima onemogućavaju efikasan rad državnog aparata.

I dok Dodik kroz tri entiteta vidi trajnu stabilnost, bošnjačka politička elita takve prijedloge vidi kao otvorenu prijetnju jedinstvu države. Za njih, svaka dodatna teritorijalna ili institucionalna podjela predstavlja korak unazad - ne samo u smislu političke kohezije, već i u odnosu prema evropskim integracijama, građanskim pravima i funkcionalnoj državi.

Hrvatska pozicija

Dragan Čović godinama insistira na formiranju "hrvatskog entiteta" ili barem posebnog institucionalnog okvira unutar Federacije BiH koji bi, kako tvrdi, garantirao političku jednakopravnost Hrvata. Njegova recentna izjava implicira da eventualni treći entitet ne može biti isključivo bošnjačko-hrvatski kompromis unutar Federacije, već mora imati saglasnost i uključiti Republiku Srpsku.

No, postavlja se pitanje je li Čovićeva izjava pokušaj pritiska na bošnjačku politiku ili poruka Dodiku da hrvatska pozicija nije sredstvo za političku trgovinu.

Teritorijalna crvena linija

Reakcija Branka Blanuše predstavlja važan pokazatelj raspoloženja unutar RS-a. Iako Dodik figurira kao glavni politički autoritet u tom entitetu, nije neuobičajeno da se povremeno suoči s kritikama unutar vlastitog korpusa kada njegove ideje djeluju kao prijetnja teritorijalnom statusu RS-a.

Za većinu političkih aktera iz RS-a, svaka ideja o trećem entitetu koja implicira prekrajanje postojećih granica automatski je neprihvatljiva. Drugim riječima, entiteti su crvene linije — i za RS, i za bošnjačku stranu, samo iz različitih razloga.

Jedinstvena BiH kao osnov

Bošnjački politički predstavnici, iako nisu eksplicitno komentirali ovu posljednju rundu izjava, u kontinuitetu se protive svakoj ideji daljnje etničke podjele države. Za njih, BiH mora ostati jedinstvena, funkcionalna i što više građanski organizirana, uz zadržavanje postojećeg teritorijalnog integriteta.

S njihove perspektive, ideja o tri entiteta je samo još jedan pokušaj dodatne podjele države, koja bi mogala dovesti do formalne podjele BiH i potpunog urušavanja dejtonskog balansa.