Dok se krhko primirje između Irana i Izraela i dalje održava, isti proratni istraživački centri koji su pomogli u oblikovanju američke politike koja je dovela do ilegalnih napada na Islamsku Republiku sada zagovaraju još jednu seriju udara i politika koje će dovesti do eskalacije.
Ranije ove sedmice, Washingtonski institut za bliskoistočnu politiku (WINEP) bio je domaćin panela pod nazivom "Nakon čekića: Poslijeratne prilike i rizici za američku politiku na Bliskom istoku". Analize koje su ponudili proizraelski panelisti slagale su se oko ideje da je sukob s Iranom koji je upravo otvoren postavio presedan za daljnje buduće djelovanje.
Propagandni prikaz
Robert Satloff, izvršni direktor WINEP-a, tvrdio je da je američki napad na iranski nuklearni program transformirao crvene linije i otvorio put onome što on naziva novom erom "direktnih međudržavnih napada".
Iako je tvrdio da je sve počelo iranskim napadom na Izrael, tokom napada u sklopu Operacije "Istinsko obećanje" u aprilu, ovo je očigledno propagandni prikaz događaja, budući da su iranski napadi balističkim raketama sasvim očigledno bili odgovor na napade na njihovu ambasadu u Damasku, u Siriji.
Ipak, Satloffove tvrdnje, uprkos tome što su obavijene tipičnom izraelskom propagandom, i dalje su veoma relevantne. Najznačajnije je da je tvrdio da, iako iranski vođa ajatolah Khamenei nije poražen, vjerovatno će se ugledati na primjere onoga što se dogodilo u Libiji, Iraku i Siriji.
Također je pretpostavio da će "na kraju možda biti potrebna daljnja američka vojna akcija kako bi se Teheran uvjerio da će sporazum zaštititi njegov režim više nego što bi to učinio brzi proboj prema nuklearnom oružju".
U periodu koji je prethodio iznenadnom napadu Izraela na Islamsku Republiku, WINEP je više od ostalih proratnih istraživačkih centara promovirao ideju o pokretanju napada.
Organizacije poput Atlantskog vijeća i Fondacije za odbranu demokratija (FDD) nisu nužno morale jasno reći da pozivaju na vojnu akciju, već su se zalagale da Washington zauzme pregovarački stav koji bi neminovno uništio sve pregovore o nuklearnom sporazumu.
Poruke ujednačene
Ako pročitate analize koje objavljuju sami washingtonski istraživački centri ili njihovi saradnici u zapadnim korporativnim medijima, poruka je relativno ujednačena: Počinju tvrdnjom da su američki napadi na iranska nuklearna postrojenja imali ili snažan ili razoran učinak - korištena hiperbola se mijenja ovisno o platformi - ali zatim se prebacuju na tvrdnju da iransku prijetnju treba i dalje ograničavati.
Ova kontradiktorna naracija ponekad može biti zbunjujuća, ali kada uspijete osloboditi njihovu zajedničku narativu nedokazanih tvrdnji i propagande, ključne tačke su lako uočljive.
Uzmimo, na primjer, sažetak Heritage fondacije od šest stranica, pod nazivom „Iskorenjivanje iranskog nuklearnog programa“, objavljen 22. maja. U njemu je iznesen širok spektar tvrdnji, uključujući i tvrdnju da su iranski sistemi protivvazdušne odbrane uništeni krajem 2024. godine izuzetno ograničenim izraelskim napadima, ali ključne tačke su bile očigledne, uključujući ideju da SAD i Izrael trebaju pokrenuti vojnu akciju na način koji bi mogao dovesti do kratkog i obuzdanog rata.
Kada WINEP počne zagovarati drugi krug napada na iranska nuklearna postrojenja, to treba uzeti u obzir. Ne samo da ovaj think tank ima ogroman utjecaj u Washingtonu, a mnogi njegovi viši članovi zauzimaju vodeće pozicije na različitim nivoima sigurnosti države, već predstavlja i stav moćnog izraelskog lobija.
Napad na nuklearna postrojenja
Na drugom WINEP panelu, organizovanom kako bi se raspravljalo o iransko-izraelskom ratu, pozvali su bivšeg izraelskog ambasadora u SAD-u, Michaela Herzoga, koji je dao niz zapanjujućih priznanja. Posrednik u diskusiji bio je niko drugi do bivša zvaničnica Bidenove administracije, Dana Stroul, koja je i sama istakla da američko-izraelski napadi na Iran ne bi bili mogući bez zaoštravanja vojnih veza u godinama koje su prethodile.
Stroul je napomenuo da je napad na iranska nuklearna postrojenja bio moguć zahvaljujući "vježbi Juniper Oak" između izraelskih i američkih snaga, koja se dogodila "mnogo prije 7. oktobra". Herzog, koji je u to vrijeme još uvijek bio na funkciji, podijelio je da je o napadu na Iran već odlučeno još u novembru 2024. godine.
Također je izjavio da je Iran "potpuno pogrešno protumačio Izrael".
- Nisu uspjeli shvatiti da je nakon 7. oktobra Izrael potpuno drugačija zemlja.
Iako predviđanje vremena i datuma kada bi se mogao dogoditi još jedan izraelsko-američki napad na Iran nije moguće, sada je sigurno da Izrael namjerava nastaviti. To je i razlog zašto nisu zaustavili sina svrgnutog iranskog šaha, koji i dalje tvrdi da se "režim urušava" svaki dan, nastavljajući da se pokazuje nesposobnim da izazove proteste u svoju korist unutar Irana.
Tvrđa pregovaračka strategija
Izraelski Mossad također vrši agitacije širom zemlje, koristeći svoje krugove saradnika za izvođenje napada dronovima s kvadkopterima. Jasan dugoročni cilj ovdje je promjena režima, a jezik koji dolazi od izraelskog rukovodstva i dalje ukazuje na to da će se poduzeti daljnje akcije ako to smatraju potrebnim.
Sve ovo ima smisla ako uzmemo u obzir da razlog napada SAD-a i Izraela na Iran nema mnogo veze s nuklearnim oružjem. Umjesto toga, cilj je oduvijek bio srušiti iransku vladu jer se ona protivi američkoj hegemoniji i podržava Palestince.
Proizraelski istraživački centri u Washingtonu zalažu se za još tvrđu pregovaračku strategiju nego prije; drugim riječima, žele da se Iran potpuno preda i slijedi ono što izraelski premijer Benjamin Netanyahu naziva "libijskim modelom".
WINEP već govori o drugom napadu na Iran, ali pregovaračke taktike koje se koriste također su osuđene na vojnu konfrontaciju, objavio je The Palestine Chronicle.
