Burne reakcije i žestoke osude izazvao je govor predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji se obratio zasjedanju Parlamentarne Skupštine NATO-a na kojoj se raspravljalo i o tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U svom obraćanju se dotakao važnosti uloge SAD-a u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Milatović je kazao da je ta uloga dovela do kraja "građanskog rata u Bosni i Hercegovini" na taj način negirajući agresiju i svoje države, koja je tada bila u sklopu SR Jugoslavije, na BiH što je potvrđeno nizom presuda u Hagu.
- Za regiju iz koje dolazim, ovaj grad na američkom Srednjem zapadu nosi duboko simbolično značenje. Upravo je ovdje prije tri decenije, odlučnim angažmanom međunarodne zajednice, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, okončan razorni "građanski" rat u Bosni. Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom razaranje toliko teško da čak i danas, na mnogim mjestima, ostaje neizliječeno. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja naše kolektivne historije? Iznad svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao krajnja opcija, kojoj se treba pribjegavati tek nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba - rekao je Milatović.
Kvalifikacija da je rat u Bosni i Hercegovini bio građanski, grubo je izvrtanje historijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu te države.
To su poručili iz Demokratske partije socijalista Crne Gore povodom Milatovićevog obraćanja. U Bosni i Hercegovini se, kako navode, nisu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli, već je taj rat predstavljao oružani sukob u kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Miloševića aktivno učestvovala – politički, vojno i logistički – sa ciljem stvaranja tzv. "Velike Srbije".
- U to ime sprovedeno je masovno etničko čišćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, što je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala - naveli su oni.
Kažu kako Milatovićevo tumačenje "ne samo da je negacija činjenica već opasno relativizuje odgovornost za ratne zločine i podriva temelje pravde i pomirenja u regionu".
Na Milatovićevu izjavu iz Daytona, reagirao je i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić. On je kazao kako je Milatovićeva izjava, da je Dejtonskim sporazumom okončan građanski rat u BiH – u najmanju ruku neprimjerena.
- Smatramo da je ta izjava u najmanju ruku neprimjerena, kako sa stanovišta međudržavnih odnosa, dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, a isto tako i sa aspekta istorijskih činjenica – rekao je Mustafić.
Milatović bi, dodao je on, trebalo da zna da rat u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat.
- Već je to bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SFRJ zajedno sa secionističkim snagama Vojske Republike Srpske i da su se u tom periodu desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici - rekao je on.
A onda su se oglasili iz Milatovićevog kabineta, saopćenjem u kojem ne negiraju da je predsjednik Crne Gore upotrijebio termin "građanski rat u BiH", već pojašnjavaju kako je njegova izjava "dio ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih", a za sve je prema njihovom tumačenju, glavni krivac Demokratska partija socijalista koju je do prije godinu i po vodio Milo Đukanović.
- Od početka mandata predsjednik države u više navrata jasno je isticao da u potpunosti prihvata i poštuje odluke međunarodnih sudova, koji su nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba. Također, predsjednik Milatović u kontinuitetu ističe da Crna Gora, kao dobar susjed, iskreno podržava razvoj i napredak BiH, uvažavajući njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. On je u više navrata iskazivao pijetet prema nevinim žrtvama rata u BiH i pozivao da se utvrdi puna odgovornost za njihovo stradanje - navodi se u saopćenju Milatovićevog kabineta.
- Pokušaj da se predsjednik Crne Gore predstavi kao neprijatelj Bosne i Hercegovine te neko ko ne poštuje žrtve ili negira bilo čiju odgovornost, predstavlja političku manipulaciju Demokratske partije socijalista koja je bila aktivni učesnik ratnih dešavanja 90-ih, i koja iz prve ruke zna sve o karakteru tog rata, kome je doprinijela svojim politikama. Također, bilo bi moralno i opravdano da se predstavnici te partije napokon suoče sa posljedicama njenog historijata, kada je u pitanju rat u BiH, i time iskažu poštovanje prema žrtvama. Konačno, što se tiče historijskog revizionizma u odnosu na sukobe 90-ih - ne postoji očigledniji primjer od kontinuiranih nastojanja DPS-a da izbjegne odgovornost za ono što su tih godina zastupali i u čemu su učestvovali.
Predsjednik Crne Gore bio je, ostaje i bit će uvijek prijatelj Bosne i Hercegovine, i saveznik na evropskom putu, okrenut saradnji, stabilnosti i prosperitetu dvije države - navodi se u saopćenju Milatovićevog kabineta.
Podsjetimo, 2023. godine Jakov Milatović pobijedio je Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije se tada javno miješao u ove izbore, ali njegovi glasnogovornici Vojislav Šešelj, haški osuđenik i direktor Historijskog instituta iz Beograda i zagovornik "srpskog sveta" Aleksandar Raković, pozivali su da se glasa za Jakova Milatovića – dok su vladike SPC-a u nekoliko navrata pozvale da se glasa protiv Mila Đukanovića.
- Kandidat Jakov Milatović kompletno zavisi od mitropolita Joanikija Mićovića i zvaničnog režima u Beogradu, njega posebno podržavaju dijelovi nacionalističke i proruske opozicije u Srbiji – rekao je prije dvije godine Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.


