U ovom intervjuu predstavljamo Bosanski islamski centar Saint Louis, najmnogoljudniji bošnjački džemat u Sjevernoj Americi, kroz riječi njegovog predsjednika Damira Husamovića.
Naš sagovornik je rođen u Gračanici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Kao stipendista Ministarstva obrazovanja Republike Turske, 2001. odlazi na studije u Ankaru, gdje 2006. godine završava Ekonomski fakultet na Middle East Technical University i stiče zvanje diplomiranog ekonomiste.
Iste godine odlazi u Sjedinjene Američke Države kao stipendista University of Rochester, gdje 2008. godine stiče zvanje magistra ekonomskih nauka.
Profesionalnu karijeru započeo je u obrazovnom sektoru, a potom je radio u Federaciji Balkansko-Američkih Udruženja (FEBA) kao regionalni direktor, u oblasti tehnologije i obrazovanja kao Community Engagement Manager u kompaniji CYDEO, te danas djeluje u transportnoj industriji kao operations manager u Vega Transport.
Paralelno s profesionalnim radom, više od dvije decenije aktivno je uključen u rad u bošnjačkoj zajednici u Sjevernoj Americi.
Obavljao je funkcije predsjednika Džematskog odbora Bosanskohercegovačkog kulturnog centra Rochester, člana Upravnog odbora Islamskog centra New York, predsjednika Bošnjačke omladine New York, te sekretara Sabora Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike.
Od 2017. godine je predsjednik Bosanskog islamskog centra Saint Louis, a 2016. godine izabran je u Izvršni odbor Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike. Kroz svoj angažman posebno naglašava važnost očuvanja identiteta, obrazovanja mladih i povezivanja s domovinom.
Aktivan je u kulturnim i društvenim inicijativama u St. Louisu, gdje kroz saradnju s univerzitetima, organizacijama i institucijama promoviše bošnjačke vrijednosti i gradi mostove prema američkom društvu.
Džemat, osnovan 2004. godine, predstavlja temeljnu instituciju u očuvanju identiteta Bošnjaka na ovom području.
Kroz svoj rad, aktivnosti i projekte, Centar nije samo vjersko, već i kulturno, obrazovno i društveno središte za bošnjačku zajednicu u Saint Louisu i šire.
U razgovoru s Husamovićem, saznajemo više o nastanku, razvoju i budućim planovima džemata, njegovoj ulozi u jačanju zajedništva, te o važnosti očuvanja tradicije i identiteta u novom društvenom okruženju.
Bosanski islamski centar Saint Louis osnovan je 2004. godine, a već danas se izdvaja kao najmnogoljudniji džemat Bošnjaka u Sjevernoj Americi. Možemo li kazati da su ideja i snaga zajedništva okupili naše ljude? Šta su ciljevi džemata?
- Bosanski islamski centar Saint Louis je danas najmnogoljudniji džemat na području Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike, a moguće i u cijeloj Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Godinama smo rekorderi u skupljanju zekata i sadekatu-l-fitra, kao i drugih aktivnosti Islamske zajednice.
Naš džemat je, poput mnogih drugih u dijaspori, nastao iz osnovne potrebe - da naši ljudi imaju zajednicu. Tu prije svega mislim na vjerske usluge, dženaze, vjenčanja, mekteb.
S vremenom su se javile i druge potrebe za koje nije bilo institucija u dijaspori da ih pokriju. Zato naš džemat nije samo vjerska zajednica, nego i kulturni, obrazovni i sportski centar, jedna vrsta mjesne zajednice koja nudi više sadržaja svojim članovima.
Naši ciljevi su zato široki i sveobuhvatni - kontinuirano pružati i unaprjeđivati usluge, sadržaje, projekte i aktivnosti za sve generacije naše zajednice.
Džamija je svečano otvorena 2010. godine, u okviru 15. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike. Koliko je bila značajna upravo ta simbolika povezivanja džemata s jednim tako važnim okupljanjem?
- Dugo godina su Susreti Bošnjaka organizovani baš u sklopu svečanosti koje su zajednice imale, i mi smo imali čast biti domaćini 15. Susreta i istovremeno svečano otvoriti našu džamiju. To je bio historijski trenutak za naš džemat.
Susreti Bošnjaka su i danas najznačajnija manifestacija sjevernoameričke dijaspore.
Ove godine održani su 28. put na Floridi i prerasli su u zavidan skup sa eminentnim gostima, predavačima i bogatim sadržajem za sve uzraste.
Koliko članova danas broji džemat? Možete li nam približiti koje aktivnosti i projekti nose posebnu težinu i ostavljaju najveći trag među članovima?
- U našoj evidenciji imamo više od 1.800 domaćinstava, od čega oko 1.400 redovno izmiruje svoje obaveze.
Posebno smo ponosni na naš mekteb u kojem, uz dvojicu imama, radi još deset vjeroučitelja sa stotinama upisane djece.
Također, veliku pažnju posvećujemo omladini koja je završila mektepsku nastavu, jer upravo u tom periodu često nastane praznina u mnogim zajednicama.
Zato pokušavamo iznjedriti što više aktivnosti za njih. Ponosni smo i na naš projekat izgradnje novog centra, koji će, uz Allahovu pomoć, otvoriti nove mogućnosti za cijelu zajednicu.
Spomenuli ste i projekat izgradnje novog centra. Posebno je značajna akcija prikupljanja sredstava za njegovu izgradnju, koju ste nedavno pokrenuli. Šta možemo kazati o tome?
- Mi već nekoliko godina organizujemo donatorske aktivnosti za izgradnju našeg novog centra. Najaktivniji i najuspješniji smo u tome tokom mjeseca ramazana.
Hvala Allahu, privodimo kraju multimilionski projekat izgradnje novog centra, koji će nositi ime "Avlija".
Za nas Bošnjake, avlija nosi posebnu simboliku: to je mjesto gdje je uvijek bilo ponešto za svakoga, gdje se svako osjećao rahat. U našoj Avliji će biti omladinski centar, sportska sala, restoran i caffe, učionice, biblioteka i još mnogo toga.
Ušli smo u završnu fazu i uskoro, ako Bog da, očekujemo svečano otvaranje.
Često se kaže da su naši ljudi u džematu primjer posvećenosti i odgovornog djelovanja. Šta Vas, kao predsjednika džemata, najviše inspiriše u tom njihovom odnosu prema zajednici?
- Meni je najveća inspiracija naš poslanik Muhammed, a.s., i oni koji su ga slijedili u služenju zajednici.
Ali i danas, u našem vremenu, imamo ljude koji nesebično rade za dobrobit drugih. Njihova upornost, spremnost na žrtvu i neumorni rad su moja stalna motivacija, i kad se čovjek umori, primjeri tih ljudi vraćaju snagu i volju da se ide dalje i da se smišljaju novi projekti.
Od samog početka džemat se postavio kao brana asimilaciji, a istovremeno kao most prema pozitivnim vrijednostima integracije u američko društvo. Kako danas balansirate ta dva procesa - očuvanje identiteta i otvaranje prema društvu u kojem živite?
- Amerika je poznata kao "melting pot", mjesto stapanja kultura. Potpuno očuvati svoju kulturu u takvom okruženju moguće je jedino kroz izolaciju, što nije rješenje.
S druge strane, potpuna asimilacija znači gubitak identiteta.
Mi Bošnjaci u Americi, pa i u St. Louisu, biramo sredinu - integraciju, a ne asimilaciju. Trudimo se biti obrazovani, odgovorni i aktivni građani Amerike, ali i sačuvati ono najljepše iz naše vjere i tradicije. Džemati su stubovi tog balansa, skoro jedine institucije koje u dijaspori rade kontinuirano i obuhvataju sve generacije.
Koliko je džemat važan kao čuvar identiteta, posebno za mlađe generacije koje odrastaju daleko od domovine? Mladi su posebno osjetljivi kada je riječ o očuvanju jezika, vjere i tradicije. Na koji način džemat osigurava da nova generacija Bošnjaka u Saint Louisu odrasta svjesna svojih korijena i pripadnosti? Da li u Centru razvijate posebne programe za djecu i omladinu, koji spajaju islamski odgoj, bosansku kulturu i savremene potrebe života u Americi?
- Već sam pomenuo mekteb kao veoma važnu aktivnost koja nam pomaže da našu djecu držimo na okupu i prenosimo ih ne samo vjersko znanje, nego i svijest o tome ko su i odakle dolaze. Zatim su tu aktivnosti za omladinu ne samo u džematu, nego i među džematima, na nivou medžlisa IZBSA, kao i cijelog muftijstva.
Izdvojio bih omladinske kampove, susrete omladine medžlisa, kao i omladinske susrete u okviru Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike kao najvažnije aktivnosti na tom polju.
Na koji način vaš džemat njeguje i gradi mostove prema Bosni i Hercegovini, kroz projekte, posjete, saradnje?
- Naše veze s domovinom se ponajviše ostvaruju kroz aktivnosti Islamske zajednice u BiH. Redovno ugošćavamo goste iz Bosne i Hercegovine, obilježavamo važne datume iz historije i učestvujemo u humanitarnim akcijama.
Naši članovi često posjećuju BiH, ulažu u projekte i pomažu na razne načine. Tako održavamo živu vezu sa svojim korijenima.
Kako vidite ulogu dijaspore, a posebno vašeg džemata, u jačanju Bosne i Hercegovine, duhovno, kulturno, pa i politički?
- Dijaspora ja veoma važna za našu državu. Ponekad se čini da ljudi, prije svega političari, u Bosni i Hercegovini, nisu toga dovoljno svjesni.
Generacije mladih ljudi koje stasavaju u dijaspori su obrazovani, imućni i dobro pozicionirani građani sa velikim utjecajem u društvu i dijaspora može pomoći matici daleko više nego što je to sada slučaj.
Treba raditi na organizovanju naše dijaspore, okupljanju oko zajedničkih ciljeva i promovisanju tih ciljeva u onim krugovima gdje se donose odluke. To je proces koji zahtjeva kontinuiran i predan rad. Izdvojio bih rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike koji na tom polju izuzetno dobro radi već nekoliko godina i mi im u tom radu nastojimo pomoći.
Spomenuo sam nerazumijevanje u domovini, pogotovo kod političara, koji počesto požure da se okite nečim što su postigli naši pojedinci ili organizacije u dijaspori, pa čak i kad je to kontraproduktivno i kad bi bilo dosta pametnije tiho raditi i ne reklamirati baš svaku aktivnost ili projekat na kojem se radi.
Husamović: Naša najveća vrijednost su ljudi
Kada pogledate protekle dvije decenije rada Centra, koje biste vrijednosti i dostignuća istakli kao temelj na kojem se gradi budućnost?
- Naša najveća vrijednost su ljudi, posebno omladina. Ponosan sam što među njima ima mnogo onih koji njeguju naše islamske, bošnjačke i bosanske vrijednosti. Generacije rođene u Americi, uz pomoć roditelja i institucija, sačuvale su taj identitet. To je naša najveća nada i temelj budućnosti.
Najviše pažnje i truda u narednom periodu trebamo posvetiti upravo njima. Trebamo im pomoći da se što bolje organizuju, da se jasno definišu ciljevi njihovog rada i da oni još više unaprijede naše zajednice i džemate na ovom prostoru, te da naravno pomognu i našoj domovini, Bosni i Hercegovini, jer definitivno imaju taj potencijal.
Mi evo pokušavamo da im što bolje pripremimo teren i infrastrukturu, kako bi im bilo lakše.
Kakva je vaša vizija Bosanskog islamskog centra Saint Louis u narednim godinama, koje nove iskorake planirate, a koje vrijednosti želite dodatno učvrstiti?
- Naš prvi cilj je završiti i otvoriti novi centar, "Avliju". Novi centar će otvoriti vrata cijeloj novoj lepezi aktivnosti za sve generacije.
Nakon toga planiramo razvijati ideju "živog vakufa" - projekte koji će generisati redovna sredstva za održavanje i dalji razvoj zajednice.
To će nam osigurati dugoročnu stabilnost i omogućiti nove iskorake i projekte, a naše vrijednosti, vjera, identitet i zajedništvo, ostat će, ako Bog da, stub svega što radimo.
