Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling preminuo je u 96. godini života, ostavivši iza sebe političko i humanitarno naslijeđe obilježeno snažnim angažmanom u najtežim trenucima moderne historije naše zemlje.

Christian Schwarz-Schilling rođen je 1930. godine u Innsbrucku kao dijete kompozitora Reinarda Schwarz-Schillinga. Doktorirao je sinologiju 1956. godine na Univerzitetu u Minhenu. Više od 25 godina uspješno je vodio porodičnu kompaniju koja se bavila proizvodnjom baterija i elektronske opreme. 1960. godine pridružio se stranci CDU te je u njemački Bundestag izabran 1976. godine.

Čak deset godina bio je ministar pošte i komunikacija sve do 1992. godine kada je podnio ostavku zbog nemogućnosti "Njemačke i Evrope da zaustave rat u bivšoj Jugoslaviji". Odmah se uključio u dostavu humanitarne pomoći žrtvama rata te je učestvovao u političkim naporima da se rat u Bosni i Hercegovini okonča služeći kao međunarodni medijator u našoj zemlji, provodeći deset godina u radu sa liderima na lokalnom nivou na uspostavi dijaloga i ponovnog povjerenja kako bi građani mogli graditi svoje živote u postkonfliktnom društvu.

Schwarz-Schilling na poziciji visokog predstavnika proveo je godinu dana od 2006. do 2007. godine. 

Na funkciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Schwarz-Schilling je zagovarao politiku lokalnog vlasništva nad procesima, odnosno prepuštanje odgovornosti nad politikama domaćim akterima, smatrajući da je era međunarodnog nametanja završena.

Isticao je da u procesu integracije naše zemlje u Evropsku uniju, država mora biti u stanju sama donositi odluke putem svojih institucija. Odmah je došlo do zastoja u reformama neusvajanjem ustavnih promjena poznatih u javnosti kao Aprilski paket, zbog čega je njegov pristup naišao na kritike jer se smatralo da se OHR preuranjeno povukao iz procesa u trenutku kada domaći političari nisu bili spremni za postizanje dogovora.

Schwarz-Schilling donio je 25. juna 2007. godine odluku da se pravno utemelji Memorijalni centar Srebrenica u nastojanju da se žrtve genocida dostojanstveno pamte.

Godinama nakon odlaska sa pozicije visokog predstavnika, Schwarz-Schilling upozoravao je međunarodnu zajednicu na secesionističke politike unutar Bosne i Hercegovine koje blokiraju napredak zemlje blokadama kroz institucije.

Zagovarao je sankcije za one koji narušavaju Dejtonski sporazum, kritikovao politike Milorada Dodika i Dragana Čovića upućujući na potrebu da prvenstveno Evropska unija ne smije dozvoliti nastanak političkog vakuma u BiH.

Također, Schwarz-Schilling je zajedno sa također bivšim visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, ranije govorio da vjeruje kako je Dodikov plan za secesiju manjeg bh. entiteta Republika Srpska još uvijek živ te da je potrebno preventivno rasporediti snage EUFOR-a u Brčko distrikt.

Schwarz-Schilling je još 2021. godine upozorao da je Dodik prešao crvenu liniju i da se mora odlučno intervenisati kako bi se lider SNSD-a zaustavio u svojim namjerama jer "politika popuštanja" ne donosi dobro Bosni i Hercegovini.

Također je otvoreno kritikovao ranije pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH tvrdeći da se oni vode pod pritiskom i na netransparentan način te isticao kako mu nije jasno da je ta tema postala prioritet.

Zalagao se za eliminiranje diskriminatornih odredbi iz Ustava BiH, naglašavajući u isto vrijeme "kako nacionalističke vlade Hrvatske i Srbije nikada nisu u potpunosti odustale od podjele Bosne i Hercegovine".

Do posljednjih godina života, Christian Schwarz-Schilling ostao je dosljedan u svojim stavovima, upozoravajući na opasnosti secesionizma, kritikujući pasivnost međunarodne zajednice i zagovarajući odlučniju zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, čime je potvrdio ulogu jednog od rijetkih stranih zvaničnika koji je dugoročno i principijelno stajao uz stabilnost i suverenitet države.