Predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić potvrdila je danas u Sarajevu kako će njena država graditi novu hidroelektranu na Drini u saradnji s vlastima entiteta Republika Srpska, unatoč tome što za to nema suglasnosti tijela vlasti BiH, a Crna Gora taj projekt smatra ekološki problematičnim.
Brnabić je u Istočno Sarajevo dovela sve svoje ministre i tamo je održana zajednička sjednica s vladom RS, a nakon toga novinarima je kazala kako je Srbija osigurala novac za gradnju hidroelektrane "Buk bijela" te radovi vrijedni oko 200 miliona eura mogu odmah početi.
"O ovome se pričalo desetljećima, a evo danas to pokrećemo", kazala je Brnabić koja je nakon toga otputovala u Foču kako bi sudjelovala u ceremoniji polaganja kamena temeljca za spornu hidroelektranu.
"Buk bijela" planirana je kao dio većeg energetskog projekta pod nazivom "Gornja Drina", a trebala bi imati instaliranu snagu od 93 megavata te bi godišnje prozvodila 355 gigavat sati električne energije. Elektroprivreda Srbije bit će vlasnikom 51 posto udjela, a RS 49 posto.
Planirana je i naknadna gradnja još dvije manje hidroelektrane snage 44,15 odnosno 43,21 megavata, a ukupna ulaganja u konačnici bi iznosila do 450 miliona eura.
Projekt hidroelektrane "Buk bijela" razmatran je još '60-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji, a zaustavljen je zbog procjena Crne Gore kako bi njegova realizacija, koja podrazumijeva i izgradnju umjetnog jezera dugog više od 11 kilometara, imala značajne negativne posljedice po okoliš jer bi ugrozila rijeku Taru, koja je zajedno sa svojim kanjonom pod zaštitom UNESCO-a.
Crnogorska vlada je nakon aktualiziranja projekta potkraj 2020. zatražila da joj iz Srbije i BiH dostave dokumentaciju o planiranoj gradnji kako bi u Podgorici procijenili kako će on utjecati na Taru, ali i Nacionalni park "Durmitor". Nikakav odgovor do sada nisu dobili.
Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine ranije su, zajedno s organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore, podnijeli tajništvu Konvencije o prekograničnom utjecaju na životnu sredinu (ESPOO) žalbu protiv BiH zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni utjecaja na životnu sredinu kod planova za gradnju "Buk bijele".
No BiH ni na koji način nije bila uključena u ovaj projekt, jer su Beograd i Banja Luka samostalno pregovarali iako je Drina kao granična rijeka područje nad kojim suverenitet ima država, a ne njeni entiteti.
Skupina od 24 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH uputila je potkraj decembra prošle godine zahtjev Ustavnom sudu BiH za očitovanje o tome je li u ovom slučaju prekršen državni ustav i zakoni, no presude u ovom slučaju još nema.
Brnabić je odgovarajući na novinarska pitanja kazala kako joj je drago da, unatoč svim primjedbama, Srbija ulazi u ovaj projekt, konstatirajući kako svaki oblik proizvodnje struje ima neki utjecaj na okoliš.
"Moramo dobiti struju iz nekih izvora... Moramo postupno isključivati iz energetskog sistema termoelektrane pa su hidroelektrane dobar supstitut", bio je komentar srbijanske premijerke.
Brnabić je potvrdila raniju najavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kako će njegova zemlja investirati i u gradnju aerodroma kod Trebinja u istočnoj Hercegovini, u koju planira uložiti 100 miliona eura, te u potpunosti preuzeti upravljanje tim objektom. Brnabić, kao ni ranije Vučić, nisu pojasnili šta su tačno motivi za to ulaganje jer se teško može očekivati bi taj aerodrom, smješten na slabo naseljenom dijelu BiH, mogao biti profitabilan idućih godina.
Predsjednik vlade RS Radovan Višković je, nakon susreta s Brnabić ,kazao kako će trebinjski aerodrom služiti za to da "približi Hercegovinu Beogradu".
