Šef Direkcije za komunikacije Burhanettin Duran učestvovao je u programu "Saveznici u Ankari", koji je organiziran u Ankara Palasu u saradnji Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske, Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) i Fondacije za politička, ekonomska i društvena istraživanja (SETA), u okviru Samita šefova država i vlada NATO-a.

U svom obraćanju Duran je istakao da Turska danas i sutra, uz učešće lidera savezničkih zemalja, domaćin 36. samita NATO-a, podsjetivši da je to drugi samit NATO-a koji se održava na turskom tlu nakon Samita u Istanbulu 2004. godine. Naglasio je da se i dinamika međunarodnog sistema i izazovi s kojima se Savez danas suočava značajno razlikuju od onih iz 2004. godine te rekao:

"Kao saveznici, danas se suočavamo sa sigurnosnim okruženjem koje je sve složenije, fragmentiranije i nepredvidivije – oblikovanim rivalstvom velikih sila, regionalnim sukobima, tehnološkom transformacijom, hibridnim prijetnjama i sve većim pritiskom na međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Ove promjene zahtijevaju da saveznici u NATO-u preispitaju nove sigurnosne prijetnje i redefiniraju svoje zajedničke prioritete. U tom smislu, Samit u Ankari predstavlja još jednu prekretnicu u historijskom razvoju NATO-a. To je mjesto na kojem Savez sebi mora postaviti jedno teže i hitnije pitanje: šta kolektivna odbrana zaista podrazumijeva u svijetu u kojem prijetnje više ne dolaze iz jednog pravca, u jednom obliku ili putem jednog instrumenta?"

Foto: AA

Potrebni su nam usklađeni instrumenti politika i zajedničko razumijevanje

Duran je naveo da je rat između Rusije i Ukrajine pokazao kako se karakter ratovanja mijenja, ali i koliko je evropska sigurnosna i odbrambena arhitektura krhka. Dodao je da su tenzije u vezi s Iranom i Zaljevom još jednom pokazale da energetski tokovi i pomorske rute neposredno oblikuju euroatlantsku sigurnost.

Naglasivši da nestabilnost na Bliskom istoku ne može ostati ograničena samo na taj region te da će neizbježno proizvesti šire sigurnosne rizike, Duran je nastavio:

"U skladu s NATO-ovim pristupom sigurnosti od 360 stepeni, Savez više ne može posmatrati svoje istočno i južno krilo kao odvojene cjeline. Hormuški moreuz, Zaljev, Sirija, Irak, istočni Mediteran, Sjeverna Afrika i regija Sahela dijelovi su iste sigurnosne jednačine. To znači da moramo iznova promisliti sam pojam sigurnosti. Za to su nam potrebni usklađeni instrumenti politika i zajedničko razumijevanje načina na koji vojni i nevojni instrumenti mogu djelovati zajedno. Smatram da upravo to predstavlja koncept NATO-a 3.0.

Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u

Podsjetivši da je Turska pouzdan član NATO-a od 1952. godine, Duran je rekao da ta zemlja kontinuirano doprinosi kolektivnoj odbrani, odvraćanju i komandnoj strukturi Saveza.

"Dok se pripremamo da naredne godine obilježimo 75. godišnjicu našeg članstva u NATO-u, ulogu Turske treba posmatrati kroz prizmu njene strateške autonomije, operativnog iskustva i jedinstvenog doprinosa euroatlantskoj sigurnosti", rekao je Duran i nastavio:

"Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u. Od Afganistana do Kosova i od Bosne do Iraka, Turska je dala značajan doprinos upravljanju krizama, operacijama podrške miru, vojnoj obuci i poslijeratnoj obnovi. Učešće u najvećoj NATO-ovoj vježbi Steadfast Dart 2026, s približno dvije hiljade pripadnika i opremom domaće proizvodnje, pokazalo je da su sposobnosti Turske mobilne, interoperabilne i relevantne daleko izvan njenog neposrednog geografskog okruženja."

Turska je održala otvorene komunikacijske kanale i s Ukrajinom i s Rusijom. Također je među rijetkim državama koje istovremeno mogu razgovarati i s Iranom i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kao što svi znate, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan istovremeno održava dobre i iskrene odnose s liderima ovih zemalja. To predstavlja veliku diplomatsku priliku. Turska se često opisuje kao most između Istoka i Zapada. Međutim, u mnogim krizama s kojima se danas suočavamo, Turska se nalazi između Zapada i Zapada, zahvaljujući svom diplomatskom dosegu i sposobnosti da doprinese smirivanju napetosti.“

Suština nije samo u brojkama

Duran je naglasio da Turska, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, gradi nacionalni ekosistem odbrambene industrije.

Podsjetivši da je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte tokom svoje nedavne posjete ovaj sistem opisao kao „revoluciju u odbrambenoj industriji“, Duran je rekao:

"Danas Turska NATO-u nudi spoj borbeno provjerenih sistema, kapaciteta protivzračne odbrane, sposobnosti zasnovanih na umjetnoj inteligenciji, inženjerskih kapaciteta i proizvodnje koja se može brzo povećavati."

Podsjetivši da je Turska povećala izdvajanja za odbranu iznad praga od 2 posto BDP-a, Duran je rekao da je budžet za odbranu, koji je 2021. godine iznosio 13 milijardi dolara, do 2025. porastao na približno 32 milijarde dolara. Dodao je da je izvoz u oblastima odbrane, svemira i zrakoplovstva premašio 10 milijardi dolara, dok je udio domaće proizvodnje u odbrambenoj industriji dostigao 82 posto.

"Međutim, suština nije samo u brojkama. Prava vrijednost leži u onome što možemo nazvati 'četverodimenzionalnom dubinom' odbrambene industrije: kvalitet, kvantitet, borbeno potvrđene performanse i održivost. Nije dovoljno posjedovati visokokvalitetne sisteme ako ih nije moguće proizvoditi u velikim količinama. Nedavni ratovi pokazali su da se čak i najjače vojske mogu suočiti sa strateškom paralizom ukoliko nemaju kontinuiranu i otpornu proizvodnju. Turska odbrambena industrija postala je nacionalna vrijednost koja ima direktan značaj za kolektivno odvraćanje Saveza."

Javno mnijenje mora biti zaštićeno od sistematske manipulacije

Duran je istakao da mete napada više nisu samo vojni objekti, nego i javno mnijenje, komunikacijske mreže, finansijski sistemi i društvena psihologija, dodajući da kibernetički napadi, kampanje dezinformiranja i manipulacije potpomognute umjetnom inteligencijom više nisu izuzetak.

Naglasio je da oni danas predstavljaju operativno okruženje strateškog nadmetanja te da se odvraćanje mora posmatrati zajedno s ukupnom društvenom otpornošću.

"Javno mnijenje mora biti zaštićeno od sistematske manipulacije. Turska u ovoj oblasti posjeduje neposredno iskustvo. Dezinformacije, kibernetičke prijetnje, instrumentalizacija migracija i terorizma za nas nisu teorijski rizici. S njima smo se suočili i izgradili institucionalne kapacitete za njihovo suzbijanje. Putem mehanizama provjere činjenica, strateške komunikacije i javne diplomatije, Turska integritet informacija smatra temeljnim elementom nacionalne i kolektivne sigurnosti. Pitanja poput kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i zaštite kritične infrastrukture više ne smiju ostati sporedne teme za NATO. Ona moraju biti integrirana u odbrambenu doktrinu Saveza."

Duran je naglasio da će budućnost NATO-a biti oblikovana upravo na platformama na kojima se strateške ideje ispituju, razvijaju i pretvaraju u politike te istakao da program "Saveznici u Ankari" nije bio sporedna rasprava, nego odraz složenosti nove sigurnosne agende.

Izrazio je nadu da će Samit u Ankari doprinijeti smanjenju jaza između onoga što NATO deklarira i onoga što može ostvariti.