Tekuća godina u većini domovinskih zemalja Bošnjaka rezervirana je za organiziranje popisa stanovništva. Znajući koliko je važno da Bošnjaci u domovinskim zemljama izbjegnu zamke koje su ih razdvajale i dodatno zbunjivale, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) organiziralo je kampanju koja ima za cilj motiviranje Bošnjaka u domovinskim zemljama da se na predstojećim popisa izjasne kao Bošnjaci, te da je njihov jezik bosanski. Kampanja je upriličena na način da je veliki broj bošnjačkih intelektualaca, kulturnih i humanitarnih radnika, te drugih javnih ličnosti poslao poruku Bošnjacima putem kratkih videoobraćanja. U nastavku Stav donosi neke od poruka bošnjačkih intelektualaca, umjetnika, političara i humanitarnih radnika.
Predsjednik MDD “Merhamet” Kenan Vrbanjac istakao je značaj popisa za Bošnjake, ali i ulogu MDD “Merhameta” tokom prethodnih historijskih procesa koji su u velikoj mjeri pomogli vraćanju historijskog nacionalnog imena Bošnjak.
“MDD 'Merhamet' je bio jedan od inicijatora organiziranja 1. Bošnjačkog sabora, na kojem je vraćeno naše historijsko nacionalno ime Bošnjak. Zbog toga, 'Merhamet' ni danas ne može da ostane nijem na negiranje imena Bošnjak i ostale napade na naš narod bilo gdje se on nalazio. Mi smo se zvali Bošnjaci stotinama godinama prije, ali nam je neko to pravo uskratio. Danas širom svijeta imamo mnogo Bošnjaka, čiji je broj, prema nezvaničnim podacima, ukupno između četrnaest i petnaest miliona. Želim da se svi Bošnjaci na predstojećim popisima stanovništva izjasne kao Bošnjaci i Bošnjakinje. Želim da svi Bošnjaci osjećaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju maticu, a da mi kao matica budemo dobri domaćini koji povezuju. Nadam se da će naredni popisi uistinu pokazati koliko nas Bošnjaka ustvari ima”, rekao je Vrbanjac.
Adnan Hasković, istaknuti glumac i umjetnik sa značajnim internacionalnim iskustvom, istakao je da je u mlađim danima i sam imao neke nedoumice, za koje krivi nedovoljni angažman obrazovnog sistema koji ne čini dovoljno na promociji nacionalnog identiteta Bošnjaka.
“Kao umjetnik koji dolazi iz Bosne i Hercegovine, imao sam priliku raditi s velikim imenima iz Hollywooda, istaknutim rediteljima i producentima. Kroz iskustvo saradnje s njima shvatio sam da treba biti ponosan na svoje porijeklo i tradiciju koju baštine Bošnjaci. Imao sam ranije konfuziju o tome ko sam, šta sam, jer mi obrazovni sistem nije dao spoznaju da to spoznam na pravi način. Vlastitim istraživanjem došao sam do spoznaje i ponosan sam na to što sam Bošnjak. Počašćen sam što sam Bošnjak, što jeste Bosna. Moja poruka je da istražimo i da budemo ponosni na ono što mi Bošnjaci jesmo, gdje god da bili. Budite ponosni na ono što jeste, jer ako ne poštuješ sebe, ni drugi te neće poštovati”, kaže on.
Prof. dr. Husnija Kamberović podsjetio je na to da je bošnjačka sudbina dokazivanje identiteta tokom većeg dijela dvadesetog stoljeća, ali i danas.
“Bošnjaci su jedini narod koji ima potrebu da dokazuje nacionalni identitet i svoje nacionalno ime Bošnjak. To je naša sudbina tokom čitavog dvadesetog stoljeća, ali i sada se ta praksa nastavlja. Zašto je to tako? Odgovornost ne treba prebacivati na druge jer je ona ustvari na pojedinim našim intelektualcima i političarima koji su lutali tokom historije u pogledu svog nacionalnog identiteta. Odgovornost je na našoj političkoj eliti koja je kroz historiju zbog svojih sitnih ličnih interesa sklapala određene političke kompromise koji su zbunjivali bošnjački narod. Danas su Bošnjaci, bez obzira na to da li žive u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, pripadnici iste nacionalne zajednice. Imamo istu kulturu, tradiciju i sudbinu. Posve smo ravnopravni s drugim nacijama na Balkanu. Prošli smo integracijske procese tokom devetnaestog i dvadesetog stoljeća kao druge nacije. Na popisima 2021. godine ne trebamo biti sumnjičavi i ne trebamo imati rezervu prema historijskom nacionalnom imenu Bošnjak. Iskazivanjem našeg nacionalnog imena Bošnjak ne dovodimo u pitanje našu odanost prema zemljama u kojima živimo. Prošli smo proces evropeizacije, potvrđujemo evropsku orijentaciju. Bošnjaci kao sekularna nacija se ne odriču niti jednog dijela svoga identiteta, pa ni vjerskog. Ne dopustimo da razočaranost u neku političku opciju ili intelektualca dovodi u pitanje nacionalno ime Bošnjak. To je trajna odrednica nacionalnog identiteta”, naglasio je Kamberović.
Akademik Dževad Jahić istakao je važnost njegovanja bosanskog jezika, koji je dokaz postojanja Bošnjaka koji su vezani za svoju maticu Bosnu.
“Jezik je bitna komponenta. Bošnjaci su narod koji imaju svoju maticu Bosnu. Bilo gdje da Bošnjaci žive, vezani su za svoju maticu Bosnu. Bosanski jezik, kao jezik Bošnjaka, nije pozajmljen, a uvjet za opstanak Bošnjaka je jačanje svijesti o bosanskom jeziku. Nauka nema dilema, Bošnjaci imaju svoj bosanski jezik. Historija je ranije formirala taj naziv”, kaže Jahić.
Bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejub Ganić porijeklom je iz Sandžaka, koji je kroz historiju u velikoj mjeri bio podložan procesima iseljavanja. Razlog tome jeste i uskraćenost izjašnjavanja kao Bošnjaci na tom području.
“Ovaj budući popis stanovništva je jako bitan jer smo dugo bili uskraćeni za naše nacionalno ime Bošnjak. Bitno je da u svim domovinskim zemljama čuvamo ime Bošnjak. Prije smo se izjašnjavali na razne načine, a primjer imena 'Musliman', koje je vjerska odrednica, činilo je od nas kap u moru jer su muslimani i Arapi, Sudanci, Malezijci, Alžirci itd. Bošnjaka ima širom svijeta u dijaspori i zadatak nas intelektualaca jeste da mlađim kažemo da čuvaju svoje nacionalno ime Bošnjak. Na narednom popisu konačno ovo jednom uredimo”, sugerira Ganić.
Prof. dr. Alen Kalajdžija, slično kao i akademik Jahić, ukazao je na značaj očuvanja bosanskog jezika u kontekstu bošnjačkog identiteta.
“Popisi su moderno naslijeđe. Bosanski jezik čini okosnicu identiteta Bošnjaka bilo da se odnosi na Bošnjake Bosne, Makedonije, Kosova, Hrvatske ili ostalih zemalja. Od dvanaestog stoljeća pronalazimo ime Bošnjanin, a već od petnaestog Bošnjak. Bosanski jezik se čuva među Bošnjacima širom domovinskih zemalja, a primjera je puno. Čuvanje bošnjaštva i bosanskog jezika, primjerice, u Crnoj Gori vezano je za mevlud Saliha Gaševića iz Nikšića, bosanski govor inspirativan je u Hasanaginici. Imamo primjere čuvanja bosanskog jezika i u drugim balkanskim zemljama. Ono što treba napomenuti je da Mađari, Italijani, Albanci, Nijemci i još neki narodi u svojim jezicima za stanovnike Bosne kažu da su Bošnjaci, Bošnjak je stariji naziv od naziva Bosanac, a iz korijena države Bosne potiče ime Bošnjak”, naglasio je Kalajdžija.
Emeritus prof. dr. Enver Imamović u svom obraćanju istakao je da popis predstavlja svojevrsnu potrebu naroda koji putem njega ostvaruju svoja prava.
“Popis je potreba da se ustanovi ustavna potreba naroda. To je veliki događaj na koji treba da Bošnjaci izađu jer je to u njihovom interesu. Popisom Bošnjaci koriste svoja zagarantovana prava. Pozivam sve Bošnjake da učestuvuju u ovom važnom događaju kao što je popis i da se izjasne kao Bošnjaci. Dužnost je da zbog vlastitog interesa budemo ono što jesmo”, kazao je Imamović.
Izudin Bajrović tokom svog interesantnog obraćanja naveo je da Bošnjaci duže od stotinu godina vode borbu za opstanak, u periodu u kojem su bili primoravani da se prilagođavaju drugima.
“Duže od stotinu godina traje borba za opstanak našeg naroda. Primoravani smo da se prilagođavamo drugima. Obezglavljivani smo kao narod. Kao takvim, lakše je bilo manipulisati s nama. Prisjetimo se samo iskustva iz vremena SFRJ kroz šta smo prolazili. Bilo gdje da živimo, naša odrednica je bošnjaštvo. Kada sam poslije agresije išao u svoja Pljevlja, vidio sam da među našim narodom ima nepotrebnih nedoumica. Prirodno je da su Izudin iz Sarajeva i Izudin iz Pljevalja Bošnjaci. Neki misle da će bolje proći ako se priklone nekim drugim korpusima koji ih i ne prihvataju ili čak geografskim odrednicama. Ipak, danas prevladava ideja bošnjaštva među našim narodom”, naveo je Bajrović.
Član Organizacionog odbora 1. Bošnjačkog sabora Avdo Hebib kazao je da se kontinuirano radilo u bivšem sistemu na podjeli Bošnjak, čemu se mora stati ukraj.
“Na sve načine trudili su se da Bošnjake podjele, u svim državama Jugoslavije. Velike politike balkanskih zemalja trudile su se da razbiju Bošnjake u svim državama u kojima oni žive i danas. Bošnjak, ma gdje živio, može biti samo Bošnjak i ništa drugo. Njegov jezik je bosanski, a vjera islam. Mi smo jedan visokomoralan narod koji nikome nije učinio ništa loše”, naveo je Hebib.
Dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Enes Pelidija za Bošnjake govori da su narod koji nije naučio da živi sam u getu, što dovoljno govori o kakvom se narodu radi.
“Bošnjaci su južnoslavenski narod s bogatom i zanimljivom historijom. Narod koji nije naučio da živi u getu, već s drugima. Oni pokazuju povezanost s Bošnjacima gdje god žive. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Bošnjaci su pokazali civilizacijski pristup, što im je omogućilo da uzdignute glave hodaju svijetom. Stoga, Bošnjaci gdje god živjeli, treba da se izjasne tako, kao Bošnjaci”, sugerira Pelidija.
Dugogodišnji direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić istakao je da je ovo institucija koja čuva hiljade knjiga o islamskoj tradiciji Bošnjaka koje dokazuju postojanje identiteta i tradicije Bošnjaka muslimana.
“Bošnjaci su svođeni na vjersku odrednicu kako bi zaboravili svoje ime. Drugačijim izjašnjavanjem Bošnjaci su gubili svoju snagu. Gazi Husrev-begova biblioteka čuva knjige o islamskoj tradiciji Bošnjaka, našem imenu i tradiciji. Čuvajmo bošnjački identitet, bosanski jezik i islamsku tradiciju”, poručio je Lavić.
Potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiz Salkić iskoristio je priliku da pozove sve Bošnjake u domovinskim zemljama da se na predstojećem popisu izjasne kao Bošnjaci i da govore bosanskim jezikom.
“Pozivam vas da se izjasnite kao Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom. Prošli smo različite faze, sada smo u fazi u kojoj imamo pravo za koje smo se izborili. Naše blago je naš bošnjački identitet. Vaše izjašnjavanje kao Bošnjaci, koji govore bosanskim jezikom, jača nas i čuva. Odlučno i hrabro se izjasnite da ste Bošnjaci i da je vaš jezik bosanski”, poruka je Ramiza Salkića.
Dr. Salahudin Dizdarević istakao je važnost da se svi Bošnjaci saberu i opredijele kao Bošnjaci jer je to u interesu svih bez obzira na to gdje žive.
“Prilikom popisa popišite se kao Bošnjaci, jer nam je jako bitno da se saberemo i tako dokažemo da nismo manjina. Imali smo svoj težak put, o čemu je pisao i Meša Selimović. Mi smo pronašli naš izvor, izvor nam je Bosna i Hercegovina, a ušće nam je Evropa”, konstatirao je Dizdarević.
