Od početka 2022. godine čitatelji koji knjige pozajmljuju u bosanskohercegovačkim bibliotekama povezanim u automatizirani COBISS sistem uglavnom su čitali samo obaveznu lektiru. Među prvih deset knjiga sve u lektirske a nijedna od njih nije pisana u ovom već poodmaklom 21. stoljeću.
Prvi živući bosanskohercegovački nelektirski autor koji se našao među stotinu najčešće pozajmljenih knjiga jeste Damir Ovčina s romanom Kad sam bio hodža. Dobacio je do 53. mjesta, a za prvih deset mjeseci ove godine pozajmljen je 210 puta. Ovčina je na ovom spisku zastupljen i s knjigom Ko sam ti ja, koja je na 92. mjestu.
Osim Damira Ovčine, još su se samo Nura Bazdulj Hubijar s knjigom Ljubav je Sihirbaz, babo (93) i Damir Uzunović s knjigom Ja sam (99) uspjeli upisati među stotinu najčešće pozajmljenih knjiga u 2022. godini koje ne pripadaju obaveznoj lektiri.
Nakon Ćopićevih Orlova rano lete, najčitaniji je Dnevnik Ane Frank, potom Robinzon Kruso Dainela Defoa, Vlak u snijegu Mate Lovraka, Plavi čuperak Miroslava Antića, Zločin i kazna od Dostojevskog, Ruža Nure Bazdulj Hubijar, Kraljica iz dvorišta Bisere Alikadić, Mali princ Antoinea de Saint-Exupéryja i Patuljak vam priča Ahmeta Hromadžića.
Meša Selimović na spisku sto najčešće pozajmljenih knjiga zastupljen je romanima Derviš i smrt (24) i Tvrđava (31). Ova druga knjiga ujedno je i najbolje plasirana među onim djelima bosanskohercegovačkih autora koja se ne nalaze na lektirskim spiskovima.
Kuriozitet je i to da je nobelovac Ivo Andrić zastupljen samo s Prokletom avlijom, i to na dalekom 62. mjestu.
Među najčešće pozajmljivanim knjigama od domaćih autora najčešće je zastupljena Nura Bazdulj Hubijar, čije se ukupno četiri knjige nalaze među sto najposuđivanijih, a od stranih Elif Şafak, koja je nekim čudom na ovoj listi prisutna s čak sedam knjiga od kojih nijedna nije lektirska.
