To je rezultat ispitivanja više od 1.000 lidera iz akademske zajednice, biznisa i politike od kojih je zatraženo da procijene 32 globalna rizika u dvogodišnjem i 10-godišnjem periodu za godišnje istraživanje o percepciji globalnih rizika Svjetskog ekonomskog foruma.
Dok stručnjaci krizu troškova života (tj. inflaciju) smatraju najhitnijim pitanjem u naredne dvije godine, ne očekuju da će porast cijena predstavljati veliku prijetnju za 10 godina od sada, kada će četiri najozbiljnija rizika s kojima će se svijet suočavati biti povezana s klimatskim promjenama. Sljedeći grafikon lijepo ilustruje razliku između onoga što stručnjaci smatraju kratkoročnim rizicima i izazovima koji će oblikovati svijet godinama ili čak decenijama koje dolaze.
18. izdanje WEF-ovog Izvještaja o globalnim rizicima fokusira se na rizik od potencijalne „polikrize”, koja je skup međusobno zavisnih globalnih rizika sa složenim efektima. Ekstremni klimatski događaji ili geopolitičke krize kao što je rat u Ukrajini mogu, na primjer, dovesti do krize snabdijevanja hranom, vodom ili energijom, što zauzvrat može imati ogromne efekte talasanja i na kraju dovesti do političkih preokreta, društvenih nemira, pa čak i masovnih migracija.
"Kolektivni fokus svijeta usmjerava se na ‘opstanak’današnjih kriza: troškovi života, društvena i politička polarizacija, zalihe hrane i energije, blagi rast i geopolitička konfrontacija, između ostalog", kaže Saadia Zahidi, izvršna direktorica Svjetskog ekonomskog foruma, upozoravajući da se “prijeko potrebna pažnja i resursi preusmjeravaju sa novonastalih ili ubrzanih rizika na prirodne ekosisteme, zdravlje ljudi, sigurnost, digitalna prava i ekonomsku stabilnost koji bi mogli postati krize i katastrofe u narednoj deceniji”.
