Ususret stotoj godišnjici moderne državnosti Bosne i Hercegovine, u Sarajevu je nedavno predstavljen dokument "Vizija 2043", koji trasira put zemlje u naredne dvije decenije.

Oslanjajući se na temelje koje je postavio Alija Izetbegović o slobodnoj državi ravnopravnih ljudi, ovaj master plan teži transformaciji Bosne i Hercegovine u modernu, evropsku zemlju s udvostručenim BDP-om i riješenim ustavno-pravnim blokadama.

O tome kako "misleće potencijale" pretvoriti u konkretne razvojne projekte, razgovarali smo s nekim od ključnih aktera ove strategije. Naši sagovornici su Nedžad Branković, predsjednik Senata Stranke demokratske akcije, član Predsjedništva stranke i univerzitetski profesor, te Sedad Dedić, direktor Političke akademije navedene političke organizacije i šef Katedre za državno i međunarodno javno pravo na Pravnom fakultetu u Zenici.

Analiziramo zašto je "Vizija 2043" SDA odgovor na umor dnevne politike i kako ona planira osigurati ugodan život generacijama koje dolaze.

"Vizija 2043" povezuje stogodišnjicu moderne državnosti Bosne i Hercegovine, tj. od 1943. do 2043. godine. Kako ovaj dokument služi kao most između naslijeđa ZAVNOBiH-a i moderne, evropske Bosne i Hercegovine koju planiramo graditi?

Dedić: "Vizija 2043" predstavlja most između historijskog naslijeđa ZAVNOBiH-a i moderne, evropske Bosne i Hercegovine kakvu želimo izgraditi do stote godišnjice moderne državnosti. Polazimo od vrijednosti potvrđenih 1943. godine – ravnopravnosti naroda i građana, zajedničke državnosti i međusobnog uvažavanja – te ih prilagođavamo izazovima i potrebama 21. stoljeća. Naš cilj je izgradnja zajedničke sadašnjosti i zajedničke budućnosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine kroz harmonizaciju odnosa, afirmaciju zajedničkih vrijednosti iz prošlosti i zajedničkih interesa za budućnost. Time želimo obnoviti i ojačati bh. državno-politički identitet i razvijati ujedinjujuću svijest o zajedničkoj državnoj budućnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih ostalih građana. Takva vizija podrazumijeva puno poštivanje posebnosti kolektivnih identiteta svakog konstitutivnog naroda, uz istovremenu zaštitu ljudskih prava i jednakih mogućnosti svakog pojedinca.

Istovremeno, zaštita kolektivnih prava i vitalnih nacionalnih interesa mora biti osigurana na simetričan način u oba entiteta, ali tako da ne dovodi do blokade državnih institucija. Ustavni mehanizmi trebaju omogućiti efikasno funkcioniranje države, uz dosljednu primjenu principa proporcionalne zastupljenosti naroda na svim nivoima vlasti. Na taj način, "Vizija 2043" povezuje najbolje vrijednosti ZAVNOBiH-a s evropskim standardima demokratije, vladavine prava, funkcionalnih institucija i održivog razvoja, stvarajući temelje za stabilnu, prosperitetnu i integriranu Bosnu i Hercegovinu.

Iz ovoga se prirodno nameće jedno dodatno pitanje. Čim se objave ovakvi dokumenti, javljaju se kritičari koji kažu da se SDA uvijek oglasi sa strategijama pred izbore. Šta ovu strategiju razlikuje od prethodnih i koliko će je biti teško implementirati s obzirom na to da kontinuirano ukazujete na loše stanje koje ostavlja trenutna vlast?

Branković: "Vizija" ima za cilj definiranje usmjerenja. Implementacija ide kroz niže nivoe planiranja, a planiranje je kontinuiran proces koji podrazumijeva stalnu evaluaciju i prilagođavanje geopolitičkim okolnostima. Pitanje prepreka – svaki projekt ih ima. Sjećam se Huse Smajlovića, gradonačelnika Zenice, koji je rekao: "Kakav je to projekt koji nema protivnika?" To što dokument proizvodi reakcije znači da je on nova činjenica u javnosti koja budi dijalog. Mi preferiramo argumentirano razgovaranje kompetentnih ljudi. Svaki plan može biti realan ili nerealan, zavisno od toga kako mu pristupite. Bitno je imati cilj i vjerovati u njega. SDA jedina ima dokazive reference. U periodu moje vlade, prve tri godine do recesije, rast BDP-a bio je iznad 5%. U vrijeme Novalićeve vlade jedne je godine bio čak 7%. Danas je BDP između 1,5 i 2%. Mi smo u tri godine zaposlili 47.000 ljudi, a Novalićeva vlada skoro 100.000. Danas imamo pad broja zaposlenih. Dakle, mi imamo znanje i vještine da to provedemo. Mi nemamo drugu domovinu i moramo popravljati stanje.

Postavili ste vrlo ambiciozan cilj – rast prosječne plate na 60 posto prosjeka EU. Koje su to tri ključne poluge Master plana koje će omogućiti da bh. radnik živi životom evropskog standarda?

Branković: Preferiramo zapošljavanja koja generiraju novu vrijednost. Veća vrijednost znači veće javne prihode, a time i veće javne investicije. Kroz upravljanje investicijama upravlja se i cijenom rada. Moramo adekvatno vrednovati rad kako bismo zadržali stanovništvo. Neka naša zakonska rješenja idu suprotno tom cilju. Danas u javnim nabavkama imate institut e-aukcije koji je obesmislio vrijednost posla. Imate rezultate gdje se poslovi dodjeljuju za 10% procijenjene vrijednosti. Kako ćete onda platiti inženjera? Naši inženjeri rade s najsavremenijim alatima kao i evropski inženjeri, i ako ih želimo zadržati, moramo ih adekvatno platiti.

Vizija predviđa udvostručenje BDP-a i stopu zaposlenosti od 70%. Kako planirate motivirati domaće i strane investitore da Bosnu i Hercegovinu vide kao najatraktivnije tržište u regiji?

Branković: Često komuniciram s ljudima koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu. Kažem im da moraju razumjeti strukturu naše države. Političke institucije i dnevno izvještavanje mogu djelovati odbojno, ali stvarni život funkcionira drugačije. Ja, kao član SDA, nemam nikakvih problema u saradnji s kolegama s cijelog prostora Bosne i Hercegovine. Zajedno idemo u konzorcije, sarađujemo i pomažemo jedni drugima. Kada investitori vide tu sliku realnosti, odlučuju se za ulaganje. Zato govorimo o pravljenju novog ambijenta za biznis, koji kreće od odgovornosti u državnoj službi. Ekonomija i iseljavanje zajednički su problemi svih nas, a ne samo SDA. Vrijeme je da se posvetimo razvoju i ekonomskom statusu građana.

Nedžad Branković (Foto: Adis Spahić)

Dedić: Vizija je zahtjevan program koji podrazumijeva iskusne i iznimno obrazovane kadrove koje SDA ima i koji i strateški i operativno mogu razumjeti i provesti vrlo koncizne i jasno definisane, ali zahtjevne korake za ostvarenje svakog cilja, pa tako i za jačanje investicionog okruženja. Vizija SDA 2043 polazi od činjenice da se održiv ekonomski rast ne može graditi na pojedinačnim investicijama ili kratkoročnim mjerama, već na snažnim institucijama, pravnoj sigurnosti, političkoj stabilnosti i jasno definiranoj razvojnoj strategiji. Naš cilj je da Bosna i Hercegovina postane zemlja u kojoj investitori imaju povjerenje u institucije, efikasnu administraciju i dugoročnu predvidivost poslovnog okruženja. Zato će prvi korak biti provođenje reformi koje uklanjaju administrativne i regulatorne prepreke poslovanju. Pojednostavit ćemo procedure za domaće i strane investitore, ubrzati izdavanje dozvola, digitalizirati javnu upravu i razvijati infrastrukturno opremljene industrijske i tehnološke zone u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Istovremeno ćemo jačati kapacitete lokalnih zajednica da aktivno privlače investicije i pružaju kvalitetnu podršku investitorima tokom cijelog investicionog ciklusa.

Vizija SDA 2043 predviđa i duboke reforme finansijskog sistema kroz razvoj tržišta kapitala, jačanje kreditno-garantnih fondova, uspostavljanje strateških investicionih fondova te razvoj fondova rizičnog kapitala, poslovnih anđela i drugih savremenih instrumenata finansiranja. Posebnu pažnju posvetit ćemo povećanju produktivnosti privrede kroz uspostavljanje Nacionalnog odbora za produktivnost po uzoru na razvijene evropske zemlje, kao i kroz snažnije povezivanje privrede sa univerzitetima i naučnoistraživačkim institucijama. Naš cilj nije privlačiti investicije isključivo zbog nižih troškova poslovanja, nego zbog konkurentnosti naše ekonomije, kvalificirane radne snage, razvijene infrastrukture, tehnoloških kapaciteta i efikasnih institucija. Zato ćemo podržati digitalnu transformaciju privrede, ulaganja u inovacije, razvoj cirkularne ekonomije, primjenu novih tehnologija i programe namijenjene preduzećima s visokim potencijalom rasta. Istovremeno ćemo provoditi aktivnu politiku otvaranja novih izvoznih tržišta i pružati snažniju institucionalnu podršku izvoznicima.

Poseban dio naše razvojne politike odnosi se na mlade i dijasporu. Želimo stvoriti uvjete u kojima će mladi svoju budućnost graditi u Bosni i Hercegovini, a naši ljudi širom svijeta svoju domovinu prepoznati kao sigurno i isplativo mjesto za ulaganje. Poreske olakšice, stambeni programi, podrška poduzetništvu i razvoj savremenog tržišta rada sastavni su dio te strategije. Bosna i Hercegovina posjeduje geostrateški položaj, prirodne resurse, industrijsku tradiciju i ljudski potencijal da bude među najkonkurentnijim ekonomijama jugoistočne Evrope. Ono što joj je nedostajalo jeste dugoročna razvojna politika i dosljedna provedba reformi. Vizija SDA 2043 upravo nudi takav okvir – jasan plan ekonomskog razvoja koji će omogućiti udvostručenje BDP-a, povećanje zaposlenosti na 70% i značajno viši životni standard građana. To nije cilj koji se može ostvariti preko noći, ali jeste cilj koji je dostižan uz odgovornu politiku, političku stabilnost i kontinuirane reforme.

Digitalna transformacija i vještačka inteligencija su visoko na vašoj listi prioriteta. Možemo li očekivati da Bosna i Hercegovina do 2040. postane regionalni IT Hub?

Branković: Digitalna transformacija i vještačka inteligencija predstavljaju jedan od najvažnijih razvojnih prioriteta, jer će upravo digitalna ekonomija biti među glavnim pokretačima privrednog rasta u narednim decenijama. Bosna i Hercegovina ima znanje, talentirane ljude i rastuću IT industriju, ali da bi do 2040. godine postala regionalni IT hub potrebno je napraviti snažan iskorak kroz sistemska ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije. Naš cilj je potpuna digitalna transformacija javne uprave, privrede i društva, uz povećanje produktivnosti, efikasnosti i transparentnosti svih javnih usluga.

Dedić: Poseban fokus bit će na razvoju nacionalne digitalne infrastrukture i širokopojasnog interneta. Strategija predviđa izgradnju moderne optičke mreže (FTTH/FTTx) kako bi svako domaćinstvo u Bosni i Hercegovini imalo pristup internetu minimalne brzine od 100 Mb/s, uz mogućnost povećanja na 1 Gb/s u narednim fazama razvoja. Plan uključuje masovno uvođenje optičkih pristupnih mreža, razvoj nacionalne transportne optičke mreže s potpunom redundancijom, izgradnju najsavremenijih mobilnih mreža, uspostavljanje nacionalnog data centra s najmanje dvije geografski odvojene lokacije, kao i razvoj nacionalnog oblaka (National Cloud) za potrebe javnih servisa. Time ćemo osigurati sigurnost podataka, stabilnost sistema e-uprave i otpornost digitalne infrastrukture države.

Međutim, infrastruktura sama po sebi nije dovoljna. Želimo stvoriti okruženje u kojem će domaće IT kompanije razvijati inovacije, startupi lakše dolaziti do kapitala, a mladi stručnjaci imati razlog da svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovini. Istovremeno ćemo snažno ulagati u razvoj i primjenu vještačke inteligencije u obrazovanju, zdravstvu, industriji i javnoj upravi, uz jasne standarde zaštite podataka i etičke primjene AI tehnologija.

Branković: Vjerujem da Bosna i Hercegovina može postati regionalni IT hub do 2040. godine. To nije cilj koji će biti ostvaren preko noći, već rezultat dugoročne, dosljedne politike koja povezuje digitalnu infrastrukturu, kvalitetno obrazovanje, inovacije i partnerstvo između države, akademske zajednice i privatnog sektora.

"Program 2 – Povratak dijaspore" zvuči kao najplemenitiji dio dokumenta. Kako planirate pretvoriti našu dijasporu iz "finansijskih pomagača" u "aktivne investitore i povratnike" koji će donijeti znanje iz cijelog svijeta?

Dedić: Bosna i Hercegovina ima jednu od najbrojnijih i najuspješnijih dijaspora u Evropi. Danas naši ljudi godišnje šalju milijarde maraka svojim porodicama, što je izuzetno važno, ali to nije dovoljno za dugoročni razvoj zemlje. Naš cilj je da dijaspora postane partner u razvoju Bosne i Hercegovine – investitor, poslodavac, mentor i nosilac novih znanja i tehnologija. Zato ćemo prvi put uspostaviti proaktivan institucionalni okvir koji će omogućiti trajnu i organiziranu saradnju s dijasporom.

Formirat ćemo Nacionalno vijeće za demografiju, u kojem će biti predstavnici Ministarstva civilnih poslova, entitetskih vlada, akademske zajednice i dijaspore. Njegov zadatak bit će koordinacija politika, praćenje rezultata i kreiranje mjera koje će odgovarati stvarnim potrebama naših ljudi u inostranstvu. Operativnu podršku pružat će Agencija za dijasporu, Agencija za demografski razvoj i Fond za regionalni razvoj, kako bi svaki investitor ili povratnik imao jednog institucionalnog partnera koji će ga voditi kroz cijeli proces ulaganja ili povratka. Predviđamo vrlo konkretne podsticaje: grantove za pokretanje povratničkih biznisa, poreske olakšice u prvih pet godina poslovanja, brzo priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu, kao i administrativne procedure koje će biti jednostavne i digitalizirane.

Posebno ćemo razviti jedinstvenu digitalnu platformu dijaspore, koja će povezati naše ljude širom svijeta s investicionim projektima, domaćim kompanijama, lokalnim zajednicama i institucijama. Na jednom mjestu bit će dostupne informacije o ulaganjima, javnim pozivima, mogućnostima zapošljavanja i svim administrativnim procedurama. Znamo da se mnogi mladi ljudi ne vraćaju zbog neriješenog stambenog pitanja. Zato predlažemo poreske olakšice za povratnike i mlade porodice, kao i osnivanje državne agencije za promet i posredovanje nekretninama koja bi omogućila siguran i povoljan dugoročni najam ili kupovinu prve nekretnine. Naš cilj je da u narednom periodu udvostručimo investicije dijaspore – s približno jedne na dvije milijarde KM godišnje, podržimo osnivanje najmanje 5.000 povratničkih kompanija i otvorimo oko 50.000 novih radnih mjesta.

To nisu samo ekonomski pokazatelji; to znači više mladih porodica u Bosni i Hercegovini, više znanja u našim kompanijama i snažnije veze s ljudima koji su uspjeli širom svijeta. Dijasporu više ne smijemo posmatrati kao izvor doznaka, već kao jedan od najvećih razvojnih potencijala Bosne i Hercegovine. Naši ljudi u svijetu nisu otišli zato što su izgubili vezu s domovinom, već zato što su tražili priliku. Naša je odgovornost da im stvorimo razlog da se vrate, investiraju ili ostanu trajno povezani s Bosnom i Hercegovinom.

Sedad Dedić

Najavljujete univerzalni dječiji dodatak i subvencije za mlade porodice. Je li "Vizija 2043" zapravo obećanje mladima da više ne moraju tražiti sreću van granica ove zemlje?

Dedić: "Vizija 2043" nije obećanje koje se rješava jednom mjerom, nego dugoročna politika koja ima jedan cilj. Cilj da ostanak u Bosni i Hercegovini postane racionalan izbor, a ne žrtva. Mladi ne ostaju samo zbog patriotizma, nije to realno očekivati od masa. Mladi ostaju pored patriotizma i zbog prilika, sigurnosti i predvidivosti. Na tome gradimo cijeli koncept.

Prvi stub je ekonomski, tj. stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i stimuliranje zapošljavanja mladih. Uvodimo vremenski ograničene niže stope doprinosa za zapošljavanje mladih, kako bi poslodavci lakše otvarali prve poslove i pripravničke pozicije. Paralelno se jača borba protiv rada u sivoj ekonomiji i uvodi jasna distinkcija između aktivnih i neaktivnih tražilaca posla, uz očuvanje socijalne sigurnosti.

Drugi stub je obrazovanje i vještine. Reformiramo obrazovni sistem tako da bude direktno povezan s tržištem rada. To uključuje širenje stručnih praksi, dualnog obrazovanja i jačanje STEM oblasti, uz poseban fokus na inovacije i start-up ekosistem. Nastavni kadar se kontinuirano usavršava, uvode se savremene metode učenja, a u obrazovanje se sistemski uvodi finansijska pismenost i poduzetničke vještine, uključujući i žensko poduzetništvo. Posebno važan segment je ukidanje etnički segregiranog obrazovanja, jer bez integriranog obrazovanja nema ni modernog društva.

Treći stub je povezivanje obrazovanja i privrede. Uspostavljaju se centri izvrsnosti koji povezuju univerzitete, mala i srednja preduzeća i međunarodne kompanije. Istovremeno se kontinuirano analizira tržište rada kako bi se obrazovni profili prilagođavali stvarnim potrebama ekonomije.

Četvrti stub su politike zadržavanja i povratka mladih. To uključuje poreske olakšice za mlade porodice, subvencionirano stanovanje i dugoročno rješavanje stambenog pitanja kroz moderniziran sistem najma i podrške prvoj nekretnini, uključujući i osnivanje državne agencije za transparentno posredovanje u stambenom sektoru. Razvijaju se i programi povratka stručnjaka iz dijaspore, uz fondove za start-up kompanije koje se finansiraju zajednički na svim nivoima vlasti. Poseban fokus stavljamo na ruralni razvoj i mlade u poljoprivredi kroz zadruge, strukturna ulaganja u mehanizaciju, preradu i obnovljive izvore energije, te jačanje IPARD i EU fondova kapaciteta kako bi mladi imali pristup evropskom novcu bez birokratskih prepreka.

Peti stub je socijalna politika koja ne stvara pasivnost, nego aktivira ljude. Povećava se uključenost korisnika socijalne pomoći na tržište rada kroz programe prekvalifikacije i zapošljavanja, uz očuvanje osnovne sigurnosti za najugroženije.

Šesti stub je institucionalna i društvena otpornost. Uvodimo stratešku komunikaciju o EU integracijama, borbu protiv dezinformacija, jačanje finansijske pismenosti i veće uključivanje mladih kroz civilno društvo i akademsku zajednicu.

Dodatno, "Vizija 2043" uvodi i nekoliko ključnih horizontalnih koncepata: individualizirane karijerne putanje kroz sistem cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija; regionalne centre kompetencija koji povezuju škole, fakultete i privredu; digitalne platforme za zapošljavanje i obrazovanje koje povezuju poslodavce i mlade u realnom vremenu; mjerenje odliva i povratka mladih kao zvaničnog statističkog indikatora javnih politika te program "prvog posla" koji garantira subvencioniran ulazak mladih na tržište rada.

Cilj "Vizije 2043" nije da obeća da mladi neće odlaziti, nego da Bosna i Hercegovina postane zemlja iz koje se ne odlazi iz nužde, nego u kojoj se ostaje ili vraća zbog realnih ekonomskih i životnih razloga. To je suštinska razlika između političke poruke i stvarne razvojne politike.

Master plan infrastrukturnog razvoja predviđa potpunu integraciju Bosne i Hercegovine u regionalni prostor. Kako će završetak Koridora Vc i novih brzih cesta promijeniti svakodnevnicu građana u gradovima koji su do sada bili saobraćajno izolirani?

Branković: Master plan infrastrukturnog razvoja je zapravo plan generiranja investicija. Cilj je infrastrukturna integracija u širi prostor Zapadnog Balkana i Evrope. Nismo iskoristili našu geostratešku poziciju. Moramo imati širu sliku svih sistema: transportnih, energetskih i ekoloških. Problemi s državnom imovinom usporavaju projekte, ali moraju se donositi odluke. Nedonošenje odluka najveća je prepreka razvoju. Moramo poboljšati konkurentnost cijelog prostora. Bosna i Hercegovina postaje sve atraktivnija, a zamislite tek kakva bi bila s izgrađenom mrežom autoputeva, brzih cesta i rehabilitiranom željezničkom mrežom. Opet se vraćamo na kompetentnost ljudi koji trebaju rješavati imovinskopravne odnose i planirati dokumentaciju.

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u suncu, vjetru i vodi. Kako će vaša strategija energetske neovisnosti osigurati da građani imaju jeftinu i čistu energiju, bez ovisnosti o stranim energentima?

Branković: Prvo, kompetentni ljudi na ključnim mjestima. Drugo, moramo ići ukorak s evropskom energetskom politikom. Svjesni smo nepovoljnog omjera hidroenergije i termoenergije, posebno u Federaciji, i moramo ići na supstitut čiste energije – vjetar i sunce. Skladištenje energije je nova oblast kojom se država i javni subjekti moraju baviti. Bez koordinacije javnih subjekata, naš energetski bilans neće biti u funkciji privrede, već samo povrata privatnih investicija. Premijer Novalić je predviđao pad aktivnosti u rudnicima i smanjenje vlastite proizvodnje, što danas rezultira uvozom energije. Moramo reafirmirati investicije u javne subjekte i upravljati energetskim tokovima.

Članstvo u NATO-u i EU u dokumentu se navodi kao "finalni pečat" na sigurnost države. Koliko je "Vizija 2043" zapravo putokaz partnerima u Briselu da je Bosna i Hercegovina spremna za punopravno članstvo ne kao teret, već kao ravnopravan partner? Uz to, razvoj konkurentne namjenske industrije nije samo ekonomsko, već i sigurnosno pitanje. Kako planirate ojačati ovaj sektor da on postane garant stabilnosti i tehnološkog progresa?

Dedić: Euroatlantske integracije u "Viziji 2043" nisu cilj same po sebi, nego alat transformacije Bosne i Hercegovine u funkcionalnu, stabilnu i samoodrživu državu. Suština tog procesa nije formalno članstvo, nego izgradnja sistema koji može ravnopravno funkcionirati unutar najrazvijenijih političkih, sigurnosnih i ekonomskih struktura u Evropi. Zato je put prema EU i NATO-u u ovom konceptu prije svega proces unutrašnje izgradnje države, tj. jačanje institucija, vladavine prava, ekonomske otpornosti i sigurnosnih kapaciteta. Kada se ti standardi dostignu, članstvo postaje logičan i prirodan završni korak, a ne politički ili administrativni problem.

"Vizija 2043" jasno definira mjerljive ciljeve tog procesa: rast životnog standarda na 60% prosjeka EU, povećanje zaposlenosti na 70%, jačanje obrazovnog nivoa stanovništva, stabilan ekonomski rast od oko 4% godišnje i dugoročni demografski oporavak kroz povratnu migraciju i zadržavanje mladih. Paralelno s tim, predviđa se potpuna harmonizacija s pravnom stečevinom EU, ali uz naglašenu postepenost i zaštitu domaće privrede, kako bi se izbjegli šokovi i omogućilo da kompanije iz naše države postanu konkurentne na jedinstvenom evropskom tržištu. Poseban fokus stavlja se na oblasti koje su ključne za evropski ekonomski prostor: izvozno orijentiranu industriju, CBAM prilagođavanje, digitalizaciju, e-trgovinu i uključivanje u evropsko tržište električne energije. Time Bosna i Hercegovina ne dolazi u EU kao pasivan korisnik, nego kao zemlja koja već funkcionira po njenim pravilima. U sigurnosnoj dimenziji, NATO integracije se posmatraju kao proces jačanja unutrašnje stabilnosti, interoperabilnosti i otpornosti na savremene sigurnosne prijetnje – od cyber sigurnosti do kriznog upravljanja. To znači da Bosna i Hercegovina ne postaje samo korisnik sigurnosnog sistema, nego njegov aktivni učesnik.

Važan element "Vizije 2043" je i institucionalna pripremljenost za korištenje evropskih i NATO instrumenata podrške, uključujući IPA fondove, InvestEU, WBIF i druge mehanizme finansiranja, kao i jačanje domaćih kapaciteta za njihovo efikasno korištenje. Na kraju, ključna poruka je da euroatlantske integracije u ovom planu nisu simboličan politički cilj, nego metod transformacije države. Ako Bosna i Hercegovina uspije da izgradi institucije koje funkcioniraju, ekonomiju koja je konkurentna i društvo koje je stabilno i otporno, tada članstvo u EU i NATO-u neće biti upitno, nego će biti potvrda već postignute realnosti, a ne početak promjene. Drugim riječima, "Vizija 2043" ne traži od partnera u Briselu da Bosnu i Hercegovinu "prime", nego da prepoznaju da ona već ide putem koji vodi punoj ravnopravnosti u evropskoj porodici država.

Namjenska industrija je bitna i za sigurnost i za ekonomiju. Kako planirate ojačati ovaj sektor?

Branković: Modernizacijom, novim tehnologijama i partnerstvima s prijateljskim zemljama. Znamo ko su nam prijatelji i partneri. Treba eliminirati diskriminaciju između javne i privatne namjenske industrije, uz jasna pravila i nadzor.

Foto: Adis Spahić

Stalno ukazujete na to da je povećanje broja visokoobrazovanog stanovništva ključ svega. Kako će reforma obrazovanja pripremiti djecu za poslove koji danas još ne postoje?

Branković: Reforma je evolutivan proces. Kao profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, vidim koliko se nastavni kadar unaprijedio prateći razvoj nauke. Mlađe kolege i studenti su potpuno u svijetu novih tehnologija. Naši studenti imaju prilike učiti kroz međunarodne razmjene i projekte. Ne bojim se za novu generaciju, oni će korespondirati sa svijetom.

Za kraj, koja je ključna poruka nade koju građani trebaju izvući iz ovog dokumenta?

Branković: Budućnost se planira sada. Ovo je plan kako želimo da naša budućnost izgleda – kroz razvoj, podizanje standarda i bolji ambijent za život. Želimo ponuditi našim susjedima saradnju na dobrim projektima. Primjer velikog događaja koji nas je integrirao bile su Olimpijske igre 1984. godine. Zašto ne bismo razmišljali o tome da Bosna i Hercegovina s komšijama bude opet domaćin nekog velikog sportskog događaja? Imamo potencijal i sposobnost za to.

SDA se nije umorila jer ima znanje. Marketing i narativi kratko traju, jedino je znanje trajna kategorija. Naš cilj je jasna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, i mi znamo kako to ostvariti.

Dedić: Konačna poruka je da "Vizija 2043" nije samo plan razvoja, nego obećanje da Bosna i Hercegovina može postati zemlja u kojoj ljudi ostaju, u kojoj se vraćaju i u kojoj budućnost nije neizvjesnost nego izbor. Drugim riječima: sigurnost i sistemska briga za društvo nisu privilegija, nego cilj koji je, kroz ovaj proces, realno ostvariv.