U četvrtom, ujedno i posljednjem izdanju podcasta "Oštar stav" posvećenom srednjovjekovnoj Bosni, večeras u 20 sati na Youtube kanalu Stava voditeljica Merima Čustović i njen gost - uvaženi historičar i arheolog Enver Imamović otvaraju jedno od najosjetljivijih i najčešće politiziranih pitanja naše prošlosti – porijeklo dinastije Kotromanići.
Profesor Imamović argumentirano objašnjava zbog čega su neutemeljene tvrdnje da su Kotromanići bili germanskog ili srpskog porijekla, podsjećajući na relevantne historijske izvore i kontekst u kojem se bosanska srednjovjekovna država razvijala. Razgovor vraća fokus na naučno utemeljene činjenice, razdvajajući mit od historiografije i ukazujući na to kako su političke interpretacije često pokušavale prekrojiti identitet bosanske vlastele.
Poseban segment emisije posvećen je snažnim i kompleksnim ženskim ličnostima bosanske prošlosti. U središtu pažnje je Jelena Gruba, jedina žena koja je samostalno vladala Bosnom krajem 14. stoljeća, u vremenu političkih previranja i borbi za prijestolje. Njena vladavina, iako kratka, svjedoči o specifičnostima bosanskog političkog sistema i ulozi plemstva u odlučivanju o sudbini države.
Nezaobilazna tema je i sudbina Katarina Kosača čiji je život obilježen padom Bosanskog kraljevstva 1463. godine i odlaskom u izbjeglištvo. Profesor Imamović podsjeća na činjenicu da se Katarina u susjednoj Hrvatskoj često predstavlja primarno kao "hrvatska", a tek potom kao bosanska kraljica, što dodatno govori o složenim identitetskim tumačenjima srednjovjekovne historije.
U razgovoru se razjašnjava i jedna od najčešćih zabluda – tvrdnja da je kraljica Katarina Bosnu "ostavila papi".
Kada je riječ o srednjovjekovnoj Bosni, nezaobilazni su i stećci – monumentalni kameni nadgrobni spomenici koji su danas pod zaštitom UNESCO-a, a koje je pjesnik Mak Dizdar nazvao "kamenim spavačima". U posljednje vrijeme u javnosti se pojavljuju tvrdnje da su stećci mnogo stariji nego što nauka potvrđuje, pa čak i da su ih ostavili divovi. Profesor Imamović u emisiji jasno objašnjava njihovo porijeklo, vremenski okvir nastanka te njihovu povezanost s društvenim, religijskim i kulturnim prilikama tadašnje Bosne i šireg područja.
Razgovor se dotiče i ekonomskih temelja bosanske države. Srednjovjekovna Bosna kovala je vlastiti novac, što je svjedočilo o stepenu suvereniteta i ekonomske stabilnosti u tadašnjoj Evropi. Govoreći o kraljevskim dvorovima, utvrdama i administrativnim centrima, Imamović podsjeća da Bosna nije bila periferna i izolirana zemlja, već organizirana država sa razvijenim političkim i ekonomskim strukturama.
Završna epizoda podcasta "Oštar stav" tako donosi slojevitu analizu identiteta, državnosti i naslijeđa srednjovjekovne Bosne, nudeći argumente zasnovane na nauci i historijskim izvorima, u vremenu kada su mitovi i propaganda često glasniji od činjenica.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh