Rusko-ukrajinski rat već se dugo naziva "ratom dronova“. Optička vlakna, koja omogućavaju vojskama da upravljaju bespilotnim letjelicama (BPL), nakupljaju se na liniji fronta. Tokom borbenih dejstava nemoguće je očistiti ove teritorije – i tako optička vlakna postaju zamka za ptice i životinje.
Prodor ovog materijala, kao i litijumskih baterija iz dronova u zemljište, može dovesti do nepovratnih posljedica po prirodu. Meduza donosi priču o tome kako je pogranična područja obavila prozirna paučina i šta se može dogoditi ako se ona ne ukloni u skorije vrijeme.
Između ugljenisanih grana i crnih panjeva lutaju kontuzovane životinje. Svuda okolo je zemlja unakažena granatama i rovovima, uz tek poneko preživjelo drvo.
Krošnjama se protežu srebrenasti pramenovi; blješte na suncu, drhte na vjetru i vuku se po granama, žbunju i travi, obmotavajući Serebrjansku šumu. Sve je to optičko vlakno preostalo nakon napada FPV dronova.
Tako su u junu 2025. godine Serebrjansku šumu na granici Luganske i Donjecke oblasti u Ukrajini vidjeli borci 63. brigade Oružanih snaga Ukrajine (sada je kontroliše ruska vojska).
Dio zemlje koji se prostire na desetke kvadratnih kilometara duž linije fronta gotovo je u potpunosti prekriven optičkim kablovima bespilotnih letjelica.
- Samo zamislite koliko ih ovdje leti. I kako će ovaj krajolik izgledati nakon rata - pišu vojnici u svojoj objavi.
Ruski vojnici bilježe istu pojavu:
- Moderna džungla u kojoj su umjesto lijana nategnuti kablovi, a umjesto ptica zuje dronovi.
Prije nego što su ruske snage zauzele ovu teritoriju, ovdje su se dvije godine vodile borbe. Dronovi na optička vlakna tada se nisu koristili, ali su u šumu neprestano padale granate.
- Čak se i vojnici čude ako u Serebrjanskom šumariju nema granatiranja duže od 10–15 minuta. To se može desiti samo po lošem vremenu, kada ne rade topovi, minobacači i dronovi - pisali su novinari ukrajinskog 24. kanala 2023. godine.
Prije totalnog rata, Serebrjanska šuma bila je zeleno ostrvo usred stepa, donedavno se ovo mjesto nazivalo "plućima Donbasa“, u šiblju su rasle rijetke biljke i obitavale životinje.
Sada je zovu "crnom šumom“ ili "carstvom mrtvih“. U jesen 2022. godine kroz Serebrjansku šumu prošla je linija direktnog borbenog kontakta između Rusije i Ukrajine.
Optička vlakna koja se talože u šumama zbog letova dronova predstavljaju ekološku prijetnju s kojom se čovječanstvo još nije suočilo. Ona se ne nakupljaju samo u šumama, već i u blizini naseljenih mjesta na sjeveru i istoku Ukrajine.
Paučina je već obavila Liman, polja Pokrovska, ruševine Torecka i pojedine dijelove Černigovske oblasti. Na početku velikog rata, bespilotne letjelice bile su samo izviđački dodatak glavnoj artiljeriji.
No, potom se dogodila takozvana revolucija dronova – danas su oni primarno oružje ruskih i ukrajinskih vojnika, između ostalog i zahvaljujući tehnologiji optičkih vlakana.
Sve dok je nit cijela, dron je praktično neranjiv – nemoguće ga je otkriti i onesposobiti unaprijed, ne smetaju mu neravnine reljefa niti radio-ometanja (elektronsko ratovanje). To znači da je sposoban izvršavati komande operatera i prenositi informacije bez smetnji onoliko daleko koliko dozvoljava dužina vlakna na kolutu. S
Sam kolut je pričvršćen za dron, a nit je s jedne strane povezana s elektronikom letjelice, dok je s druge strane spojena s upravljačem.
- U 2022. godini toga nije bilo. Skok u razvoju desio se bukvalno za nekoliko godina - objašnjava ukrajinski ekolog i stručnjak nezavisne Radne grupe za ekološke posljedice rata u Ukrajini (UWEC), Oleksij Vasiliuk.
On se bavi proučavanjem i procjenom utjecaja rata na prirodu. Prema njegovim riječima, domet leta bespilotnih letjelica na optičko vlakno je porastao, upravo zbog čega su postale najefikasnije oružje u ovom ratu.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh