Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Mostaru, potvrdio je da će predložiti svoju zamjenicu iz stranke Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Od jučer je Marinko Čavara (HDZ) zamjenik Denisa Zvizdića (NiP), predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Osim političkih viđenja, Krišto, Čović i Čavara dijele i neke zajedničke moralne karakteristike.

Ovi se visokopozicionirani HDZ-ovci, uz ostale članove i simpatizere stranke, ponose činjenicom da su 2014. godine svečano dočekali osuđenog ratnog zločinca Daria Kordića, prilikom njegovog povratka u rodnu Busovaču poslije odsluženja dvije trećine zatvorske kazne od 25 godina, na koju ga je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, u Hagu.

Svečani doček upriličen je na mjestu koje je manje od deset kilometara udaljeno od Ahmića, sela u kojem su 16. aprila 1993. godine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili 116 osoba, uključujući 32 žene i 11 djece. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba, a najstarija 81-godišnja žena. Haški sud je taj masakr kvalificirao kao zločin protiv čovječnosti, za čije je planiranje i podsticanje pravosnažno na 25 godina zatvora osudio Kordića, koji je tada bio bivši potpredsjednik i član Predsjedništva samozvane HR Herceg-Bosna.

Rukovanje i smijanje s Kordićem, nedaleko od mjesta u kojem je počinio ratni zločin, u HDZ-u prije osam godina nisu smatrali spornim. Naprotiv, međunarodnu presudu vidjeli su kao ˝političku˝.

"Hrvati Bosne i Hercegovine presudu Kordiću smatraju političkom i nepravednom. Darija Kordića dočekali su kao heroja koji u 17 godina nije pokleknuo niti je pristao svojim iskazom teretiti hrvatski i vojni i politički vrh na čelu s bivšim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom. Sam Kordić okupljenima na njegovu dočeku potvrdio je da se iz zatvora vraća kao novi čovjek, čovjek osnažen vjerom", naveo je tada HDZ u svom saopćenju za javnost kojim se oglasio nakon što je s vrh stranke zajedno s ovim ratnim zločincem prisustvovao misi, a potom i mimohodu ulicama Busovače.

Čavara, koji je također rodom iz Busovače, godinu poslije, izjavljivao je za medije da ˝ne treba pričati o tome ko je gdje bio u ratu i ko je na koga pucao, jer nas to samo vraća u prošlost˝. Inače, on je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu radio kao općinski povjerenik za ratnu proizvodnju i bio je djelatnik ratne proizvodnje za Srednju Bosnu, kao i načelnik općinske Civilne zaštite.

Podsjećanja radi, Čović je 1993. godine bio direktor mostarskog ˝Sokola˝, kada je koristio logoraše iz Heliodroma za prisilni rad i teške fizičke poslove, o čemu svjedoči i brojna dokumentacija iz tog perioda, ali nikada nije odgovarao za ono što je radio tokom rata.

U biografiji Krišto ne navodi se šta je radila tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, odnosno praznina se odnosi na period od ˝Likom Livna˝ u kojem je radila 1991. i 1992. godine pa do učlanjenja u HDZ 1995. godine, kada se zaposlila u ˝Livno Busu˝.