Miomirka Melank iz Naše stranke, delegatkinja u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, stava je da Bosna i Hercegovina treba vratiti dugove entiteta RS prema slovenačkom Viaductu. Gostujući u emisiji BHRT-a Melank je komentirala krizu na državnom nivou.
BiH je, rekla je ona, akter u međunarodnim odnosima koji predstavlja sve entitete, te bi u skladu s tim država trebala preuzeti odgovornost za dugovanja koja RS ima prema Viaductu.
- Uzimajući u obzir dugovanja i ono što Republika Srpska ne može sama da vrati onda je tu država ta koja treba da bude garant za one poslove koje entiteti sklapaju. Sigurno neće biti jednostavno riješiti to pitanje na nivou budžeta iz kojeg će posebno biti teško pronaći sredstva, ali smatram da država Bosna i Hercegovina kao entitet, odnosno država za sebe je odgovorna u međunarodnim odnosima da zastupa sve unutarnje, pa tako i Republiku Srpsku dok je ona dio Bosne i Hercegovine. Nadam se da ćemo onda pronaći model u kojem ćemo moći da riješimo to pitanje tako da će BiH zastupati i vratiti ta dugovanja, a onda ćemo vidjeti na koji način rasporediti taj višak dugovanja - stav je Melank.
Federalni premijer Nermin Nikšić uložio je veto na vanrednoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH, čime je zaustavio prijedlog da se dug entiteta RS prema Viaductu isplati iz budžeta BiH, a podržao ga je i ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
Sjednicu je sazvala predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, a na prijedlog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, koji mjesecima nije ponudio rješenje za isplatu duga, te je pokušao teret prebaciti na Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), čija su sredstva blokirana zbog ovog duga.
Vijeće ministara BiH je predložilo model prema kojem bi se dug RS-a isplatio preraspodjelom sredstava Centralne banke BiH.
- Ne damo novac Federacije BiH da se pokrivaju dugovi entiteta koji otvoreno ruši državu. Vijeće ministara se očigledno zaigralo, ali tu direktivu mogu slobodno okačiti mačku o rep - poručio je Nikšić.
Podsjetimo, njen stranački šef Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, izjavio je da su na sjednici Vijeća ministara BiH usvojena dva zaključka kada je riječ o otplati duga u slučaju Viaduct. Pojasnio je da je Vijeće ministara zadužilo Ministarstvo finansija BiH da u proceduru pošalje novu verziju državnog budžeta.
- Ona će predvidjeti isplatu duga prema onima koji su tužili BiH na međunarodnom sudu i blokirali njene račune - dodao je Forto.
Rješenje problema ponudio je bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.
Za razliku od umjetnice Melank, čovjek iz struke, ističe da "neodgovorni trošak treba snositi onaj ko ga je proizveo" te da bi se ukoliko bi država platila dug, pa potom tužila, entitet RS amnestirao od odgovornosti.
- Vijeće ministara treba obavezati UIO da prije doznake / prijenosa sredstava sa jedinstvenog računa koja pripadaju entitetu RS doznači / uplati direktno Viaductu po sudskoj presudi, pa nek' entitet, a ne država tuži. Opcija da država plati pa da tuži je protivna državnim interesima i amnestija od odgovornosti. Možda bi ovakva odluka Vjeća ministara ubrzano potaklo reakciju Tužilaštva. Entitetu RS treba predložiti da se sve odmah ne umanjuje i da eventualno dug uz sporazum sa Viaductom plati u ratama pod uvjetom da snose zatezne kamate i druge troškove – zaključio je Isović.
Nije Melank prvi put da ovako briljira i da dođe u fokus javnosti.
Sjećate li se ljeta 2022. godine kada je, tada federalna zastupnica Melank poslala e-mail u kojem se ezan navodi kao ideološko-propagandni džingl koji pokazuje vladanje zvučnim prostorom i ispiranjem mozga onima koji nisu pripadnici islamske vjeroispovijesti?
U spornom e-mailu upućenom na adresu Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, koji je naslovljen sa "Ezan" stoji:
- Zašto moramo slušati poziv na molitvu mi nevjernici? I to 1.825 puta godišnje, svaki dan, 365 dana, pet puta dnevno? Kakvo je to uporno i bezobrazno ispiranje mozga?
Tvrdila je tada, da je mail poslala sama sebi, a sve u svrhu "istraživanja stavova o religiji" koje je samostalno radila. U e-mailu se ezan opisuje brojnim negativnim riječima, za koje Melank kaže da su izjava jednog od brojnih anonimnih ispitanika istraživanja.
- Sadržaj tog e-maila ne predstavlja moj stav i to mi je najvažnije da se prepozna, da se zapravo radi o rečenici koja je zapisana iz nečijeg drugog stava. Ja sam odavde i potpuno sam srođena sa svim sarajevskim zvucima. Meni je taj stav baš zbog toga bio zanimljiv, jer nikad nisam o tome razmišljala na taj način – rekla je Melank.
U njenu odbranu stao je predsjednik Naše stranke Edin Forto.
- Volimo ezan, zvona, rokenrol - sve što vole građanke i građani Bosne i Hercegovine. Mi jesmo BiH. I nikakvi udarci ispod pojasa, uvrede i prljave kampanje to ne mogu promijeniti - poručio je predsjednik Naše stranke Edin Forto u junu 2022. godine, braneći od žestokih reakcija javnosti stranačku kolegicu i tada federalnu zastupnicu Miomirku Melank, koje su uslijedile nakon što je objavljena informacija u medijima o "umjetničkom stavu u vezi s ezanom".
Oštro su tada reagirali iz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na pojašnjenje Melank, koja je potvrdila da to jest njen e-mail koji se pojavio u medijima, no da izneseni stav nije njen, već stav nekih njenih ispitanika. Kazala je da ona jest zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH, ali i da je umjetnica. Za sporni pasus o ezanu rekla je da "nema veze s mojim političkim angažmanom, nego s umjetničkim", te naglasila da "spomenuti stav nije moj".
- Nije nam poznato da ga je iko - umjetnik ili neumjetnik - predstavljao kao "uporno i bezobrazno ispiranje mozga" (?), da je "tako perzistentno zvučno agresivan", da predstavlja "agresivno uplitanje u život drugih" i da je "permanentno ideološko-propagandni džingl". Niko, osim Miomirke Mile Melank. Nećemo Miomirki govoriti o ezanu, ona ga očigledno ne čuje, pa i ne primjećuje da to ljudski glas poziva molitvi Bogu – skrušenosti i integriranju u svijet Prirode. Ona čuje samo buku i doživljava je kao atak na zvučni prostor koji, valjda pripada samo njoj. Nećemo joj govoriti ni o tome da muslimana, njenog susjeda ili komšiju, ezan prati i kada dolazi i kada odlazi s ovoga svijeta, te tokom cijelog njegovog života; da mu je ezan jedan od pokazatelja identiteta, duhovna orijentacija i da ga podsjeća na njegovu duhovnu bit, na osnovni razlog njegova stvaranja, ali hoćemo se zapitati: Kakav bi svijet izgledao kad bi životna pravila donosili ljudi poput nje? I da li bi u tom svijetu uopće bilo mjesta za muslimane? I o kakvoj se, pobogu, umjetnici radi, kakvoj umjetnosti?! - poručili su tada iz Rijaseta.
Ako je suditi po izjavama profesorice grafičkog dizajna Amre Zulfikarpašić, nekadašnje funkcionerke Naše stranke, vrh ove partije još je 2018. godine znao za e-mail Miomirke Melank u kojem se problematizira puštanje ezana s minareta sarajevskih džamija.
U razgovoru za Politicki.ba Zulfikarpašić je prije dvije i po godine objasnila da je dugi niz godina aktivna članica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH). Predmetni e-mail našla je u inboxu udruženja.
- Ova objava ("umjetnički performans") je iz vremena kad je Miomirka Mikanović Melank radila kao sekretarica u ULUPUBiH-u. Očito da je zloupotrijebila e-mail adresu udruženja, ali pošto je ubrzo ušla u Federalni parlament i napustila radno mjesto sekretarice ULUPUBIH-a, smatrali smo da se Naša stranka, koju Miomirka zastupa u Federalnom parlamentu, treba tim baviti. Tada sam Miomirkinu objavu poslala predsjedniku i potpredsjedniku stranke, ali reakcija je izostala – kazala je Zulfikarpašić.
Nije prvi put da zvaničnici iz Naše stranke daju spektakularne izjave koje naiđu na oštre kritike i osudu javnosti poput Melank "da BiH treba vratiti dug RS-a i da država zastupa Republiku Srpsku dok je ona dio Bosne i Hercegovine". Vjerovatno će se retroaktivno kao i za ezan, ali i onako kako je to radio nebrojeno puta do sada njen stranački šef, vaditi i pojašnjavati da nije tako rekla, već da je avaj pogrešno je javnost razumjela.
Tako je u jednoj televizijskoj emisiji, u vrijeme dok je bio premijer Kantona Sarajevo, rekao da je neko, ni manje ni više, "sakrio firmu". Tražio je, tražio i tražio godinama, ali ni do danas je nije našao. Barem javnost nije upoznata s tim gdje je "skrivena firma"
Forto je u žiži interesovanja javnosti bio i u januaru 2019. zbog slučaja sa paušalom. Iako je bio žestoki zagovornik (javno) za ukidanje paušala kantonalnim zastupnicima, misleći valjda da se to neće saznati, paušal je zatražio od Administrativne komisije Doma naroda Parlamenta FBiH. Prvo je rekao da je to neka greška, a onda se naknadno "sjetio" da jeste tražio paušal.
Onda je uslijedila i izjava za ugledni britanski The Guardian "da su seljaci dobili rat", a potom kada je žestoko iskritiziran i njegovo pravdanje da se to odnosilo na kulturu, a ne na agresiju na BiH.
Forto je poznat i po svom "susramlju". U martu 2021. godine napustio je sastanak u Vladi FBiH kojem su prisustvovali svi kantonalni premijeri u vezi s nabavkom vakcina (Covid). Naveo je da je u uvodnom dijelu sastanka bilo riječi o tome šta je Vlada uradila u procesu nabavke vakcine te kazao da je to najbolje opisati jednom hrvatskom riječju, a to je "susramlje".
"Zajednički imenitelj" Kojovića i Baralija kojoj je "sporan heroj odbrane Mostara"
Prije nekoliko godina, tadašnji predsjednik Naše stranke Predrag Kojović gostujući u dnevniku tada TV1 kazao je:
- Ja planiram od septembra, Naša stranka to organizira, ali nadam se da će BH blok učestvovati u tome, da obiđemo sve, Republiku Srpsku, Hercegovinu, Široki, Prijedor, Bijeljinu, Zvornik, Grude, Višegrad, Foču…, da idemo, da razgovaramo sa ljudima i vidimo da li je moguće pronaći neki minimalni, da tako kažem, zajednički imenitelj o stvarima koje su se događale '92-'95, koje će nam omogućiti da se okrenemo budućnosti, da kao zemlja krenemo naprijed. To je veliki izazov. Ja ne kažem da imam odgovor ili rješenje za to.
Bivša vijećnica Prve mostarske partije (PMP) u Gradskom vijeću Mostara Adela Gosto komentirala je jedne prilike izjave nekadašnje potpredsjednice Naše stranke Irme Baralije.
- Još pred izbore PMP nailazi na otpor Naše stranke, čija je potpredsjednica Irma Baralija tada pred predstavnicima NS-a, SDP-a i PMP-a kazala da ima problem s ratnom prošlošću heroja odbrane Mostara Semira Drljevića Lovca i da PMP-ova podrška smeta Našoj stranci – pojasnila je Gosto, na što je Lovac dodao:
– Ja sam joj odmah rekao – nemoj se sekirati, nemamo ni mi nikakvih simpatija prema Našoj stranci.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh