Kada je Stočanin Bekir Isaković imao tri godine, počela je izgradnja ceste Stolac – Neum. Te 1984. godine izgrađena je dionica od osam kilometara i tu je gradnja stala, ali priča o toj cesti priča se već četrdeset godina. U međuvremenu je Bekir odrastao, odškolovao se i zaposlio. I, eto, sudbina je htjela da momak iz Stoca dođe u Upravu JP Ceste Federacije BiH, na poziciju izvršnog direktora za ekonomske i pravne poslove, i nastavi raditi na projektu izgradnje ceste Stolac – Neum, čija će gradnja biti završena u njegovom mandatu.

Očekuje se da će radovi biti gotovi do kraja ovoga mjeseca. Preostali su radovi iz LOT-a 6, koji se odnose na postavljanje završnog sloja asfalta te horizontalne i vertikalne signalizacije, čime će kompletna cesta Stolac-Neum biti završena, baš pred špicu ljetne turističke sezone u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru.

“Godine 1984. urađeno je prvih osam kilometara od Stoca i tada su radovi obustavljeni. Postojala je ona uska cesta, koja je vodila do Neuma ili svima poznati put preko Svitave. Danas imate 36,5 kilometara magistralne ceste u punom profilu, gdje je računska brzina 80 km/h. Elementi ceste su jako dobri i cesta će biti uslovna za vožnju tom brzinom. Inače, često se spominje da je u pitanju brza cesta od Stoca do Neuma, međutim, u skladu sa Zakonom o cestama, ova cesta je definirana i izgrađena kao magistralna cesta. Od Stoca do Neuma stizat će se za pola sata vožnje, uz pridržavanje saobraćajnih ograničenja”, objašnjava Isaković.

Prema njegovim riječima, izgradnja je ponovo počela 2018. godine. Javna nabavka je bila podijeljena na sedam lotova: LOT 1, u okviru kojeg je radove izvodila firma “Integral inženjering” Laktaši d. o. o. Banja Luka, radove u okviru LOT-a 2 izvodile su firme “Euroasfalt” d. o. o. Sarajevo, “Putevi” d. o. o. Grude i “HP Investing” d. o. o. Mostar, u okviru LOT-a 3 “Strabag” d. o. o. Sarajevo, LOT-a 4 “Euroasfalt” d. o. o. Sarajevo i “HP Investing” d. o. o. Mostar (na tom LOT-u izgrađen je i tunel Žaba), u okviru LOT-a 5 i 6 radove je izvodila firma “Hering” d. o. o. Mostar i ti radovi su sada pri kraju. Radove u okviru LOT-a 7 izvodio je konzorcij “Euroasfalt” d. o. o. Sarajevo i “Putevi” d. o. o. Grude i “HP Investing” d. o. o. Mostar.

OŽIVLJAVANJE STOCA I NEUMSKOG ZALEĐA

“Sve veće građevinske kompanije u Bosni i Hercegovini iz oblasti niskogradnje izvodile su radove na ovoj cesti, samostalno ili u konzorciju. Manje firme bile su uključene kao podizvođači i dobavljači materijala. Ovo je jedan od pozitivnih primjera da su i manje i velike izvođačke firme iz čitave države uključene u realizaciju jednog ovako značajnog projekta. U dugotrajnom iščekivanju realizacije ovog projekta konstruirale su se priče o ‘zelenoj transverzali' koje su za sobom povlačile i usporavanja same realizacije projekta od državnog interesa. Po prethodno navedenim izvođačima radova može se zaključiti da su radove izvodili domaći izvođači i naša radna snaga i da je ekonomija i infrastruktura nešto što može povezati čitavu državu i čime bismo se trebali baviti”, kaže Isaković.


Bekir Isaković

Vrijednost radova na cesti Stolac – Neum bila je približno 89 miliona maraka. Na taj iznos treba još dodati i cijenu usluga za stručno-tehnički nadzor od oko četiri miliona konvertibilnih maraka, te troškove eksproprijacije u iznosu od približno 11 miliona maraka.

Iz aspekta zahtjevnosti terena za izvođenje radova, Hercegovina k’o Hercegovina – krš i kamen, mnogo je lakše izvoditi radove jer je tlo stabilno, u usporedbi s terenom karakterističnim za bosanska područja, gdje je tlo mehko i podložno klizištima, objašnjava Isaković i dodaje da je najzahtjevniji dio izgradnje ceste Stolac – Neum bio tunel Žaba dužine 975 metara, iako ni tu nije bilo znatnijih problema u izvođenju radova.

Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, Neum je ostao cestovno odsječen od ostatka Bosne i Hercegovine, a neumsko zaleđe prepušteno postepenom odumiranju. Neravnomjeran prostorni razvoj turizma na području Hercegovačko-neretvanskog kantona poboljšat će se izgradnjom ove magistralne ceste.

“Stavljanjem u funkciju ovoga puta oživljavaju se dijelovi općina Stolac i Neum, pa i Čapljine (cesta Dračevo – Hutovo – Ravno, koja je prekategorirana u magistralnu cestu), oživljava se cjelokupno područje neumskog zaleđa. Najbolji primjer jeste razvoj grada Stoca. Naime, prije tri godine u Stocu su smještajni kapaciteti bili oskudni, bez ijednog hotela. Sad u Stocu postoje dva hotela, solidan broj apartmanskih ponuda i već postoje naznake za dodatno investiranje u smještajne kapacitete. Uz sve navedeno, porasla je potražnja za nekretninama u Stocu i njegovoj okolini. Jednako tako, izgradnja ceste Stolac – Neum donijet će benefite i neumskom zaleđu. Dugoročno će oživjeti područje oko Neuma i Hutovog blata”, govori Isaković.

Važno je spomenuti još i to da se radi i prolaz kroz Stolac u dužini od 1,3 kilometra, što će utjecati na smanjenje saobraćajne gužve u gradu.

“Grad Stolac imao je usku cestu, koja prolazi kroz samo uže gradsko područje, odnosno kroz gradsku mahalu i neuslovna je za sigurno odvijanje dvosmjernog saobraćaja. Sada je u toku izgradnja nove ceste s tri kružna toka, koja će prolaznicima novom cestom za Neum omogućiti prolazak kroz Stolac bez zadržavanja i bez gužvi. Naravno, iako su obilaznice gradova dobre, kada su te obilaznice udaljenije od gradova, onda one vrlo malo doprinose gradu, odnosno lokalnim zajednicama koje 'obilaze’. Koji je motiv i potreba turista da svrate u grad ako su im grad i sadržaji daleko te oduzimaju previše vremena. Obilaznica Stoca je od centra grada udaljena svega nekih 700 metara, što je prolaznicima atraktivno za brze pauze za kahvu ili ručak. Stolac je grad-muzej, tu su nacionalni spomenici, spomenici kulture, ima se šta vidjeti, a neće oduzeti mnogo vremena”, govori Bekir Isaković.

Izgradnjom prolaza kroz Stolac i spajanjem na novoizgrađenu cestu Stolac – Neum, te uz rekonstrukciju dijela ceste izgrađene 1984. godine, koja je u fazi izrade projektne dokumentacije, bit će završen projekt koji implementira JP “Ceste Federacije BiH” d. o. o. Sarajevo na jugu naše zemlje.

“Nije mala stvar napraviti 36 km ceste, to je jedan od najvećih projekata uz izgradnju autocesta i zasigurno još uvijek nismo ni svjesni koliko će benefita donijeti tim krajevima. Još ako imamo u vidu da će spojna tačka na autocestu biti na Bivoljem brdu kod Čapljine, da će Jadransko-jonska cesta prolaziti između Neuma i Stoca, jasno je da će ovaj kraj u budućnosti biti veliko cestovno čvorište”, kaže Isaković.

PREOPTEREĆENE CESTE

Do kraja ovoga mjeseca JP “Ceste Federacije BiH” završit će još jedan važan posao na jugu, što će također doprinijeti ugodnijoj ljetnoj turističkoj sezoni. Naime, do kraja juna bit će završena rekonstrukcija tunela Crnaja kod Jablanice.

“Sve one probleme koje je JP 'Ceste Federacije BiH' imalo prilikom rekonstrukcije tunela Vranduk ovdje smo uspješno prevladali. Uglavnom, sva ta negativna iskustva smo eliminirali i radove na rekonstrukciji tunela Crnaja privodimo kraju u ugovorenim rokovima. I Vranduk i Crnaja specifične su rekonstrukcije jer se rade pod saobraćajem, a to je izuzetno teško. Radnici su nailazili na mnoge probleme, od toga da se neko zaustavi i počasti ih novcem, do toga da putnici na njih bacaju flaše, zato što čekaju dvadeset minuta. Mnogo je tu izazova bilo kako za izvođače radova, tako i za nas kao implementatore. Valja radniku osam sati provesti u tunelu i raditi, a uvijek neko prolazi. Da je u pitanju totalna obustava radova, da zatvorimo tunel – u takvim je uslovima najbolje raditi. Tokom izvođenja radova na Crnaji nismo imali većih problema. Nekoliko puta čekalo se više od dvadeset minuta zbog vanrednih situacija na koje ni mi kao investitori niti izvođači radova nisu utjecali. Ali sigurno nije bilo velikih gužvi. Privrednici su u početku bili malo zabrinuti zbog mogućih čekanja i zbog lošeg iskustva prilikom rekonstrukcije tunela Vranduk. Uspjeli smo to u saradnji s privrednicima Jablanice, tad je bio rahmetli Juso Džafić predsjednik Udruženja privrednika općine Jablanica i s njima smo imali jako korektnu saradnju, što je svakako rezultiralo završetkom projekta bez većih problema”, kaže Isaković.

U nadležnosti JP “Ceste Federacije BiH” je približno 2.400 kilometara magistrale, svugdje ima problema i s priključcima, i s lošim asfaltom, onda kad se izvrši prekategorizacija iz regionale u magistralu, u 90 posto slučajeva te ceste ne zadovoljavaju elemente ceste uopće i, naravno, svaka lokalna zajednica očekuje da se ulaže, a JP “Ceste FBiH” ima ograničen budžet.

“Naš osnovni problem jeste to što nemamo izgrađenu mrežu autocesta i brzih cesta i onda je kompletno opterećenje na magistralnim cestama i cestama nižeg ranga. Uzmite samo primjer ceste M17, M5 ili M18, to su preopterećene magistralne ceste. Evo, svjedoci smo da će se ova cesta od Tarčina do Ovčara morati rekonstruirati kad Autoceste FBiH završe izgradnju autoceste jer će biti oštećena. Sav teretni i putnički saobraćaj fokusiran je na magistralne ceste i onda imamo gužve i zastoje, prekomjernu upotrebu cesta. U ovom momentu imamo dodatni zamah na aktivnijem pristupu izgradnji preostalih dijelova dionica autoputa u Federaciji, te je za očekivati da naredni period donese nove kilometre autocesta, čime će se učiniti jednostavnijim i protočnijim kretanje putnika i roba te ravnomjernije opterećenje magistralnih cesta”, objašnjava Isaković.

On ističe da JP “Ceste Federacije BiH” implementiraju Program modernizacije cesta, za koji je novac osiguran kreditnim zaduženjem kod Evropske investicijske banke, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 173 miliona eura. Iz tih sredstava finansirani su izgradnja ceste Stolac – Neum, zatim projekti poput rekonstrukcije tunela Vranduk, izgradnja tunela Karaula, rekonstrukcije mostova na M-18 (Srebrenik – Šićki Brod), na M-20 (Goražde), također isti izvor finansiranja je i za izvođenje radova na obilaznicama oko gradova (Mostar, Bugojno, Livno, Donji Vakuf, Cazin, Kiseljak....), izgradnja trećih traka na cesti (Čevljanovići – Nišići, Posušje – Široki, Ripač – Dubovsko, Donji Vakuf – Turbe, Kobiljača), rekonstrukcija raskrsnica (Vitkovići – Goražde, crna tačka Husino) i brojni drugi projekti.

Trenutno je, dodaje on, jedan od najvećih problema u cestogradnji rast cijena građevinskih materijala, posebno bitumena. Svi radovi u kojima je veliko učešće bitumena sada su mnogo skuplji, a to je rast cijena koji je izazvan ratom u Ukrajini.