Ova godina u Srbiji je, možda, izborna. Ili barem priprema za izbornu godinu u kojoj će, to je jasno, najjači protivnik listi okupljene uz Srpsku naprednu stranku biti studentska lista.
I dok se još ne zna kako će se ponijeti parlamentarna oporba, ulazak u političku utrku najavili su influenser Baka Prase i bivša ministrica zdravstva Danica Grujičić.
Prvi je cijelu svoju biografiju i bogatstvo izgradio bizarnim nastupima na društvenim mrežama, druga je, pak, bila ugledna neurohirurginja i ministrica zdravstva. Iako dolaze iz različitih svjetova, povezuje ih desničarski narativ. Studentski pokreti mnogi promatrači političke scene sumnjaju sa se radi o kandidatima koja je jedina zadaća da uzmu dio glasova od studenata.
Prije dvije sedmice Bogdan Ilić, poznat i kao Baka Prase, najavio je da će se možda kandidirati u utrci za gradonačelnika Beograda. Njega je zasad podržao kontroverzni desničarski pokret, poznat po saradnji s režimom – Levijatan.
Ilić je rekao da ne stoji ni uz studente, koji su u protestu više od godinu, niti uz režim, a najveće pitanje kojim će se baviti su migranti, odnosno njihovo protjerivanje iz Beograda.
Ilić je dodatno ušao u politički fokus nakon što je svojom pojavom pokušao pridonijeti popularnosti prvog živog "obraćanja" predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku prošle sedmice.
Danica Grujičić je, u saradnji s još četiri pokreta, osnovala Suverenistički savez. Tvrdi da taj blok nije uz vlast i da ga čine ljudi "koje niko ne može kupiti". Ipak, otvorena je za saradnju studentskom listom, kojoj bi, kako kaže, prepustila mjesto ako je čine "profesori suverenističkog opredjeljenja".
Studenti medicine – oni koji su u protestu – oglasili su se o njenom potezu, rekavši da se "sateliti Srpske napredne stranke već naziru".
A ove optužbe su utemeljene. Razne desničarske stranke su se, kroz historiju naprednjaka, na kraju odlučivale za neku vrstu saradnje s njima. Najsvježiji primjer su Zavetnici, čija je čelnica Milica Đurđević Stamenkovski kao navodna opoziciona političarka ostala ispod cenzusa, ali je potom uskočila na ministarsku funkciju.
Prema riječima Dejana Bursaća iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, postoje dva objašnjenja za pojavu novih desnih aktera. Prvo je dugogodišnja praksa kooptacije desnice u režiji režima, karakteristična za hibridne političke sisteme.
- Vlast teži odabrati neke favorite među strankama s kojima će sarađivati, a na taj će način opstruirati jedinstvo među opozicionim blokovima i uvesti nepovjerenje birača u te stranke - objašnjava Bursać.
U napetoj izbornoj godini čak i sitni postoci mogu odlučiti ko će držati vlast. Slikovit primjer koliko sitni brojevi mogu utjecati na sudbinu, barem jednog grada, pokazuju izbori 2024. godine u Nišu. Tada je Ruska stranka, s jednim mandatom, čiji je legitimitet i dalje upitan, prevagnula u korist naprednjaka.
Drugo objašnjenje leži u procjeni političkog trenutka. Prema Bursaću, desnica u Srbiji ima stabilnu, ali ograničenu biračku bazu, a pojedini akteri procjenjuju da trenutačno postoji prazan prostor na toj sceni. Dok su neki, poput doktora Branimira Nestorovića, uspijevali taj prostor iskoristiti, druge desne stranke su s vremenom postale politički nebitne.
Sugovornici DW-a saglasni su da prostor za ovakve opcije u Srbiji postoji. Istraživanje Gallupa pokazuje da dvije trećine ljudi u Srbiji podržava politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ankete o podršci ulasku u EU godinama pokazuju da postoji sličan broj protivnika i zagovornika.
Alternativne desne opcije su u prethodna dva izborna ciklusa osvajale skoro deset posto glasova. Politolog i konsultant Dušan Milenković iz organizacije Sprint Insight objašnjava da je potencijal desnice veći nego što to pokazuju izborni rezultati.
- Naša istraživanja pokazuju da je značajan broj ljudi sklon takvim političkim pozicijama i da ih ima mnogo više nego što se vidi na izborima, jer SNS i dalje prikuplja velik broj tih glasova, dok dio njih bira apstinenciju - kaže Milenković.
Historičar Stefan Radojković navodi da su nacionalne i suverenističke ideje duboko ukorijenjene u društvu, a da to potvrđuje i dominacija naprednjaka.
- S obzirom na to da je biračko tijelo Aleksandra Vučića pretežito nacionalno i suverenistički nastrojeno, može se slobodno tvrditi da su takvi stavovi i ideje prevladavajući među građanima - objašnjava Radojković.
U cijelu priču može se uključiti i studentski pokret koji je, prema sugovornicima DW-a, uspio preuzeti dio tog desnog narativa.
- S obzirom na to da je studentski pokret catch-all pokret nove generacije i da je protiv establišmenta, on faktički obuhvaća i ideje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta koje su u Ustavu Srbije - kaže Radojković.
O tom širokom spektru političkih pozicija studentskog pokreta govori i Milenković, koji kaže da je prirodno da oni prikupljaju glasove i sa strane koja pripada desnici.
- Ovdje imamo veliki sukob dva aktera koji politički zahvaćaju vrlo široko – Vučićevu listu i studentsku listu - objašnjava Milenković.
No, već sada je jasno da polarizacija na izborima neće biti "savršena". Odnosno, osim vladajuće i studentske liste, bit će još ko zna koliko drugih, pa i onih koje love glasove zdesna. Ostaje samo vidjeti koje su od tih "udica" zapravo režimske.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh