“Došli smo u fazu kada je ozbiljno ugrožen Dejtonski mirovni sporazum, kada se otvoreno, ne samo prijeti, nego i radi na otcjepljenju jednog dijela države. I to onog dijela koji je tokom rata etnički očišćen, a na kojem se danas slave ratni zločini i zločinci i gdje se ponovo stvara atmosfera straha i nacionalizma. Da, ugrožen je i mir i napredak koji je uz velike napore postignut tokom proteklih 26 godina. Bojim se da je neko zamislio da, u okolnostima pandemije, kada svijet gleda u drugom pravcu, kada su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija okrenuti krizi i Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, ponovo pokuša ostvariti ratne ciljeve i kapitalizirati etničko čišćenje, genocid i ratne zločine”, navela je između ostalog.
Na pitanje o politici vlasti RS-a ministrica Turković pojasnila je da je u Bosni i Hercegovini “problem s Dodikom i njegovom politikom koja odbija da primjenjuje državne zakone koji su doneseni demokratskom procedurom, čak i uz njihovu saglasnost.“
“A, povod za takav atak na državu jeste, činjenica da je nakon godina čekanja visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida, holokausta, slavljenja ratnih zločina i zločinaca kojom se želi raspiriti nacionalna mržnja. To je urađeno tek nakon što su Dodik i njegovi predstavnici godinama spriječavali donošenja takvog civilizacijskog zakona u parlamentarnoj proceduri. A Bosna i Hercegovina tu je obavezu još od 2008. godine imala na osnovu jasnih uvjeta Evropske unije. Dakle, posljednji atak na državne zakone pokrenut je samo kako bi neko imao pravo da javno vrijeđa žrtve genocida, negira zločine i širi atmosferu straha kakvu vidimo posljednjih dana u dijelovima RS-a. To jasno govori da iza tzv. političkih zahtjeva stoji sigurnosna prijetnja", kazala je Turković.
Kako je navela, Dejtonski mirovni sporazum i njegovi tvorci i garanti predvidjeli su ovakve situacije, dobro su razumjevali s čime se suočava, pa postoje jasni i pravno utemeljeni mehanizmi za rješavanje ovakvih situacija.
Postoje državne institucije, postoje sudovi, posebno Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali postoji i visoki predstavnik koji ima obavezu da reagira i zaštiti Mirovni sporazum. Postoji i izvršni mandat međunarodnih vojnih snaga.
“Nisam sigurna da je medijacija najbolji odgovor na sigurnosnu krizu. Za pregovore o političkim pitanjima postoje demokratske institucije, ali rušenje Mirovnog sporazuma zahtjeva i odlučnu reakciju onih sila bez kojih ne bi bilo mira ni prije 26 godina”, istaknula je Turković.
Kada su u pitanju odnosi s Francuskom, ministrica Turković poručila je kako je Francuska je “ključni saveznik, ne samo kao jedna od država koje predvode Evropsku uniju”.
“Naše su veze duboke i snažne. Izuzetno cijenimo doprinos francuskih vojnih snaga u uspostavljanju i očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Naša su očekivanja u smjeru evropskih integracija, jače saradnje, ekonomskog napretka. Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može ispuniti uvjete za kandidatski status. Nestabilnosti na cijelom Zapadnom Balkanu uveliko su postaknute sporim napretkom ka članstvu u Evropskoj uniji. Pojedinci koji blokiraju reforme i podrivaju Dejton trebaju biti sankcionirani i vidimo da se o tome govori i u Evropskoj uniji. Sankcije nisu usmjerene prema građanima ili institucijama, nego samo prema pojedincima koji zloupotrebljavaju javne funkcije i koji su upleteni u korupciju i kriminal. Takve ciljane mjere pomažu stabilizaciji prilika i doprinose napretku, šalju signal da je Evropska unija prisutna u regiji", rekla je Turković.
Komentirajući planove Francuske da organizira samit EU-Zapadni Balkan u junu ove godine rekla je da se raduje se razgovorima na najvišem nivou.
“Nema stabilnog regiona bez stabilne Bosne i Hercegovine, ali i drugih država regije. Francuska ima konstruktivan utjecaj i vjerujemo da pojačana aktivnost može donijeti prevagu u regiji na stranu demokratije, mira, progresa i evropskih vrijednosti. Od ključne važnosti je da proširenje ostane politika Evropske unije i dok traju debate o budućnosti Unije. Integracija u Evropsku uniju motor je za progres i reforme u svim državama naše regije. Svi dijelimo odgovornost za nedostatak progresa, ali treba imati u vidu da se već godinama suočavamo sa svojevrsnim hibridnim ratom protiv Bosne i Hercegovine. Plasiraju se netačne informacije, laži putem društvenih mreža, putem medija pod kontrolom stranih centara... Jedan od najvažnijih ciljeva onih koji rade protiv Bosne i Hercegovine jeste da se stvori atmosfera neuspjeha, beznadežnosti i besperspektivnosti. Oni blokiraju državu zloupotrebljavajući mehanizme zaštite nacionalnih interesa i onda tvrde da država nije funkcionalna i održiva i da je kao takvu treba podijeliti", navela je minsitrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
