Kad se 1986. godine pojavio Dirlija, nadaleko čuvena pjesma Crvene jabuke, i kad su je tadašnje, nerijetko mlađe generacije pjevale po školskim objektima i drugim javnim mjestima, puni sreće i mladalačke razdraganosti, niko nije razmišljao o tome šta ključna riječ ove pjesme znači. Pjesmu je generalno u društvu prihvaćena zdravo za gotovo, postavši sastavnim elementom odrastanja negdašnjih generacija.
Zanimljivo je da većina rječnika savremenog jezika ne registrira ovu riječ. Srećom, Škaljić je indirektno spominje u svom Rječniku turcizama, navodeći da je dirlija vrsta narodnog plesa, igre, inače izveden iz osnove dir, što znači “živ, strastven”.
Osim toga, ovaj autor objašnjava i natuknicu dirluk, što znači “plata, egzistencija i ono što je potrebno za život”. Moglo bi biti da ovo drugo značenje, koje se odnosi na platu, zaradu, potrebu za život, korespondira sa sadržajem i refrenom pjesme, jer “para ima hadžija i za sitnu raju”.
Naravno, leksema hadžija metonimija je za bogata čovjeka pa je dirlija istovremeno i hadžija, a raja je oznaka za prosječnog čovjeka iz naroda, iako je nekada u osmanskom dobu Bosne značila nemuslimansko stanovništvo.
Vjerovatno je dirlija leksema koja se odnosi na nekog nocioca radnje zbog turskog sufiksa -lija, pa je dirlija onaj ko radi, ko zarađuje, ko je na neki način zaposlen. Nije, međutim, isključeno da je moguće protumačiti i neko drugo značenje ove lekseme, gdje bi eventualno mogla značiti nekog “obješenjaka, zafrkanta, veseljaka”, koji je ime ponio iz onog veselog, živahnog, strastvenog narodnog plesa. Pa ipak, sve ovo valja uzeti s rezervom, dok turkolozi ne reknu svoje, mada je uvijek potrebno voditi računa o tome kako riječi mijenjaju svoj značenjski karakter prilikom prelaska iz jednog u drugi jezik.
Ako je ovo prvo gornje značenje vezano za posao i zaradu tačno, dirlija je figurativno zaposlenik, a ako je povezano s veseljem, zafrkancijom, onda je to, žargonski kazano neki zaj...
Šta kažu, koliko ima dirlija u ovoj državi?
