Posljednji izvještaji američkih medija, uključujući analize dokumenata Ministarstva pravosuđa SAD-a koje je prenio portal Semafor, opet su osvijetlili intenziviranje lobističkih aktivnosti političkih aktera iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu.

Hrvatska, politički oltar

Predizborno hodočašće u Zagreb: Čovićev "evropski put" preko etničkih barikada

Posebno je primjetno da prohrvatske i prosrpske političke struje ulažu značajna sredstva u lobiranje kod organizacija i kompanija koje slove za bliske strukturama oko američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Milionski ugovori

Prema dostupnim podacima iz američkog Registra stranih agenata (FARA), lider HDZ-a BiH Dragan Čović angažirao je utjecajnu lobističku kuću Mercury Public Affairs za iznos od 30.000 dolara mjesečno. Ova agencija se u američkim političkim krugovima prepoznaje kao bliska strukturama povezanim s Donaldom Trumpom.

Ovaj potez predstavlja pokušaj ostvarivanja direktnog utjecaja u Washingtonu, gdje političke strukture iz entiteta Republika srpska već godinama izdvajaju milionske iznose za lobiranje.

Analiza službenih dokumenata pokazuje da je Rs od prve inauguracije Donalda Trumpa potpisao ugovore o lobiranju vrijedne najmanje devet miliona dolara. Ciljevi tih aktivnosti usmjereni su na ublažavanje sankcija protiv tamošnjih zvaničnika i traženje podrške za njihove političke stavove, pri čemu su u neformalnim ulogama pomagale i osobe poput Rudyja Giulianija.

Jim O’Brien, bivši američki predsjednički izaslanik za Balkan, prokomentirao je da bi Čovićev angažman mogao biti reakcija na dugogodišnje prisustvo političara iz Rs-a u Washingtonu, ukazujući na to da lider HDZ-a želi osigurati kanal komunikacije kako bi prenio svoje poglede na situaciju u Bosni i Hercegovini.

Etničko cjepkanje umjesto građanskog principa

Ono što izaziva posebnu pažnju analitičara jeste smjer u kojem se ovi lobistički napori kreću. Umjesto jačanja integracionih i građanskih principa države, lobiranje Dragana Čovića i HDZ-a gotovo sigurno ide u pravcu daljnje etničke podjele i fragmentacije Bosne i Hercegovine.

O’Brien je upozorio da bi Čović mogao iskoristiti ove kanale kako bi reaktuelizirao pitanje uspostave trećeg, većinski hrvatskog entiteta, što bi predstavljalo ozbiljnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Maligni procesi

Danajski darovi Dragana Čovića: Kako se iza "evropske fasade" krije rušenje države

Da ovi napori nailaze na podršku među određenim konzervativnim krugovima u SAD-u pokazuje i nedavno pozicioniranje desničarske fondacije Heritage Foundation, koja je javno podržala takve ideje.

Kritičari upozoravaju da bi ovakve težnje mogle dodatno produbiti etničke tenzije u zemlji, udaljavajući je od stabilnog ustavnog uređenja zasnovanog na ravnopravnosti svih građana na cijelom teritoriju.

Pozicija američke administracije kroz pitanje Južne interkonekcije

U cijelom ovom kontekstu, jedno od ključnih pitanja ostaje kako će se u narednom periodu postaviti američka administracija. To se posebno odnosi na projekt Južne plinske interkonekcije, koji SAD tretiraju kao strateški energetski interes za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

Poznato je da je Dragan Čović ranije bio izložen oštrim kritikama iz Washingtona, uključujući i direktne opomene iz State Departmenta, zbog opstrukcija ovog projekta. Čovićevo insistiranje na formiranju novog javnog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo plinovodom, umjesto postojećeg BH-Gasa, ocijenjeno je u Washingtonu kao ugrožavanje energetske sigurnosti radi ostvarivanja partikularnih političkih i ekonomskih interesa.

Sada, kada je HDZ angažirao lobiste bliske Trumpovim krugovima, ostaje da se vidi hoće li američka administracija popustiti pod pritiskom lobističkih agencija ili će zadržati čvrst stav prema energetskoj diversifikaciji i očuvanju integriteta državnih institucija naše zemlje.

S druge strane, prisustvo probosanskih struja u Washingtonu i dalje je izuzetno skromno. Izvještaji navode da je jedini bošnjački političar koji je zvanično angažirao američke lobiste ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, mada detalji, finansijski okviri i sama nakana tog angažmana još uvijek nisu jasni.

U lobističke aktivnosti iz Rs-a i HDZ-a ulijevaju se ogromna finansijska sredstva, što predstavlja priličan teret s obzirom na ekonomsku razvijenost zemlje, a asimetrija u zastupanju interesa Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni postaje sve izraženija.