Kada se kaže “mračni turizam” ili “tamni turizam” ili “crni turizam”, to može zvučati kao neka ironična doskočica, barem na našem jeziku. Na engleskom – dark tourism ima srodne konotacije, ali je ipak već prihvaćen i udomaćen kao relativno uobičajen izraz. Uglavnom, to je izvjesno vrijeme grana turizma koja se intenzivno razvija širom Evrope, a Bosna i Hercegovina je sve prisutnija na rasporedu sredina koje su uklapaju u “dark tourism”.

Evropska federacija udruženja turističkih vodiča (FEG) postoji još od 1986. godine u Parizu, a bavi se, pored ostalog, i spomenutim tamnim turizmom. Ovakva vrsta turizma odnosi se na historijske lokalitete velikih ljudskih stradanja ili uništavanja nekih cjelina kroz ratove, revolucije ili određene tiranske politike u mirnodopskim uvjetima. Bosna i Hercegovina ušla je na listu takvih zemalja koje FEG vidi kao pogodne za razvoj dark tourisma ponajviše preko Mostara, Sarajeva i Srebrenice. Početkom ove godine FEG je organizirao online trening za vodiče iz Sarajeva i Mostara o temi mračnog turizma.

Inače, FEG održava slične kurseve, seminare i predavanja širom Evrope uz određenu uplatu, ali su za učesnike webinara iz Mostara i Sarajeva održali besplatan trening, računajući na slabost domaće ekonomije, nezaposlenost vodiča i dodatne prateće krize u lokalnom turizmu, uzrokovane slabijim protokom turista i ponekim zatvorenim državnim granicama. Webinar za bh. vodiče vodila je Maria Joao Moreira iz Portugala. Ona je certificirani nacionalni turistički vodič u Portugalu od 1994. godine, trener u školama nacionalne turističke zajednice, usput i pri nekim univerzitetima, u službi FEG-a od 2020. godine, član FEG-ove Konsultativne grupe za obuku, a usput je i portugalski delegat FEG-a. S njom smo razgovarali o tamnom turizmu općenito, kao i njegovom značaju za Bosnu i Hercegovinu.

STAV: Kako ste se započeli baviti nečim što se mračnim turizmom zove? Šta je taj mračni, tamni, crni turizam budući da je pojam relativno nepoznat mnogim ljudima u Bosni i Hercegovini?

MOREIRA: Definicija mračnog turizma svuda je relativno nepoznata jer je tek devedesetih postala predmet akademskog proučavanja. Možete pronaći tri načina kako mu pristupiti: tanaturizam, disonantno naslijeđe uz etiku i razvoj web-lokacija. Ali opći naziv je dark tourism. To je “čin putovanja na mjesta smrti, uništenja ili naizgled jeziva mjesta” (Philip Stone, 2009). Ovo je koncept koji sve više ulazi u turistički sektor svih zemalja svijeta, iako kao čin putovanja i posjeta nije uopće nov. Razmislite o malim posjetama, naprimjer posjeti koncentracionim logorima Drugog svjetskog rata, poput Auschwitza, Birkenaua, kao i o svim grobljima i spomen-obilježjima žrtvama iz Prvog i Drugog svjetskog rata koje imamo posvuda.

STAV: Koja bi evropska država bila najbolja za tamni turizam?

MOREIRA: Ako čitamo o projektu “Repast”, koji finansira EU, i ciljanim zemljama, pronaći ćemo značajnu skupinu zemalja u kojima je izraženija nedavna historija 20. stoljeća, recimo Španija, Irska, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Kipar, Grčka, Njemačka i Poljska. No, mračne turističke lokacije i mjesta u svim evropskim zemljama pronaći ćete u kontroverznim razdobljima njihove povijesti od antike do danas. Historijsko naslijeđe holokausta vrlo je snažno u mnogim evropskim zemljama, ali ne manje od našeg diktatorstva ili komunističkog historijskog naslijeđa. Spomenuti najbolju zemlju za mračni turizam svakako je težak zadatak. Svi mi imamo “tešku” prošlost na različite teme i razdoblja u našim krajevima koje možemo predstaviti tokom naših putovanja kao certificirani turistički vodiči.

STAV: Ko je došao na ideju da na webinar uključi vodiče iz Bosne i Hercegovine i zašto su posebno istaknuti Mostar i Sarajevo?

MOREIRA: Obuka o mračnom turizmu koju je ponudila Evropska federacija udruženja turističkih vodiča (FEG) certificiranim turističkim vodičima iz osam spomenutih zemalja nedavno je rođena iz tog projekta “Repast”, finansiranog iz programa EU HORIZON 2020. On promovira multidisciplinarnu istragu o tome kako se evropska društva bave svojom problematičnom historijom i prošlim sukobima kao načinom jačanja evropskih integracija i poboljšanja međusobnog razumijevanja. Partneri projekta “Repast” – uglavnom univerziteti i fakulteti – odabrali su osam zemalja i određene gradove, to jest najviše 2 grada po zemlji. U slučaju Bosne i Hercegovine, Mostar i Sarajevo su odabrani za nas da se fokusiramo na svoju obuku.

Turistički vodiči su uključeni jer je partner projekta “Repast” “Clio Muse Tours” zatražio i ugovorio FEG da im bude direktni partner na ovim webinarima koje FEG akreditirani treneri na različitim jezicima pružaju certificiranim turističkim vodičima iz 8 zemalja. Organizirali smo ih i isporučili grupi turističkih vodiča u svakom gradu od kojeg smo zatražili.

STAV: Kako se FEG danas finansira, kao i svoje projekte?

MOREIRA: FEG ovisi isključivo o godišnjim pretplatama, a sada imamo 29 nacionalnih udruženja članova turističkih vodiča diljem Evrope, koji mogu biti u zemljama članicama EU ili ne. Možda ćemo dobiti određena sredstva za pružanje obuke turističkim vodičima iz nekih projekata, od čega naše kolege mogu imati koristi za svoju cjeloživotnu obuku, besplatno. Drugi način na koji mi kroz obuku možemo prenijeti svoje znanje, vještine vođenja i stručnost je kada udruga članica FEG-a zatraži od nas da održimo kurs ili seminar svojim članovima, turističkim vodičima neke zemlje na određenom jeziku. U ovom posljednjem slučaju troškove obuke mogu pokriti individualni turistički vodiči koji sami pohađaju tu obuku ili njihovo nacionalno udruženje turističkih vodiča, ili za to mogu dobiti sponzorstvo od svojih lokalnih vlasti.

Još jedan vrlo uspješan projekt koji finansira EU, a u kojem smo sudjelovali jeste T-GUIDE o usmjeravanju ljudi s poteškoćama u učenju, koji je u posljednjih nekoliko godina obučio i certificirao mnoge turističke vodiče diljem Evrope da budu stručni T-GUIDE, razvijen kao kurs FEG -a u saradnji s Evropskom mrežom za pristupačni turizam (ENAT).

STAV: Šta vidite kao najbolje rješenje za poteškoće u turizmu diljem Evrope, s obzirom na ekonomske učinke zatvaranja, ograničenja putovanja i ograničenja određenih sloboda za turiste, a sve uzrokovano pandemijom korona virusa?

MOREIRA: Vode u svjetskom turizmu još su neistražene i budućnost je nepoznata, ali optimizam i fleksibilnost uvijek moraju biti prednost profesionalnog turističkog vodiča. Neki od nas počinju viđati prve male grupe ili privatne ture, s više aktivnosti na otvorenom i pješačkih tura na otvorenom. Moramo se prilagoditi potrebama i interesima naših posjetitelja, kao i zadnjim rezervacijama, promjenama i otkazivanjima u vrijeme kada je bilo jasno da je sigurnost na prvom mjestu. Ponovno otvaranje nije automatski oporavak. Svima će nam za ozdravljenje biti potrebno vrijeme i trud. Lokalne mjere, protokoli i karte u boji Covid-19 vjerovatno će se mijenjati u svakom dijelu naših zemalja i bit će teško planirati za naredne godine, ali moramo se potruditi i ponuditi sjajna vođena iskustva koja su nam toliko nedostajala, i suočiti se s ovim povijesnim izazovom.