Mjesečnu naknadu od 1,5 KM po mjesecu provedenom u odbrani, poznatu kao "borački dodatak", pod pritiskom je, nakon godina ignorisanja zahtjeva udruženja, usvojila Federalna vlada te zakonodavno rješenje uputila na potvrdu Parlamentu FBiH. Iako je riječ o vladinom prijedlogu, premijer Nermin Nikšić odmah je 28. jula uputio i amandman kojim se primjena izmjena zakona koji tretira borački dodatak odgađa za 1. januar 2027. godine.
To zapravo znači da se aktuelni sastav Federalne vlade odlučio na korak koji se u javnosti uglavnom pozitivno percipira, te svakako predstavlja vid kupovine socijalnog mira u situaciji gubitka podrške građana zbog inače katastrofalnih politika Vlade FBiH.
Federalna vlada jedva krpi budžet konstantnim zaduživanjima i u projekciji novom sazivu vlasti nakon ovogodišnjih Općih izbora ostavlja nevjerovatno skupe kredite i enormne kamatne stope koje će se morati isplaćivati redovno, dok će svoj mandat okončati grejs periodom.
Sada je uvođenjem univerzalnog boračkog dodatka u iznosu od po 1,5 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama RBiH procijenjeno da će za isplatu takve naknade na godišnjem nivou biti potrebno izdvojiti 234,7 miliona KM, što je više od polovine ukupnog budžeta Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Iako niko od političkih subjekata zastupljenih u Federalnom parlamentu nije htio eksplicitno biti protiv boračkog dodatka, naredna vlast u FBiH će svake godine od 2027. morati vraćati progresivno više novca za kamate, počevši od 408 miliona KM naredne godine, pa sve do pola milijarde KM budžetskih sredstava predviđenih za te izdatke 2029. godine, pa još niko ne zna odakle će doći 234,7 miliona za boračku populaciju.
U okviru budžeta koji je usvojen za 2026. godinu, projektovana su tokom naredne dvije godine i zaduženja od preko dvije milijarde KM, a u njemu se čak ne nalaze ni obaveze preuzete usvajanjem boračkog dodatka, ni uz minoran iznos mjesečne naknade koju će borci prijedlogom Vlade FBiH dobiti. Federalno ministarstvo finansija je u Dokumentu okvirnog budžeta navelo da je trenutni model trošenja budžetskih sredstava apsolutno neodrživ.
Federalna vlada se već drugu godinu zaredom zadužuje na Londonskoj berzi jer novac ne može tražiti od MMF-a, koji zahtijeva sprovođenje reformi. Kako je većina reformi politički osjetljiva ili bolna, svakako ih se treba kloniti tokom izborne godine.
Sada na sve to Vlada FBiH uvodi i univerzalni borački dodatak bez da je ponudila realnu mogućnost njegove isplate jer do nje ne zna doći, već je odgovor na svaku krizu još veće kreditno zaduživanje, pa će novac za borce, koji prvenstveno SDP koristi za potrebe predizborne kampanje i osiguravanje podrške, morati pronalaziti neke druge političke snage.
Više od polovine građana u našoj zemlji sada smatra da živi lošije nego prije par godina, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, te je evidentan pad povjerenja u sve institucije vlasti tokom aktuelnog mandatnog perioda.
Sada SDP pokušava amortizovati gubitak povjerenja koje je u kapacitetu (koji nećemo ni komentarisati) ranije "uživao", tobože pokazujući osjetljivost prema socijalnim kategorijama, iako se njegovi kadrovi nisu ni potrudili iznaći realno rješenje koje pokazuje poštovanje prema nekadašnjim borcima prezentovanjem realnog okvira za isplatu boračkog dodatka.
Sasvim svjestan fiskalne pozicije bh. entiteta Federacije BiH, federalni ministar za pitanja boraca Nedžad Lokmić (SDP) ranije je govorio i o naknadi nižoj od 1,5 KM po mjesecu učešća u odbrani, ali eto, ovo je prvi put da se institucionalno pokušava riješiti opravdan zahtjev boračke populacije.
Ako izuzmemo činjenicu da nije, jer su udruženja 2024. godine putem odbora Zastupničkog doma Parlamenta FBiH obavezala Vladu FBiH da formira radnu grupu, što je učinjeno tek prošle godine. I eto, baš ove, izborne 2026. godine, na kraju mjeseca jula, izmjena zakona koji tretira borački dodatak se našla u parlamentarnoj proceduri po hitnom postupku.
I istog dana federalni premijer Nermin Nikšić sjetio se da je Vlada FBiH zaboravila u tekst zakona staviti ključnu stvar: odgodu primjene sve dok on ne napusti poziciju.

