Budžet Kantona Sarajevo za 2023. godinu iznosi 1.438.896.538 KM, a za jedan od najvećih višedecenijskih problema, a to je zagađeni zrak, izdvojeno je nevjerovatnih - 100 KM.
Pogledate li budžet za ovu godinu, na 220. stranici u rubrici koja se odnosi na "Ukupne kapitalne transfere" Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u tabeli ćete naići na stavku - "Nabavka opreme za zaštitu zraka iz kredita" za koju je predviđeno 100 maraka.
Izostala i simbolična sredstva
- Ranije su Vlade KS izdvajale po nekoliko stotina hiljada maraka, možda se "dobacivalo" i do miliona, što je također bilo nedovoljno za učinkovito rješavanje ovog gorućeg problema stanovnika KS. Međutim, u ovoj godini izostala su i ta simbolična sredstva. Poruka budžeta za 2023. bila je - zagađeni zrak je nebitan - kaže Anes Podić, predsjednik Udruženja "Eko-akcija".
Raspodjelu sredstava u budžetu za 2023. godinu pravila bivša Vlada KS na čelu sa bivšim premijerom Edinom Fortom. No to novu Vladu, kako kaže Podić, nikako ne amnestira od katastrofalne odluke jer su trebali reagirati.
- Poruku koju je Fortina Vlada ovom stavkom u budžetu poslala zaista je katastrofalna. Po njima zagađeni zrak je nešto što ne postoji kao problem i što bi trebalo rješavati. Pritom ne smije se izgovarati izostanak studija. Treba istaći kako ne postoje studije niti za trošenje nekoliko desetaka miliona KM za skijalište na Bjelašnici, niti postoji opravdana studija za nabavku helikoptera, ali i za mnoge druge stvari. Međutim, kad treba riješiti jedan od najvećih problema stanovnika u KS, a to je zagađeni zrak, onda je sve problem - ističe Podić.
No premijer Nihad Uk na panel diskusiji pod nazivom "Vizija razvoja Kantona Sarajevo", koju je prošlog petka organizirao Institut za razvoj i evropske integracije (IREI), kazao je "kako zagađeni zrak nije 'jednosmjerna ulica' te da Vlada ulaže u javni prijevoz koji je jedna trećina uzroka zagađenosti zraka u KS, ali i u utopljavanje objekata koji je u protekle dvije godine, prema njegovim riječima, rekordan".
Podić pak navodi "kako projekti utopljavanja postoje godinama te da se pogrešno reklamiraju - kao efikasne mjere za smanjenje zagađenja zraka".
- Utopljavanje jeste korisna mjera koja povećava stepen udobnosti stanovništva koje živi u zgradama i smanjuje račune za energiju. Međutim, u KS, gdje se u najvećem broju utopljenih zgrada za grijanje koristi prirodni gas, njihovim utopljavanjem ni na koji način ne smanjuje se zagađenje zraka. Gas ima zanemarive emisije zagađenja lebdećih čestica, pa to što se takve zgrade utopljavaju nikako ne doprinosi smanjenju zagađenja. I da nije tako, utopljavanje je mjera koja zahtijeva jako puno novca i vremena, a to su milijarde i decenije. S druge strane, postoji niz mjera koje je moguće napraviti brže i za daleko manje novca kao što se radilo u Sarajevu 70-ih godina prošlog stoljeća kada je promijenjen način grijanja. Sarajevo je tada sa uglja i lož ulja prelazilo na prirodni gas.
Što se tiče druge mjere, saobraćaj jeste krupan problem, ali sve što se troši u toj oblasti moralo bi kao prioritet imati zagađenje zraka ako želimo optimalno potrošiti novac. Prioritet bi trebalo biti smanjiti cestovni prigradski i gradski saobraćaj. Trebali smo kao mjeru dobiti dramatično jačanje prigradske željeznice. Tome u prilog Ljubljana je na rubovima grada napravila niz parkinga. Tamo ostavite automobil za mali iznos (1,5 eura), a onda povratnom kartom gradskog prijevoza putujete do grada. Mi to očigledno ne znamo ni prepisati od drugih, pa će i ova kao i prošla Vlada KS stotine miliona KM potrošiti na gradnju ceste za Vogošću. Rezultat toga bit će novi deseci hiljada automobila u gradu. Mi moramo obeshrabriti korištenje automobila, a ne to podsticati - pojašnjava Podić.
Na izmjenu Odluke čeka se tri godine
Na današnjoj sjednici Vlade KS trebala bi biti donesena odluka o gradnji pruge od Ilidže do Hrasnice čiji je rok završetka 31. decembar 2025. godine. Međutim, i taj projekat, prema riječima Podića, ni na koji način neće smanjiti zagađenje zraka u KS.
- Na tom dijelu trenutno saobraća pet autobusa koji će biti zamijenjeni sa isto toliko tramvaja, što opet ni na koji način neće utjecati na smanjenje zagađenosti zraka. Opet će ogroman novac biti potrošen na nešto što će smanjiti zagađenje toliko da je taj postotak zanemariv i ne može se čak ni izmjeriti. U gradu koji ima 160.000 motornih vozila za 70 miliona KM bit će zamijenjene emisije pet autobusa. Dakle, sve ono što spominje premijer Uk za rezultat ima svašta nešto, ali ne i smanjenje zagađenosti zraka - naglašava Podić.
Podsjetimo, najveći zagađivači zraka u KS su individualna mala kućna ložišta, kojih je više od 40.000, saobraćaj, sitna postrojenja koja nisu na adekvatan način regulisala svoj rad. Zagađenju doprinosi potpuna pravna neuređenost u tom segmentu.
Prema riječima Podića, na izmjenu Odluke o kvaliteti zraka čeka se pune tri godine.
- Da bismo svima zamijenili peći, a pogotovo domaćinstvima koja su siromašna, i umjesto ložišta na drva i ugalj, postavili toplotne pumpe, koštalo bi oko 50 miliona KM. To je skroman iznos za budžet KS, a disali bismo čistiji zrak i ljudima bi dolazili manji računi za grijanje. Kada govorimo o pravnoj neuređenosti, na oko beznačajna sitnica je loženje vatre na otvorenom. Međutim, prema mjerenjima iz oktobra prošle godine, najveće zagađenje upravo je dolazilo iz tog izvora. Ljudi su uređivali njive, palili otpad, pa je cijeli grad bio u oblacima dima. No to je nešto što se ljudima u ovom trenutku dopušta. Zabrana toga ne košta ništa, a puno bi doprinijela zraku kojeg dišemo. Mi imamo pragove uzbune koji su trenutno najveći u Evropi, ali oni su tako postavljeni da se što rjeđe dešavaju. Rezultat toga su krupne posljedice po zdravlje građana KS - zaključio je Podić.
