Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta Republika Srpska i pravosnažno osuđeni političar zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, boravio je u posjeti Moskvi, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Ovaj sastanak predstavlja nastavak višegodišnje politike destabilizacije Bosne i Hercegovine i jačanja separatističkih narativa, uz otvorenu političku i simboličku podršku Ruske Federacije.
Dodik, kojem je nedavno izrečena kazna zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, nastavlja koristiti međunarodne kontakte kako bi legitimizirao svoju poziciju i delegitimirao institucije države BiH. U Moskvi je iskoristio priliku da ponovo negira legitimitet OHR-a, ospori nadležnosti Ustavnog suda BiH, te optuži Zapadne sile – prije svega Njemačku i Veliku Britaniju – za "okupaciju" i "razgradnju" entiteta RS.
Ruska podrška narativima o raspadu BiH
Sergej Lavrov je na zajedničkoj konferenciji s Dodikom ponovio rusku poziciju o BiH, osuđujući Zapad zbog navodne destabilizacije dejtonskog poretka i "pokušaja uništavanja ravnoteže" među konstitutivnim narodima. Ruski šef diplomatije otvoreno je podržao Dodika, nazivajući ga "legitimnim liderom Srpske" i osporavajući legitimitet visokog predstavnika Schmidta, iako je međunarodna zajednica jasno potvrdila njegov mandat.
Važno je istaći da je Rusija godinama koristila BiH kao poligon za izazivanje političkih tenzija u regionu, koristeći Dodika kao ključnog aktera u strategiji podrivanja evropskih i evroatlantskih integracija. U svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, Moskva dodatno intenzivira retoriku protiv Zapada u svim regijama gdje ima utjecaj, uključujući i Zapadni Balkan.
Dodikova izjava da BiH "nije država, već okupirana teritorija" predstavlja najnoviji pokušaj delegitimizacije suvereniteta Bosne i Hercegovine, uz paralelno veličanje ideje "izvornog Dejtona", koju koristi kao pravno-političko opravdanje za secesionističke zahtjeve. Istovremeno, on podriva pravosudne institucije BiH, opstruira odluke Ustavnog suda i prijeti povlačenjem iz državnih institucija, što ima ozbiljne posljedice po unutrašnju stabilnost države.
Njegova podrška formiranju hrvatskog entiteta unutar BiH dodatno otkriva strategiju usmjerenu ka dezintegraciji zemlje kroz etničko-političku fragmentaciju, uz paralelno negiranje evropskog puta BiH, koji Dodik naziva "zabludom i prevarom".
Njegove izjave, kao i podrška koju dobija od zvanične Moskve, ne mogu se posmatrati izolovano – one su dio šireg geopolitičkog konteksta u kojem Rusija pokušava proširiti svoj utjecaj u regiji putem lokalnih saveznika.
Dodik više ne nastupa isključivo kao unutrašnji politički problem, već kao ključna karika u međunarodnoj mreži aktera koji imaju interes u destabilizaciji Zapadnog Balkana.
