Svjetski program za hranu unajmio je prvi brod natovarenim gnojivima za pomoć afričkim zemljama koje su izostavljene iz sankcija nametnutih Moskvi zbog invazije na Ukrajinu
Ujedinjeni narodi su prošle sedmice po prvi put unajmili teretni brod s 20.000 metričkih tona ruskog gnojiva na putu za Afriku, tačnije Malavi. Uslijedit će i druge isporuke u druge zemlje na tom kontinentu. Svjetski program za hranu (WFP) tako pokušava ublažiti nestašicu ovih proizvoda koja, zajedno s problemima opskrbe žitaricama proizašlim iz ruskog rata u Ukrajini i njezine okupacije dijela teritorije jedne od zemalja koje funkcioniraju kao žitnica svijeta, potiče globalnu krizu hrane.
Moskva, koja je prije invazije na Ukrajinu uvela ograničenja na izvoz žitarica i nekih gnojiva — koja su također poskupjela zbog poskupljenja plina jer se smanjila opskrba ruskim ugljikovodicima — optužila je EU i SAD da izazivaju krizu sa hranom sankcijama protiv Rusije.
Restriktivne mjere zbog pokretanja rata velikih razmjera, međutim, ne uključuju žitarice ili gnojiva, koji su, međutim, kolateralno pogođeni nevoljkošću transportnih i osiguravajućih društava da preuzmu visoke premije za rizik. To je Evropska komisija pokušala ispraviti u jednoj od rundi sankcija eksplicitno naglašavajući da kišobran ograničenja ne pokriva ova dva sektora.
Dana 22. jula potpisan je četverostrani sporazum (Ukrajina, Rusija, UN i Turska) za olakšavanje izvoza i oslobađanje do 22 miliona metričkih tona ukrajinskih žitarica koje su bile blokirane ruskom invazijom. Do sada je, zahvaljujući tom paktu, više od 12 miliona tona stavljeno na svjetsko tržište unatoč, kako Kijev opisuje, opstrukcijama Moskve u poštivanju sporazuma.
Oko 50% svjetske populacije ovisi o poljoprivrednim proizvodima koji se proizvode uz pomoć mineralnih gnojiva, prema podacima UN-a. Također se tvrdi da su cijene ovih proizvoda porasle za 250% od 2019. godine, što je dovelo do "krize gnojiva" koja ostavlja bez proizvodnje posebno male poljoprivrednike u zemljama u razvoju.
Ova kriza, prema Ujedinjenim narodima, može sljedeće godine generirati gubitak od 66 miliona tona osnovnih usjeva kao što su kukuruz, riža i pšenica; dovoljno da prehrani 3,6 milijardi ljudi, gotovo polovinu čovječanstva, mjesec dana.
Dvadeset hiljada tona NPK gnojiva putuje od utorka na brodu Greenwich koji je isplovio iz Nizozemske i nakon 30-ak dana stići će u luku Beira (Mozambik). Odatle će cestom gnojivo prevesti do konačnog odredišta, Malavija. Pošiljka je dio donacije od 260.000 tona ruske firme Uralchem koje su blokirane u evropskim lukama i skladištima.
“Slijedeće godine, bez gnojiva, problem će biti pristup hrani zbog smanjenja proizvodnje zbog nedostatka gnojiva koja stižu iz Rusije. UN insistira na tome da se svjetska kriza hrane ne rješava samo ponovnim otvaranjem ukrajinskih luka za izvoz žitarica, kao što je učinjeno s crnomorskim humanitarnim koridorom 22. jula. Svjetsko tržište gnojiva takođe se mora ponovno otvoriti a tu je Rusija najveći protagonista.
Nakon što su 17. novembra produžili crnomorski ugovor o žitaricama za još 120 dana, zvaničnici Ujedinjenih naroda rekli su da to nije dovoljno. “Nestašice i visoke cijene stavile su osnovna gnojiva izvan dosega malih poljoprivrednika u podsaharskoj Africi”, kaže glasnogovornik WFP-a. Taj je izvoz "od vitalnog značaja za pomoć poljoprivrednicima u pristupu pristupačnoj hrani i gnojivu kako bi se ublažio utjecaj globalne krize hrane", dodaje taj izvor. Da bi se to postiglo, potrebno je već sada krenuti u deblokadu tih 300.000 tona koje su nasukane u evropskim lukama i skladištima.