Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović Bajrame, sa svojom kabinetskom svitom, redovno dočekuje među bošnjačkim povratnicima u manjem bh. entitetu RS. Poruke koje na taj način šalje prema javnosti su da država mora biti prisutna svuda, da povratnici nisu zaboravljeni, te da Bosna i Hercegovina pripada svakom njenom građaninu.

Simbolički posmatrano, ovi potezi su prihvatljivi, čak i prijeko potrebni. U sredinama gdje se povratnici decenijama bore sa osjećajem izolacije, političko prisustvo iz Sarajeva nosi određenu poruku podrške i ohrabrenja. Međutim, upravo tu počinje i najveći problem Bećirovićeve licemjerne politike, jer simbolika često dolazi u direktan sudar s njegovim ranijim političkim odlukama.

Dovoljno je samo kazati - Zakon o prebivalištu BiH.

Taj zakon je za povratnike jedan od najštetnijih administrativnih udara nakon rata. Mnogi su upozoravali da se pod izgovorom "uređenja evidencija" zapravo dodatno otežava prijava prebivališta ljudima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, posebno u RS-u. U prijevodu, birokratski se cementiraju rezultati etničkog čišćenja.

I pored brojnih kritika SDP uključujući i Denisa Bećirovića, koji je tada bio državni zastupnik, diže ruku za ovaj sporni i za povratnike pogubni zakon.

To je politička činjenica od koje Bećirović nikada nije uspio pobjeći. Niti će.

Problem nije samo u tome što je zakon podržao, nego u načinu na koji danas pokušava reinterpretirati vlastitu ulogu. Umjesto jasnog političkog priznanja da je riječ o pogrešnoj procjeni, godinama pokušava odgovornost prebaciti na druge političke aktere, prvenstveno SDA.

- Taj zakon je pripremljen od SDA i završen od strane SDA – tvrdio je Bećirović nakon što se suočio sa žestokim kritikama.  

Međutim, problem za njega je što činjenice pokazuju da su upravo zastupnici SDP-a glasali za zakon u Zastupničkom domu, dok SDA u trenutku finalizacije zakona nije ni bila dio Vijeća ministara, a delegati ove stranke u Domu naroda glasali su protiv konačne verzije zakona.

Istina je neumoljiva. SDP je bio dio tadašnje većine koja je omogućila usvajanje zakona.

Novinar i advokat Senad Pećanin bio je među najžešćim kritičarima takve politike, tvrdeći da je Zlatko Lagumdžija, tadašnji predsjednik SDP-a "prihvatio izmjene Zakona o prebivalištu koje je zahtijevao Milorad Dodik".

I upravo tu nastaje suštinska politička kontradikcija.

Danas Bećirović nastoji graditi imidž "predsjednika države", političara koji personificira institucionalni patriotizam i zaštitu povratnika. Ali mnogi među tim istim povratnicima pamte da je upravo njegova politička opcija i on sam, podržala zakon koji je kod njih proizveo osjećaj dodatne nesigurnosti.

Zbog toga njegovi bajramski odlasci u RS ne izgledaju kao principijelna politika, nego kao pažljivo režirana politička scenografija.

Jer nije dovoljno pojaviti se dva puta godišnje pred kamerama, u Rogatici, Foči, Banjoj Luci... poslati patriotsku poruku i izdeklamovati napamet naučenih nekoliko rečenica o državi i njenom suverentitetu.

Ono na što Bećirović nikada do sada nije dao argumentirano pojašnjenje, jeste gdje je bio politički princip onda kada se odlučivalo o zakonima koji direktno utječu na živote tih ljudi s kojima protekle četiri godine (osam Bajrama) klanja u prvim safovima?

Opravdane kritike na Bećirovićev račun nisu samo dnevnopolitičke prozivke političkih oponenata i javnosti. One proizlaze iz osjećaja da u bh. politici simbolički patriotizam često služi kao zamjena za odgovornost.

A odgovornost podrazumijeva i sposobnost da se kaže - da, podržao sam nešto što je proizvelo štetne posljedice.

Takvu rečenicu od Bećirovića javnost nikada nije jasno čula. Niti će. Baš kao što nećete nikada na društvenim mrežama ispod njegovih objava pročitati bilo kakvu kritiku. Jer, napišete li, u roku od 20 sekundi ona nestaje. Ostaju samo one koje slave i veličaju lik i djelo druga Denisa s Titovog groba.  

Svake godine, od kada je ušao u Predsjedništvo BiH, gledamo istu političku sliku: bajramske posjete povratnicima, državničke izjave i insistiranje na ulozi - država to sam ja. Ali iza te slike ostaje pogubna činjenica da su upravo povratnici, koje danas simbolično grli, kolateral političkih kompromisa njegove vlastite stranke i vlastitih ambicija da zadrži fotelju u rukovodstvu Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Gdje je do sada klanjao bajram-namaze

2023 Ramazanski bajram - Foča, Aladža džamija

2023 Kurban-bajram - Banja Luka, Ferhadija džamija

2024 Ramazanski bajram - Čajniče, džamija Sinan-bega Boljanića

2025 Ramazanski bajram - Žepa, džamija šehida Mehmeda ef. Hajrića

2026 Ramazanski bajram - Foča, Aladža džamija

2026 Kurban-bajram - Banja Luka, Ferhadija džamija