Nayib Bukele bio je malo poznat kada je postao predsjednik Salvadora 2019. godine. Dobio mandat u zemlji s vrtoglavim stopama kriminala, ubistava i delinkvencije, među najgorim u cijeloj Americi. Suočio se s izazovom koji se činio gotovo nemogućim, a ipak ima brojke koje su među najboljima na svijetu nakon pet godina mandata. Njegovo naslijeđe dovelo ga je do toga da ima sljedbenike u svojoj zemlji i inozemstvu, jer mnoge zemlje žele primijeniti "Bukele metodu" u borbi protiv kriminala.

Prema službenim podacima salvadorskih vlasti, 2023. bila je godina s najmanjim brojem ubistava u cijeloj historiji zemlje, sa samo 154 zabilježena ubistva. Brojke koje UN potvrđuje, a koje pokazuju impresivan trend pada kriminala. U 2019., godini u kojoj je izabran za predsjednika, zabilježeno je više od 2390 smrtnih slučajeva. Isto tako, između 2015. i 2019. stopa nije padala ispod 103 umrlih na 100.000 stanovnika.

To su podaci koji danas Salvador pozicioniraju kao najsigurniju zemlju u Latinskoj Americi. Čak je, prema podacima Latinometricsa, prošle godine dobila viši indeks sigurnosti od Sjedinjenih Država. Možda i najvažniji razlog zašto je Bukele početkom godine reizabran za predsjednika Salvadora, kao prvi predsjednik u historiji te srednjeameričke države koji je reizabran uzastopno. To je bilo moguće zahvaljujući presudi Ustavnog suda kojom je prekinuta tradicija alternativnosti na vlasti uspostavljena nakon završetka građanskog rata 1992. godine.

"Bukele metoda"na snazi je ​​više od dvije i po godine a ona, ukratko, uključuje mješavinu snažnih politika i učinkovite komunikacije te značajan utjecaj na percepciju sigurnosti i veliki pad stope kriminala.

Uvedeno je vanredno stanje koje je omogućilo masovna hapšenja osumnjičenih članova bande i privremeno suspendiralo ustavne garancije (kao što je pravo na advokata u pravnim postupcima ili sloboda okupljanja). Istodobno je članstvo u bandi klasifikovano kao zločin.

Od početka vanrednog stanja uhapšeno je više od 70.000 ljudi. Sudije imaju manje prostora za odobravanje uslovnog otpusta ili pravosudnih beneficija, a on je pojačao sigurnosne snage i dodijelio široke ovlasti Nacionalnoj civilnoj policiji i vojsci za borbu protiv bandi. Bukele je također koristio društvene medije kao alat za prikazivanje rezultata svoje sigurnosne politike protiv tih organizacija.

Možda je vrhunac "Bukele metode" za pozitivnu transformaciju Salvadora bila izgradnja Centra za zatvaranje terorizma (Cecot), jednog od najvećih zatvora na svijetu koji je dizajniran za držanje do 40.000 zatvorenika. Megazatvor je svečano otvoren u januaru 2023. i postao je simbolom rata protiv bandi.

Prema BBC-u, Cecot ima 256 ćelija, a svaka se sastoji od tri cementna zida i rešetki. Kreveti su izrađeni od metalne ploče i nemaju madrac, dok je na stropu mreža u obliku romba kako se zatvorenici ne bi objesili, a služi i kao platforma za stražare koji paze na zatvorenike. Privatnosti nema, jer postoji samo jedan WC po ćeliji i plastična kanta za pranje, odmah do rešetki, okrenuta prema hodniku. Takođe nema prozora ni aspiratora, a dok u zajedničkim ćelijama prirodno svjetlo dolazi iz malih rupa u zakrivljenim stropovima paviljona, u kaznenoj ćeliji ostaje gotovo mrak.

Zatvorenici nose majice i kratke hlače, čarape i sandale, a po dolasku su im obrijane glave, navodi CNN. Muče se s hranom, jer što je više zatvorenika, svaka osoba dobiva manje. Obroci im se donose u ćelije i nikada im se ne poslužuje meso ili piletina. Većina njihovih obroka sastoji se od riže i vode za ručak, dok im i za doručak i večeru daju bananu, sir i piće (kahva ili sok).

Označavajući mjere svake od ćelija (oko 7,4x12,3 metara, svaki zatvorenik bi imao prostor od 0,58 kvadratnih metara, na temelju broja ljudi koji bi ušli u svaku od ćelija (156 ako je puna). Ne postoje službeni i tačni podaci koliko je zatvorenika, a kriteriji za premještaj u Cecot nisu javni, kao ni identitet onih koji se nalaze u pritvoru dvadeset i četiri sata dnevno u svojim ćelijama, osim "slobodnih" pola sata kada ih izvode u hodnik kako bi vježbali ili čitali Bibliju.

"Bukeleova metoda" možda je rigorozna, a njen nedostatak potpune transparentnosti doveo je do kritika nekih zemalja u međunarodnoj zajednici, koje strahuju da se krše ljudska prava, da bi pristup mogao konsolidirati autoritarni model i da sigurnosni napredak neće biti dugoročno održiv u Salvadoru.

No, ona ima i svoje branitelje, a zapravo postoje zemlje u kojima se „Bukele metoda“ već primjenjuje. Argentina i Peru izrazili su želju da je primijene, toliko da su vlasti obiju zemalja zbog tog interesa posjetile područje Srednje Amerike. Sa svoje strane, Honduras i Ekvador već su ga pokušali primijeniti, iako s drugačijim rezultatom u slučaju Quita: dok Salvador održava svoje niske razine, Ekvador ima najvišu stopu kriminala. A u Čileu, Nayib Bukele je najpopularniji političar, prema anketama.

Ovaj pad stope kriminala i ubistava primjetan je na ulicama Salvadora. Dok su prije nekoliko godina ljudi rijetko izlazili iz svojih domova, danas na ulicama vlada mir. New York Times objašnjava da se Salvadorci sada mogu seliti iz jedne četvrti u drugu, a da ih u glavnom gradu San Salvadoru ne napadaju, što je prije bilo nemoguće jer su bande kontrolisale sve. Takođe, središte grada, koje je dosad bilo prazno veći dio dana, sada je aktivno do kasno u noć.

Dok je 2021. Salvador imao 38 među 50 najopasnijih gradova na svijetu, kako navode njujorške novine, danas su te brojke dramatično pale. Ukratko, "Bukele metoda" se može nekome više ili manje sviđati, ali rezultati su neosporni.