Dino Selimović rođen je 1992. u Tuzli, ali, kako kaže, njegovo je porijeklo iz istočne Hercegovine, tačnije Bileće. Tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu s porodicom odlazi u izbjeglištvo, a destinacija koja je u konačnici postala i njegova druga domovina jeste Kraljevina Danska. U ovoj državi završio je privatnu osnovnu školu Esbjerg Realskole, te Višu tehničku gimnaziju. Fakultetsko obrazovanje nastavio je odmah nakon završetka srednje škole, a diplomu je stekao u oblasti javne administracije, s posebnim usmjerenjima na ljudske resurse.

Politički je aktivan već više od osam godina, a također, slobodno vrijeme koristi i za aktivnosti s bošnjačkom zajednicom u Esbjergu, gdje živi. Na predstojećim izborima u Kraljevini Danskoj jedan je od petnaest kandidata porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Za Stav govori o svom političkom putu, značaju političkog aktivizma među Bošnjacima u dijaspori i drugim srodnim temama.

STAV: Već duži niz godina ste politički aktivni. Zbog čega ste se odlučili na politički aktivizam?

SELIMOVIĆ: Ja sam se prije osam godina učlanio u mladi ogranak stranke Det Konservative Folkeparti (Konservativ Ungdom ili Konzervativna mladež), tu sam bio više godina zadužen za ekonomiju u lokalnom odjeljenju (blagajnik), gdje sam također bio predsjednik i potpredsjednik. Usput sam unaprijedio svoje stranačko djelovanje u smislu da sam 2017. bio kandidat na lokalnim izborima u općini Esbjerg, gdje živim, a 2019. godine ukazana mi je čast da budem kandidat za Evropski parlament. To su bili neki od mojih prvih političkih iskustava koja su mi u kasnijem periodu pomogla da dodatno razvijem svoje kompetencije.

Uvijek sam bio zainteresiran za politiku, a kad si bosansko dijete u dijaspori, odmalena te nekako politika vuče sebi, htio ti to ili ne. Nekako sam odlučio da pratim onu izreku: “ako se ti ne budeš bavio politikom, ona će tobom”. Uvijek sam bio za to da sam uzimam stvari u svoje ruke i zato sam odlučio da se uključim u rasprave pa i debate po socijalnim medijima, tribinama i ostalim drugim mjestima gdje sam mogao izraziti svoje mišljenje. U suštini imam jednu viziju kako želim da budućnost izgleda za mene i za buduće generacije, te me to motivira za kontinuiran rad. Duži niz godina sam također bio član Izvršnog odbora Omladinskog saveza bh. mladih u Danskoj. Na taj način sam politički aktivizam spojio i s društvenim.

STAV: Na predstojećim izborima u Danskoj čak je petnaest kandidata bh. porijekla. Koliko je važno da bh. iseljenici budu politički aktivni u zemljama u kojima žive?

SELIMOVIĆ: Politika je kao vatra! Sve je dobro dok grije, ali ako izmakne kontroli, to može biti opasno, kao što smo vidjeli u bivšoj Jugoslaviji. Zato je vrlo važno da se građani Danske koji su našeg porijekla angažiraju i bore se za onu budućnosti za koju oni smatraju da je najbolja za njih i za buduće generacije. Naši ljudi moraju iskoristiti svoje demokratsko pravo i glasati ili, još bolje, učlaniti se u neku partiju pa i postati kandidati u konačnici. Važno je za našu zajednicu zbog integracije u dansko društvo, a također i zbog toga što, bez obzira na to što mi kandidati dolazimo iz različitih partija i s različitim stavovima, ćemo se uvijek moći okupiti i složiti da trebamo raditi pozitivne poteze za dobrobit bh. zajednice u Danskoj, pa tako i za dobrobit domovine Bosne i Hercegovine. Uz to dolazi mogućnost lobiranja kod utjecajnih političara, organizacija i ostalih mjesta odlučivanja.

STAV: Odrasli ste u Kraljevini Danskoj, zemlji u kojoj živi značajan broj Bošnjaka. Prema Vašem mišljenju, u kojoj mjeri dijaspora može pomoći svojoj domovini?

SELIMOVIĆ: Dijaspora može mnogo toga da uradi i mi imamo možda najveći potencijal od svih etnozajednica u svijetu. Mi imamo sjajne ljude i izvanredne pojedince, ali nismo dovoljno složni oko stvari koje su bitne. Dijaspora se mora angažirati profesionalno u smislu jedne profesionalne organizacije sa svojim statutom, s ljudima koju su plaćeni da se bore za BiH u svijetu, pa i da se formiraju programi za investicije u BiH, pomaganje mladih poduzetnika bh. porijekla i lobiranja. Ne može se živjeti od volonterizma, što je i sasvim logično, tako da, ukoliko želimo ozbiljne stvari, pristup mora biti ozbiljan i profesionalan u startu.

STAV: Imate priliku sarađivati s danskim političkim predstavnicima. Da li u razgovorima koristite priliku da lobirate za Bosnu i Hercegovinu? Koliko ustvari Danci znaju o Bosni i Hercegovini i političkoj situaciji u njoj?

SELIMOVIĆ: Naravno! Ja sam često u kontaktu s našom predstavnicom u Evropskom parlamentu Pernille Weiss i koristim svaku moguću opciju da ukazujem na BiH kao na nešto na što se mora obratiti veća pažnja, jer je BiH u jednoj velikoj krizi. Primjetno je da je trenutno na snazi defanzivna taktika, i to moramo promijeniti. Mada, nažalost, moram priznati da se BiH ne daje mnogo pažnje kako u danskim medijima, pa tako i u političkim krugovima. BiH je za mnoge u Danskoj samo tamo neka zemlja gdje je nekad bio rat i to me vraća na ono zašto je važno da imamo političkih kandidata našeg porijekla u ovoj zemlji. Bez obzira na to kojim blokovima ili političkim opcijama pripadali sve dok se radi o državotvornim strankama. Uglavnom je važno da nas ima i da govorimo o Bosni i Hercegovini.

STAV: U kojem segmentu može biti bolja saradnja između Bosne i Hercegovine i Danske? 

SELIMOVIĆ: Ako ću da budem iskren, u svim segmentima mora biti bolja, jer prostora za to svakako ima. Primjera radi, jedan ogroman potencijal leži u turizmu, a avionske linije iz Danske prema BiH su sve češće, što to potvrđuje. Ovim putem bih pozvao Federalno ministarstvo turizma i okoliša i ostale institucije zadužene u tom smjeru da poduzmu više kako bi se BiH predstavila Dancima kao izuzetno poželjna turistička destinacija, što ona svakako jeste. Danska je bogata zemlja i bilo bi dobro da njene turiste privučemo ka sebi, a vjerujte da ni njima neće biti teško odlučiti se za dolazak u ovako lijepu zemlju kao što je Bosna i Hercegovina. Bitan je rad na terenu i prezentacija domovine u pravom svjetlu, a osim institucija koje su nadležne, domovinu može predstaviti Dancima i njenoj mnogobrojnoj dijaspori u Kraljevini Danskoj. Nadamo se da će u tom segmentu biti napretka u budućnosti.