U Perzijsko-bosanskom koledžu u utorak 22. novembra privodile su se kraju posljednje pripreme za manifestaciju “Obrazovanjem gradi BiH”, koja se svake godine održava povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, a podrazumijeva takmičenja učenika završnih razreda osnovnih škola u bosanskom jeziku i matematici, te izbor najboljih likovnih i literarnih radova učenika.

Jutro u ovoj školi započinje na isti način od osnivanja 1999. godine do danas – intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i postrojavanjem učenika. Nakon toga, nastavlja se dalje sa aktivnostima. Tokom naše posjete konkursne komisije su vrijedno radile birajući najbolje likovne i literarne radove. Nastavnici konstatuju da ima zaista kvalitetnih radova, vrijednih čitanja i gledanja. Ove godine je predsjednica komisije za izbor najboljeg literarnog rada dr. sc. Nihada Ibrišimović sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, supruga rahmetli Nedžada Ibrišimovića. Na pitanje ima li budućih pisaca među autorima literarnih radova, Nihada uz smješak odgovara, da se nada da će biti jednoga dana.

Direktor Perzijsko-bosanskog koledža Haris Alihodžić govori nam da se manifestacija “Znanjem gradi BiH”, odnosno takmičenje učenika povodom Dana državnosti, održava 18. put. Do 2019. godine, do korone, takmičenje je bilo iz matematike, bosanskog i engleskog jezika. Kako se zbog korone nije moglo održati takmičenje, da se ne bi prekidala tradicija, prošle i pretprošle godine uvedeni su konkursi za najbolje literarne i likovne radove. Ali ove godine su odlučili da zadrže izbor najboljih literarnih i likovnih radova na temu “Domovina u srcu”, a da ujedno vrate i stari format, takmičenje iz matematike i bosanskog jezika.

Osim takmičenja za učenike organizovana su i predavanja za nastavnike koji dolaze kao pratnja takmičarima, ove godine će predavanje održati direktor Instituta za jezik dr. sc. Jasmin Hodžić, te će biti otvorena i njegova izložba o školstvu i obrazovanju.

“Pokušali smo da pozovemo djecu iz škola iz cijele Bosne i Hercegovine, ali iz entiteta Republika srpska su nas odbili uz obrazloženje da kod njih 25. nije priznat kao praznik. No, svejedno roditelji dovedu djecu na takmičenje i iz škola u tom entitetu. Obično na takmičenju učestvuje 20-35 osnovnih škola i više od 100 takmičara. Ove godine imamo 400 prijavljenih likovnih i literarnih radova”, kaže Alihodžić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo do sada nije učestvovalo u ovim aktivnostima, ali imaju veliku podršku suorganizatora, donatora i Općine Ilijaš sa načelnikom Akifom Fazlićem na čelu.

Činjenica da su nagrade za pobjednike na takmičenju mnogo veće nego na kantonalnom takmičenju, privlači veliki broj učenika koji se takmiče.

“Osim toga šest najboljih učenika iz matematike i bosanskog jezika imaju, ako se opredijele upisati Perzijsko-bosanski koledž, punu stipendiju, a svi učenici koji su učestvovali na takmičenju bez obzira na plasman, imaju mogućnost da dobiju stipendiju ako na rang-listi prilikom upisa budu među prvih 50 kandidata. Ali ni nastavnici nisu zaboravljeni. Naime, ovo je jedino takmičenje gdje nastavnici koji su pripremali učenike koji su pobijedili također dobijaju nagrade”, govori Alihodžić.

Perzijsko-bosanski koledž, kao srednja škola gimnazijskog tipa sa internatom, osnovan je 1999. godine, a nakon toga osnovani su vrtić i osnovna škola - Behar i Đulistan. Trenutno u kampusu imaju oko 430 učenika, te 60 zaposlenih. Riječ je o privatnoj školskoj ustanovi koja se finansira iz donacija iz Irana i drugih zemalja, a u zadnje vrijeme i od školarina. Istina, tek jedna trećina učenika plaća školarinu u nekom procentu.

“Ovdje imamo sve, od jaslica do fakulteta, prvo nam dođu ovdje i u jaslicama uglavnom spavaju, onda prođu kroz vrtić, osnovnu školu i ponovo nam dolaze na spavanje – u internat”, šaljivo objašnjava direktor Alihodžić. Govori da imaju učenike iz cijele Bosne i Hercegovine, a najviše ih je, kaže, iz istočne Bosne, iz entiteta Rs.

“Nažalost, politička situacija je takva da su manjine diskriminirane, a u istočnoj Bosni je to najizraženije, i naravno, roditelji traže sredinu gdje će njihova djeca biti ravnopravna. Istovremeno, naša gimnazija ima šest smjerova i zbog toga je izbor mnogih učenika iz okolnih gradova”, kaže Alihodžić.

Dodaje da su i na njih uticala ova geopolitička previranja i sankcije Iranu, zbog kojih imaju manje donacija iz Irana.

Ranije su imali mogućnost da biraju kvalitetnije učenike iz porodica koje ne mogu finansirati školovanje, a djete je kvalitetno i hoće da uči, pa su mogli davati pune stipendije, mogli su tada više biti na raspolaganju narodu. Sada, nažalost, manje, jer moraju naplaćivati školarine. Bez obzira na to, škola se trudi da ima mnogo vannastavnih aktivnosti, da ima izraženu odgojnu komponentu. Nema učenika koji je završio koledž, a da nije bio u Banja Luci, Ahmićima, Mostaru, Goraždu, Blagaju, Potočarima, u katedrali, u sinagogi. Škola nastoji razvijati snažnu povezanost učenika sa domovinom Bosnom i Hercegovinom, postaviti stvari tako da je Bosna iznad svega. Svake godine povodom Dana nezavisnosti, 1. marta, učenici podijele širom Bosne i Hercegovine 10.000 zastavica naše zemlje. Ali, prije nego što ih podijele, njihov je zadatak da zastavice, koje škola odštampa, učenici zalijepe na drvene drške.