Izbori u Srebrenici na redovnim biračkim mjestima (26 mjesta) i dva mjesta u odsustvu bit će ponovo održani. Sud Bosne i Hercegovine odbio je sve žalbe upućene na odluke Centralne izborne komisije o poništavanju izbora u Srebrenici. Time su potvrđene odluke koje je CIK donio 21. januara ove godine.

Predizborne koalicije stranaka sa srpskim i bošnjačkim predznakom u Srebrenici uputile su žalbe Apelacionom odjeljenju suda BiH na odluku o poništavanju izbora u Srebrenici. Srpska koalicija “Zajedno za Srebrenicu” žalila se zbog povrede pravila postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok se bošnjačka koalicija “Moja adresa Srebrenica” žalila na odluku da se ne poništi glasanje putem pošte. Sud žalbe nije uvažio, a CIK treba donijeti odluku o datumu ponavljanja izbora na 26 redovnih biračkih mjesta u Srebrenici te na dva mjesta za glasanje u odsustvu.

Iako je u vezi s ponavljanjem izbora sada sve jasno, i dalje to mnogi doživljavaju kao da će se kompletni izbori ponoviti, što, kao što znamo, uopće nije slučaj. Ponavljaju se samo na redovnim biračkim mjestima, dok na 19 mjesta u odsustvu nema novih izbora. Poseban segment izbora jeste glasanje putem pošte. Taj dio izbora također nije poništen, što znači da CIK registriranim za glasanje putem pošte neće ponovo slati koverte s glasačkim listićima. Naime, u Srebrenici se za glasanje putem pošte na novembarskim izborima registriralo više od oko dvije i po hiljade osoba. Problem je nastao jer približno pedeset posto registriranih nije dobilo glasačke listiće ili su ih dobili sa zakašnjenjem. Taj segment odluke posebno je problematičan zato što su se građani uredno registrirali za glasanje putem pošte, a nisu ostvarili to pravo.

U koaliciji “Moja adresa: Srebrenica” nisu zadovoljni dijelom odluke koji se odnosi na glasanje putem pošte, a Alija Tabaković, kandidat za načelnika Srebrenice, kaže “da je greškom Centralne izborne komisije BiH onemogućeno glasanje stotinama ljudi koji su se uredno prijavili da glasaju” i da je tu odgovornost CIK-a.

U suštini, odluka CIK-a o djelomičnom poništavanju izbora takva je da u Srebrenici niko nije zadovoljan. Bošnjaci ne mogu biti zadovoljni jer znaju da glasanje putem pošte može odrediti ko će biti načelnik ili ko će imati većinu u Skupštini. Srpska politika u Srebrenici nezadovoljna je ovom odlukom jer su svjesni da ne mogu izvesti isti broj osoba na glasanje kao što su to učinili 15. novembra. Tako da će izbori u Srebrenici biti neizvjesni, a kako će proteći, zavisi od CIK-a.

Odluka CIK-a o poništavanju izbora na redovnim biračkim mjestima u Srebrenici izazvala je mnogo reakcija i otvorila pitanja za koja se mislilo da su odavno pod tepihom.

“Distrikt Srebrenica” ili “Poseban status Srebrenice” jedno je od pitanja koje se nametnulo u javnosti. Naime, nakon odluke CIK-a u vezi sa Srebrenicom, srpska politika javno je ispoljila svu nervozu i brigu koju inače zna vješto sakriti. Mladen Grujičić pozvao je “na otcjepljenje RS-a”, jer CIK “skandaloznim, pristrasnim odlukama pokazuje da BiH ne liči na državu i da Republika srpska mora da se osamostali jer nema života s onim koji omalovažava, osuđuje i ignoriše sve što je srpsko, želeći da nametne apsolutnu vlast i zakone koji odgovaraju samo Bošnjacima”.

Na ovakve izjave reagirali su iz Inicijative “Moja adresa: Srebrenica” i rekli da je Grujičićeva izjava “kap koja je prelila čašu” te pozvali sve “domaće i međunarodne institucije u našoj zemlji da se otvori dijalog i nađe rješenje o posebnom statusu općine Srebrenica u okviru Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona za općinu Srebrenica baziranim na popisu prije genocida koji će trajno definirati poziciju Srebrenice u okvirima Ustava i time zadovoljiti minimum pravde potrebne za bolje odnose svih građana općine Srebrenica i ukupne odnose u našoj zemlji”.

Priča o posebnom statusu Srebrenice traje već godinama i aktivira se s vremena na vrijeme. Sad već davne 2007. godine bošnjački odbornici u Skupštini opštine Srebrenica usvojili su rezoluciju o specijalnom statusu Srebrenice. Ta odluka nikada nije stupila na snagu jer se u sve uključio tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling, proglasivši rezoluciju neustavnom i najavljujući oštre mjere proglasi li Skupština izdvajanje iz RS-a.

“Rezolucija koju su usvojili bošnjački odbornici predstavlja pravni akt koji prevazilazi odgovornost Opštine jer je to pitanje u nadležnosti vlasti Republike Srpske i Bosne i Hercegovine”, naveli su tada iz OHR-a.

Vlada RS-a proglasila je krajem marta 2007. godine Srebrenicu područjem od posebnog socijalno-ekonomskog interesa. U praksi se, naravno, nije ništa specijalno desilo.

Kasnije se priča o posebnom statusu Srebrenice s vremena na vrijeme pojavljivala u javnosti, ali bez ikakvih konkretnih rezultata.

Srebrenica bi zaista trebala imati svoj poseban status van sistema RS-a, ali mala je šansa da će se to desiti. Srpska politika teško da će to dopustiti, iako bi takva odluka bila dobra za sve građane koji žive u ovom gradu. Izdvajanje Srebrenice iz RS-a otvorilo bi mnoga pitanja i teško je očekivati da će se političari baviti nečim što bi, u suštini, “raspakiralo” Dejton. Zbog toga će se priča o posebnom statusu Srebrenice s vremena na vrijeme pojavljivati u javnosti, ali bez ikakvih konkretnih rezultata.

Ono što je za Bošnjake u Srebrenici trenutno važnije jeste organizacija vezana za ponavljanja izbora. Sigurno je da će srpski političari angažirati što više svojih pristalica kako bi doveli veći broj birača na izbore.

Bošnjaci u Srebrenici imaju priliku ostvariti povoljan rezultat na izborima pod uvjetom da izbori budu fer. Nadati se da će se CIK aktivno uključiti u organizaciju, ali i provedbu izbora. Budu li isti akteri provodili izbore kao i 15. novembra, izbori neće imati smisla.

Srebrenica zbog svoje prošlosti i počinjenog genocida nad Bošnjacima treba imati poseban status (iako se to neće desiti) ili Bosna i Hercegovina treba biti drugačije teritorijalno-administrativno organizirana, bez teritorija koje u nazivu nose riječ “srpska”. Poseban status za Srebrenicu značio bi drugačiji pristup samom gradu, ali i mogućnost da se on razvija koristeći vlastite prirodne potencijale.

Priča o posebnom statusu Srebrenice vjerovatno će ostati mrtvo slovo na papiru, jer kakve god inicijative u vezi s tim dolazile, najmanje se o tome pitaju oni koji sada žive u ovom gradu. Ono o čemu se pitaju jesu predstojeći izbori. Bošnjaci u tom pogledu moraju uložiti više truda i rada jer srpska politika, uz pomoć resursa entiteta RS, ali i Srbije, nastoji ih svesti na statističku grešku.