Pobjedom Joea Bidena na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama u Bosni Hercegovini je nastala lagana euforija jer su mnogi pomislili da je Biden čarobnjak sa štapićem u ruci koji će sve probleme Bosne i Hercegovine jednim potezom bezbolno riješiti. Od toga nije bilo ništa, naravno, bez obzira na najave različitih analitičara, iako Sjedinjene Američke Države ne kriju svoju podršku Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu. Nešto bolji poznavaoci međunarodnih odnosa sjetit će se da je i nekadašnji predsjednik SAD Bill Clinton imao simpatije ka Bosni i Hercegovini, ali nije povlačio poteze u njenu korist.
Najave novih američkih sankcija političarima koji ne poštuju Ustav Bosne i Hercegovine jeste pozitivna vijest, ali je treba promatrati bez emocija i prevelikih očekivanja, jer kada god se u ovoj državi očekivala konkretna reakcija iz inozemstva, ona je ili izostala ili debelo zakasnila.
Nedavno održani izbori u Njemačkoj s velikom pažnjom su praćeni i u BiH, s jedne strane jer su dva kandidata bh. porijekla bila u borbi za ulazak u Bundestag, ali i zbog očekivanja da će novi saziv Bundestaga, predvođen budućim kancelarom, više vremena posvetiti stanju u Bosni i Hercegovini. Nakon objavljivanja pobjede SPD-a, u medijima su počele spekulacije o tome da će Njemačka sada biti znatno posvećenija našoj zemlji nego što je to sada.
Pobjednička stranka, ali ni ostale koje su se nalazili u izbornoj utrci nisu tokom izborne kampanje veću pažnju posvetili Zapadnom Balkanu, pa ni Bosni i Hercegovini, već su se zadržali na pitanjima bitnim isključivo za Njemačku i njene građane. Bosna i Hercegovina je i u vrijeme CDU/CSU koalicije, koju je s mjesta kancelarke predvodila Angela Merkel, imala u Njemačkoj prijatelja, o čemu govori i težnja njemačke vanjske politike da na mjesto visokog predstavnika postavi Christiana Schmidta.
Kao i u slučaju SAD, naše vanjskopolitičke težnje jesu veći angažman Njemačke, ali na očekivanja treba gledati racionalno i realno, Njemačka će se prvo morati posvetiti vlastitim unutrašnjim problemima i kreiranju buduće vanjske politike koja će ovisiti o tome ko će formirati saziv Bundestaga i preuzeti kancelarsko mjesto, što se neće desiti ubrzo. Činjenica je da direktna reakcija ove dvije velike sile na trenutnu političku krizu u Bosni i Hercegovini izostaje, te da su zvanični Berlin i Washington trenutno od nas daleko.
