Svijet | 21.07.2025.

Izdaja i zlo prema državi

Borba protiv terorističke organizacije FETO: Iluzorno je bilo očekivati da će CIA i Mossad dopustiti da propadne poluvjekovni obavještajni projekat

Mnogi prominentni članovi našli utočište i zaštitu stranih obaveštajnih službi u Njemačkoj, Engleskoj i SAD-u 

Autor:  Bojan Budimac
Foto: Anadolija

Deveta godišnjica nije bila samo komemoracija herojske odbrane demokratije turskog naroda protiv pokušaja puča, neki govore invazije, fetulahdžijske terorističke organizacije (FETÖ), nego i prilika da se podsjeti da borba protiv te terorističke organizacije nije završena.

Od 15. jula 2016. privedeno je 390.354 osumnjičenih, a uhapšeno je 113.000. Broj sudskih procesa je 289, a u njima je osuđena 4.891 osoba. Tri hiljade članova FETÖ-a osuđeno je na doživotni zatvor, od toga 109 izdajnika u uniformama sa činom generala i admirala.

Međutim, kao što sam više puta pisao na ovim stranicama, iako se na prvi pogled te brojke mogu učiniti velikim, to je tek zagrebalo površinu ove terorističke organizacije, čiji su mnogi prominentni članovi našli utočište, uhljeblje i zaštitu stranih obaveštajnih službi u Njemačkoj, Engleskoj i naravno Sjedinjenim Američkim državama.

Kao što se i predviđalo smrt, tada već dementnog i samo simboličnog vođe, Fetullaha Gülena oktobra prošle godine nije značila i kraj organizacije. Iluzorno je bilo očekivati da će CIA i Mossad, a sve više se pominju i MI6 i njemačka BND, dopustiti da poluvjekovni obavještajni projekat, koji se raširio poput hobotnice na sve kontinente propadne.

Da izjava koju je tada dao ministar pravde Yılmaz Tunç "smrt lidera FETÖ-a ni na koji način neće poremetiti našu odlučnost u borbi protiv terorističke organizacije, naprotiv, naša borba će se nastaviti sa istom odlučnošću i istrajnošću. Borba protiv ove organizacije, koja se nastavlja kao temeljni nacionalni sigurnosni problem naše zemlje, nije ograničena samo na lidera FETÖ-a, već će se nastaviti sa svim njenim elementima i ekstenzijama", nije samo ispunjavanje forme, pokazalo se upravo na dan devete godišnjice pokušaja puča/invazije.

Kao rezultat istrage o trenutnoj finansijskoj strukturi FETÖ-a koju su proveli Nacionalna obavještajna organizacija (MIT), Glavno javno tužilaštvo Istanbula i Odjeljenje za finansijski kriminal Policijske uprave Istanbula, 26 osumnjičenih je privedeno u istovremenim operacijama provedenim 15. jula u Istanbulu, Ankari, Sakaryi, Osmaniye, Bayburtu, Giresunu, Malatyi, Yalovi i Boluu. 

U operaciji, Zeki Doruk, vlasnik lanaca supermarketa HAKMAR i TATBAK, koji imaju približno 800 marketa sa prehrambenom robom u Istanbulu i djelovao je kao finansijer organizacije, Cengiz Güneş, bivši policajac, a sada Dorukov vozač/kurir i 26 osoba mreže FETÖ-a i primale finansijsku podršku, privedeni su u operaciji.

Utvrđeno je da je Zeki Doruk, vlasnik lanca supermarketa sa približno 800 poslovnica sa sjedištem u Istanbulu, a čiji je dom pretresen u potrazi za materijalima povezanim s terorističkom organizacijom, redovno prebacivao novac članovima organizacije u Turskoj u skladu s uputama koje je dobio od strane organizacije FETÖ-a, te da je kao izvor korištena Grupa kompanija HAKMAR.

Tokom pretresa kuće Zekija Doruka zaplijenjeni su materijali vezani za organizaciju, a on je rekao:

- Gülen me je odgojio. Uzdigao sam se zahvaljujući Fethullahu Gülenu, žrtvovao bih svoje bogatstvo čak i ako ga izgubim. .

Sama istraga je počela 2023. a nakon dojave sina partnera sa skoro 10 posto u grupi kompanija HAKMAR. U svojoj izjavi doušnik TA je tvrdio da je nastavio svoje organizacijske aktivnosti u okviru sadašnje strukture FETÖ-a unutar kruga Zekija Doruka, kontrolnog partnera grupe kompanija HAKMAR, da je nastavio prebacivati novac dobijen od dotičnih kompanija organizaciji putem kurira i da je novac dobijen u okviru finansijskih aktivnosti prebacivao porodicama onih koji su u zatvoru zbog članstva u organizaciji kako bi održao njihovu organizacijsku motivaciju.

Istraga je utvrdila da je Cengiz Güneş, bivši policajac koji je dugo bio pod nadzorom sigurnosnih snaga, ilegalno radio za HAKMAR i, po naređenju Zekija Doruka, putovao od pokrajine do pokrajine dijeleći novac članovima organizacije.

Utvrđeno je da je Güneş pružao novčanu pomoć osobama otpuštenim prilikom čišćenja državnih institucija od gulenista i njihovim bliskim rođacima koji su bili dio tajnih struktura FETÖ-a. Obaveštajni podaci sa ovih putovanja sugeriraju da je održavao organizacijske sastanke sa osuđivanim i gulenistima pod istragom.

Dok sa jedne strane otkriće FETÖ aktivnosti nije veliko iznenađenje činjenica da izvor finansija bio lanac prodavnica prehrambenih proizvoda ili kako je to novinar Hürriyeta Abdulkadir Selvi na jednom programu CNN Türk-a okarakterisao "restrukturiranje u prehrambenom sektoru" može biti zabrinjavajuće.

- Sada, pod ovim okolnostima, mogli bi imati poteškoća da se ponovo infiltriraju u državu. Na ovaj način održavaju svoje osoblje. Također podržavaju i šire svoje poslovanje. Neka se niko ne zavara. Trenutno su aktivni u prehrambenom sektoru, ali još ne znamo gdje su se još infiltrirali. Dakle, mogli su se infiltrirati i na druga mjesta.

Dakle, svi sektori bi mogli biti u centru pažnje. Čekajte malo, kruže glasine da su se infiltrirali u neke poznate lance kafića i dodijelili im franšize. Ali da li ovo postavlja temelje za pokušaj utjecaja na ekonomiju - kaže Selvi, podsjetivši da ni PKK ne čine samo teroristi sa Kalašnjikovima na iračkim planinama, nego teroristička organizacija, pored ilegalnih aktivnosti kao što su šverc i prodaja narkotika, oružja i trgovina ljudima, ima 52 ili 53 kompanije.

Akcija 15. jula pokazala je, sa jedne strane, koliko je teško sprečiti premrežavanja i nova umrežavanja pripadnika FETÖ-a koji su od 15. jula 2016. prešli u kripto mod, a sa druge strane da država ne spava i da se bori protiv te terorističke organizacije. Organizacije koja kao produžena ruka  stranih obaveštajnih službi (prije svega CIA i Mossada) nikad nije odustala od ciljeva koje je otkrila tog sudbonosnog 15. jula 2016. – praktično uništenje suvereniteta Turske (u najmanju ruku).

Sada kada je PKK, kako to izgleda, dio projekta Turska bez terora FETÖ je jedina struktura na koju neprijatelji Turske mogu da računaju i to predstavlja realnu opasnost. Kako reče Selvi u tom programu "puč se može izvesti i manupulacijom cijena hrane".

- Ovi događaji ukazuju na to da FETÖ, koji se i dalje doživljava kao prijetnja unutar države, pokušava da se etablira u poslovnom svijetu, kao što je to činio i u prošlosti. Slična istraga i operacija nedavno su provedene protiv lanca kebab restorana - piše Nedim Şener, svakako najbolji ekspert za FETÖ, u Hürriyetu.

Dodajući, "ove FETÖ strukture pokazuju da nisu odustale od izdaje i zla prema državi i naciji". Međutim, operacija, koju koordinira tužilaštvo, a predvode Nacionalna obavještajna organizacija (MIT), policija i žandarmerija, pokazuje da će se borba protiv prijetnje FETÖ-a nastaviti nesmanjenom žestinom.

Nažalost, moram podsjetiti na mišljenje jednog od renegata gulenističkog pokreta (napustio ga je prije nego je postao oružana teroristička organizacija) – Latifa Erdoğana – da će iskorenjivanje organizacije trajati barem koliko i njeno formiranje, dakle, po njemu 40-50 godina.

Snažna poruka

15. juli: Otpor bez presedana u historiji svjetske demokratije

Paralelna struktura

Kako je Zapad uložio milijarde u kult da preoblikuju Tursku?

Novi balans

Ankara 2026: Turska ponovo piše NATO priču

Debakl u Ankari

Kako nam je Bećirović zatvorio i ta vrata

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh