Izrael je prestao biti izolirana ekonomija, opterećena izdacima za odbranu i ovisna o izvozu i postao emkonomnska i vojna sila. Šekel, nacionalna valuta, nedavno je dosegnula najviši nivo u odnosu na dolar u posljednjih 25 godina a Tel Aviv je upravo proglašen najskupljim gradom u svijetu po godišnjem indeksu The Economist Intelligence Unit (EIU).
Ogroman priljev investicija u visokotehnološki sektor i sredstva jevrejske dijaspore koja njeguju lokalni poduzetnički sistem, zajedno s kamatnom stopom od 0,1%, generirali su savršenu sliku ekonomije.
„Jak šekel posljedica je novog Izraela iskovanog u posljednjih četvrt stoljeća, koji više ne ovisi isključivo o prodaji robe u inozemstvu već sada izvozi i usluge, usmjerene na visoku tehnologiju i energiju", sažetak je analize izraelskih medija o zaokretu koji je doživjela ekonomija jevrejske države.
Osim što privlači strane ulagače za finansiranje novih tehnoloških kompanija, Izrael već proizvodi većinu svoje električne energije prirodnim plinom iz vlastitih nalazišta na Mediteranu te ju je počeo izvoziti u susjedni Egipat i Jordan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upravo je podigla prognozu rasta izraelskog BDP-a za 2021. na 6,3%, što je 1,3 boda više nego u prethodnom predviđanju, iako je ispod 7% koliko predviđaju vlada i Centralna banka Izraela.
Krivulja inflacije bila je na svom najvišem vrhu u posljednjem desetljeću, ali ostaje zadržana na 2,3% godišnje. Napredak kampanje vakcinisanja (oko 45% stanovništva već je primilo treću dozu), poboljšanje na tržištu rada (stopa nezaposlenosti je pala na 7%, približavajući se 3,5% prije pandemije) i oporavak domaća potražnje su uzroci koji Izrael stavljaju među najnaprednije ekonomije na planeti.
Ali stanje nije isto za sve u Izraelu unatoč rastu njihove ekonomije. Najniži nivo dohotka imaju dvije manjine koje su najviše odvojene od ekonomske aktivnosti: izraelski Arapi (21% stanovništva) i ultraortodoksni Jevreji (12%).
