Lideri najvećih američkih energetskih kompanija upozorili su da će cijene nafte vjerovatno porasti ovog ljeta, jer se smanjuju rezerve koje su SAD i druge zapadne zemlje koristile za ublažavanje efekata zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

- Približavamo se nezapamćeno niskim nivoima zaliha. Mislim, zaista, zaista niskim nivoima. Može se raspravljati o tome hoće li se ti kritični nivoi dostići za dvije ili tri sedmice. Kada dođete do te tačke, vidjet ćete kako cijena naglo raste - izjavio je u četvrtak Neil Chapman, viši potpredsjednik ExxonMobila, na konferenciji koju je organizirala investiciona banka Bernstein.

- Vjerujem da će cijena Dated Brenta, prema većini modela, porasti. Kada se dostignu ti ekstremno niski nivoi zaliha, cijena bi mogla doseći 150 ili 160 dolara - dodao je on.

Ekonomsko rivalstvo

Emirati izvan OPEC-a: Strateški potez koji mijenja poredak u Zaljevu

Izvršni direktor Chevrona Mike Wirth upozorio je na istom događaju da se "tampon zone i amortizeri" koji su kontrolirali cijene nafte "stalno smanjuju".

- Tokom narednih nekoliko sedmica vjerovatno ćemo vidjeti kako se ti pritisci direktnije prenose na fizičke cijene, a očekujem i veći pritisak na rast kako ulazimo u juni, a pogotovo u juli. Ako ovo potraje predugo, to će nas dovesti do usporavanja ekonomije ili recesije - rekao je.

Brent, međunarodna referentna nafta, u četvrtak se trgovala po cijeni od oko 93 dolara po barelu.

Cijena Brenta je ovog mjeseca pala za oko 16 posto uslijed optimizma da SAD i Iran mogu postići dogovor o okončanju sukoba.

Predstojeći dogovor

Bijela kuća je u četvrtak saopćila da je postigla 60-dnevno produženje primirja kako bi se ponovo otvorio Hormuški tjesnac, te da za to čeka odobrenje američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i visokih iranskih zvaničnika. U američkim i izraelskim medijima pojavio se niz izvještaja da su dvije strane blizu dogovora, koji se ipak nije realizirao.

Mnogi energetski stručnjaci očekivali su značajniji porast cijena kao rezultat iranskih i američkih međusobnih blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata proticalo oko 20 posto globalne energije, piše Middle East Eye.

Tržište je ublaženo značajnim padom uvoza kineske nafte, oslobađanjem barela nafte i masovnim povlačenjem zaliha iz američkih strateških naftnih rezervi.

SAD iscrpile su 172 miliona barela nafte iz rezervi, što ih je dovelo na najniži nivo u posljednjih 40 godina. Industrijske rezerve su također pale na rekordno niske nivoe.

- Komercijalne zalihe sirove nafte i tečnih goriva - tu mislim na naftu, benzin, dizel i kerozin - sve su se smanjile. Smanjenje tih zaliha ublažilo je ili neutraliziralo utjecaj - rekao je Chapman, prema transkriptu njegovog govora objavljenom na društvenim mrežama.

Mjesto pada globalizacije

Lekcija Afonsa de Albuquerquea: Ko drži Hormuški tjesnac, vlada svijetom

Čak i uz ove intervencije, cijene gasa u SAD-u porasle su za oko 50 posto od američko-izraelskog napada na Iran. Pritom su SAD, zbog svoje ogromne energetske industrije, ipak manje pogođene.

Zemlje istočne Azije suočavaju se s ozbiljnim problemima u snabdijevanju jer su znatno više ovisne o energentima iz Perzijskog zaljeva. Stručnjaci navode da je cijena barela nafte u Aziji daleko iznad "spot" cijene i kreće se oko 150 dolara.

Georges Elhedery, izvršni direktor banke HSBC, prošlog mjeseca je izjavio da je cijena barela nafte u Šri Lanki dostigla čak 286 dolara.

Čak i ako se Hormuški tjesnac opet otvori, zaljevske države poput Bahreina i Katara pretrpjele su veliku štetu na svojim energetskim postrojenjima. Wirth, prvi čovjek Chevrona, istakao je da bi popravka infrastrukture na Bliskom istoku koštala milijarde dolara.