Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH je na zasjedanju održanom u Mostaru usvojio rezoluciju kojom poziva na izmjene Izbornog zakona kako bi se relaksirali odnosi Hrvata i Bošnjaka te ubrzao put zemlje prema EU i NATO savezu, ali je upozoreno da bi nastavak preglasavanja Hrvata vodio dezintegraciji države.

“Usklađivanje izbornog zakonodavstava s načelom da jedan konstitutivni narod ne smije birati predstavnike drugom konstitutivnom narodu, moglo bi biti snažan poticaj jačanju međusobnog povjerenja i suradnje na izgradnji stabilne, funkcionalne i prosperitetne države”, stoji u usvojenoj rezoluciji na Saboru HNS-a kojemu je nazočilo više od 450 izabranih funkcionera bosanskohercegovačkih Hrvata.

Sabor HNS-a BiH održava se u jeku razgovora vodećih političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka, čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića koji su nakon jučerašnjeg sastanka u Sarajevu ocijenili da je došlo do približavanja stajališta između dviju stranaka. Hrvatski politički predstavnici očekuju da se izbornom reformom prestane s preglasavanjem Hrvata od strane brojnijih Bošnjaka, dok pak bošnjački dužnosnici smatraju kako ovaj narod treba imati veći udjel u vlasti.

Uz to presudama Međunarodnog suda za ljudska prava od BiH se traži da se na najviše funkcije u državi omogući izbor pripadnika manjina što sada nije moguće.

U rezoluciji HNS-a BiH upozoreno je kako bi nastavak prakse preglasavanja Hrvata s ponovnim nametanjem Željka Komšića bošnjačkim glasovima na mjesto hrvatskog člana BiH Predsjedništva te izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda za posljedicu imalo destabilizaciju i vodilo dezintegraciji države.

“Ponavljanje ‘fenomena Komšić’ na Općim izborima 2022. godine, na bilo kojoj razini, vodilo bi radikalnom produbljivanju nepovjerenja između hrvatskog i bošnjačkog naroda, dezintegraciji društvenih struktura te potpunom gubitku povjerenja u državu i njene institucije, što bi, sve skupa, opasno dovelo u pitanje smisao, stabilnost i opstojnost BiH”, stoji u usvojenome dokumentu.

Članstvo u EU i NATO-u ocijenjeni su najvažnijim vanjskopolitičkim ciljem Bosne i Hercegovine te ‘strateškim usmjerenjem hrvatskog naroda u BiH’.

“Hrvatski narodni sabor čvrsto se zalaže za što bržu provedbu svih nužnih reformi na euroatlantskom putu, uključujući ispunjavanje uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) kao jednog od preduvjeta suvereniteta BiH kao nezavisne, cjelovite, stabilne i prosperitetne države čije su institucije sposobne preuzeti odgovornost za državu i uvesti ju u punopravno članstvo EU”, navodi se u dokumentu.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović rekao je kako očekuje postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona te je nazvao Bošnjake braćom.

“Želimo s braćom Bošnjacima tražiti trajna rješenja s jasnom porukom da budemo svoji na svome bez diskriminacije. Ja sam siguran da možemo naći rješenja u izbornom zakonodavstvu s dvije izborne jedinice u Federaciji BiH oko Predsjedništva i Doma naroda kroz legitimno predstavljanje uz uvažavanje svih presuda Ustavnog suda i Suda za ljudska prava u Strasbourgu”, rekao je predsjednik HNS-a BiH. Odbacio je mogućnost da u nastavku razgovora o izbornim i ustavnim reformama raspravu o slabljenju pozicije Hrvata kao konstitutivnog naroda.

Upitan u izjavi za medije nakon okončanja IX. Zasjedanja Sabora HNS-a zauzima li se za treći hrvatski entitet u BiH, Čović je rekao kako je na ovome zasjedanju više dužnosnika poduprlo tu ideju, no on nije eksplicitno odgovorio na upit.

“Neodgovorna politika bošnjačkog naroda i njihovih političkih predstavnika će dovesti do nečega takvoga. Na meni je da imam odgovornu politiku prema Hrvatima u BiH. Ja se zalažem potpuno za cjelovitu BiH u kojoj će tri naroda biti potpuno jednakopravna, a Hrvate predstavljati njihovi legitimni predstavnici”, dodao je Čović.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić rekao je kako bošnjačka politika nastoji od Federacije BiH stvoriti presliku Republike Srpske s punom dominacijom toga naroda.

“U tijeku je pokušaj pretvaranja Federacije BiH u repliku RS-a, dakle podjela BiH na srpski i bošnjački dio uz Hrvate kao kolateralnu štetu”, rekao je Ljubić. On je pri tome ocijenio kako Hrvati trebaju uzeti stvari u svoje ruke ukoliko se nastavi s pokušajima njihova obespravljivanja.

“Ako drugi ne žele BiH u kojoj Hrvati neće biti jednakopravni, onda se trebamo pobrinuti za sebe kako bi ostali svoji na svome. Mi smo 1991. bili u stanju obraniti se. Kao goloruk narod suprotstavili smo se četvrtoj vojnoj sili Europe. Neka nitko ne sumnja da ćemo se znati suprotstaviti političkome nasilju”, istaknuo je Ljubić.

Hrvatski ambasador u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić rekao je kako Republika Hrvatska snažno podržava nastojanja bosanskohercegovačkih Hrvata u ostvarenju njihove jednakopravnosti.

“Hrvati vode političku bitku za ostvarenje jednakopravnosti i u tome imate imati punu potporu Republike Hrvatske. Treba prekinuti preglasavanje i majorizaciju te osigurati legitimno predstavljanje u svim institucijama. Europska budućnost BiH je jedino moguća uz jednakopravnost triju naroda”, rekao je Sabolić navodeći kako je uvjet za to izmjena Izbornog zakona.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović komentarisao je usvojenu Rezoluciju Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koji je danas zasjedao u Mostaru.

Izetbegović je kazao kako "nije ušao u detalje" te da, samo, zna fizonomiju te rezolucije.

"Ona je očekivana. Pojačava se, da tako kažem, dalje pritisak na bošnjačku stranu, prije svega na SDA stranu, kako bi se ishodila povoljna izmjena izbornog zakonodavstva, u korist onoga što predstavlja HNS. Toliko mogu kazati", istakao je Izetbegović.

Dodao kako je i ta rezolucija "na liniji" nedavno objavljenog non papera te da smatra kako je sve koordinirano.

"U stvari, da se radi jedan pritisak kako bi se došlo do nečega što bi, definitivno, "zakovalo" ovu situaciju, koju imamo sada, a to je da vam, recimo, jedna desetina parlamentaraca može u ovoj zemlji zaustaviti šta god hoće", kazao je Izetbegović.

Na izjavu predsjednika HNS-a Dragana Čovića da "bošnjačka politika želi građansku državu", Izetbegović je istakao kako je "građanska država BiH" zahtjev koji je BiH dat kroz 14 prioriteta Evropske unije.

"Građanska država je jedna, normalno, organizirana država. U njoj svaki konstitutivni narod ima pravo da bude predstavljen, valjano, i da zaštiti svoj vlastiti, vitalni nacionalni interes. Ovo što mi, u ovom času, živimo, jeste da vam desetina parlamentaraca na federalnom i petina na državnom nivou, može da zaustavi šta god hoće. Zaklanjajući se iza te floskule o konstitutivnim narodima. To je, jedna, diskirminacija većine od strane manjine u parlamentima", smatra Izetbegović.

Prokomentarisao je i najavu Dragana Čovića da će pokrenuti procedure da se pretplata za Televiziju Herceg-Bosne uplaćuje putem računa JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, čime bi se formirao paralelan sistem Javnom servisu BHRT.

"Mislim da je i do sada sve učinjeno... Mi imamo, u Dejtonu, usopostavljen javni servis i jasno je rečeno kakav je. Unutar njega nema mjesta paralelnim sistemima. Mislim, toga pristupa - dvije škole pod jednim krovom; dvije televizije pod jednim krovom; dva naroda pod jednim krovom; dvije i tri države pod jednim krovom, mislim da to nije smjer u kojem idemo", kazao je Izetbegović.

Takav pristup, napominje, ne uklapa se ni u principe koje je EU propisala BiH na putu ispunjenja uslova za članstvo.