Ideja o letu balonom potekla je od braće Montgolfier, Etiennea i Josepha, koji su bili vlasnici tvornice papira u Annonayu, Francuska. Inspirisani promatranjem kako se dim diže iz vatre, braća su počela eksperimentisati s balonima napunjenim toplim zrakom. Prvi uspješni let bez posade izveli su 4. juna 1783. godine, kada je njihov balon preletio nekoliko kilometara i sletio bez oštećenja.
Nakon uspjeha s balonima bez posade, braća Montgolfier su odlučila pokušati let s ljudskom posadom. Jean-François Pilâtre de Rozier, učitelj fizike i hemije, i François Laurent d’Arlandes, vojni oficir, dobrovoljno su se prijavili za ovaj hrabri poduhvat. Let je izveden 21. novembra 1783. godine iz dvorišta dvorca La Muette u Parizu. Balon je bio izrađen od tkanine obložene papirom i napunjen toplim zrakom iz vatre koja je gorjela ispod njega.
Let je trajao oko 25 minuta, tokom kojih su Pilâtre de Rozier i d’Arlandes preletjeli udaljenost od oko 9 kilometara, dostigavši visinu od približno 900 metara. Let je završio uspješnim slijetanjem u predgrađu Pariza, čime su postali prvi ljudi koji su letjeli balonom na vrući zrak.
Ovaj poduhvat izazvao je veliko oduševljenje i interesovanje širom Evrope. Kralj Luj XVI. bio je impresioniran i nagradio braću Montgolfier za njihov doprinos nauci. Let balonom na vrući zrak postao je simbol ljudske inovativnosti i hrabrosti, a mnogi su počeli sanjati o mogućnostima koje zračni promet može donijeti.
Balon koji su koristili Pilâtre de Rozier i d’Arlandes bio je izrađen od tkanine obložene papirom, što ga je činilo dovoljno laganim da se uzdigne, ali dovoljno čvrstim da izdrži toplinu. Balon je bio visok oko 21 metar i imao je prečnik od oko 15 metara. Topli zrak koji je omogućavao uzdizanje balona stvaran je sagorijevanjem slame i vune ispod otvora balona.
Pripreme za prvi let s ljudskom posadom bile su opsežne. Braća Montgolfier su provela mjesece testirajući različite materijale i metode za stvaranje toplog zraka. Prije nego što su se odlučili za let s ljudima, izveli su nekoliko probnih letova s balonima bez posade, uključujući let s ovcom, patkom i pijetlom kao putnicima. Ovi probni letovi bili su ključni za razumijevanje kako balon reaguje na različite uslove leta.
Sigurnost je bila glavna briga tokom prvog leta. Pilâtre de Rozier i d’Arlandes su nosili posebna odjela kako bi se zaštitili od topline i eventualnih iskri iz vatre. Također su imali plan za hitno spuštanje balona u slučaju problema. Ove mjere predostrožnosti pokazale su se efikasnim, jer je let prošao bez incidenata.
Prvi let balonom na vrući zrak 1783. godine bio je revolucionaran događaj koji je označio početak nove ere u istraživanju i putovanju. Hrabrost i inovativnost Pilâtre de Roziera, d’Arlandesa i braće Montgolfier ostavili su neizbrisiv trag u historiji i inspirisali buduće generacije istraživača i izumitelja. Ovaj poduhvat je postavio temelje za dalji razvoj zračnog prometa, uključujući kasnije eksperimente s balonima na plin i, na kraju, razvojem aviona.
Nakon prvog uspješnog leta, interes za balone na vrući zrak brzo je rastao. U narednim godinama, mnogi su pokušavali poboljšati dizajn balona i produžiti trajanje letova. Baloni su postali popularni ne samo kao sredstvo za istraživanje, već i kao oblik zabave i sporta. U 19. vijeku, baloni su se koristili za vojne svrhe, uključujući izviđanje tokom ratova.
Godine 1784., samo godinu dana nakon prvog leta, Marie Elisabeth Thible postala je prva žena koja je letjela balonom na vrući zrak. Thible, operna pjevačica iz Francuske, letjela je iznad Lyona u balonu braće Montgolfier. Ovaj let bio je još jedan korak naprijed u historiji zračnog prometa i pokazao je da su baloni na vrući zrak sigurni za sve putnike.
Tokom 19. i 20. vijeka, baloni na vrući zrak nastavili su se razvijati. Uvođenje balona na plin omogućilo je duže i stabilnije letove. Baloni su se koristili za naučna istraživanja, uključujući proučavanje atmosfere i meteorologije. Također su postali popularni u sportu, s mnogim takmičenjima i rekordima postavljenim širom svijeta.
Danas, baloni na vrući zrak su i dalje popularni, kako za rekreativne letove, tako i za sportska takmičenja. Moderni baloni su izrađeni od naprednih materijala koji su lakši i izdržljiviji od originalnih balona. Tehnologija je također napredovala, omogućavajući precizniju kontrolu nad letom i veću sigurnost za putnike.
Prvi let balonom na vrući zrak bio je više od tehnološkog dostignuća; bio je simbol ljudske radoznalosti i želje za istraživanjem nepoznatog. Ovaj hrabri poduhvat otvorio je vrata novim mogućnostima i postavio temelje za buduće inovacije u zračnom prometu. Hrabrost i inovativnost Pilâtre de Roziera, d’Arlandesa i braće Montgolfier ostavili su neizbrisiv trag u historiji i inspirisali buduće generacije istraživača i izumitelja.