U nedjelju, 4.oktobra građani Bosne i Hercegovine ne biraju samo novu vlast. Biraju ko će braniti državu u trenutku kad je napadnuta otvorenije nego ikad nakon rata.

"Najvažniji postdejtonski izbori su pred nama. Ova ekipa koja nas sada predstavlja to ne može ponijeti", poručio je Bakir Izetbegović na skupu na Ilidži.

A zašto je to tako, dovoljno je pogledati samo posljednjih nekoliko sedmica. Ratko Mladić umro je 27. augusta u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu, uz državne i vojne počasti. Na sahrani su bili Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, predsjednik entiteta RS Siniša Karan, entitetski premijer Savo Minić i, naravno,  Milorad Dodik. RTRS, tim povodom, objavio je tekst pod naslovom "Ratko Mladić - uvijek heroj, nikad zločinac". Evropska unija je poručila da u njoj "nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca". U BiH se osuđeni ratni zločinac veliča iz institucija.

Istovremeno se napada i ustavni poredak. Dodik je 13. jula, u sjedištu HDZ-a BiH u Mostaru, podržao hrvatsku izbornu jedinicu kao "jedinu ispravnu ponudu" i izgovorio rečenicu:"Mi hrišćani smo pod pritiskom muslimana u BiH. To svijet treba da zna." Dva dana kasnije Hrvatski sabor usvojio je rezoluciju koja podržava takav model.

Dok se BiH dijeli kod kuće, SNSD je osvajao Washington. Željka Cvijanović se 21. septembra u Bijeloj kući sastala sa Susie Wiles, šeficom kabineta Donalda Trumpa i njegovom najbližom saradnicom. Dan kasnije, poziv Bijele kuće dovodi je na prijem koji je Trump priredio za šefove država na zasjedanju Generalne skupštine UN-a. Prvi put od 2014. godine dva člana Predsjedništva BiH bila su na tom prijemu. Politika koja negira državu tako je dobila vlastiti kanal do američkog predsjednika.

Denis Bećirović je u New York otišao kao predsjedavajući Predsjedništva i na prijem je stigao po protokolu. Protokolarna rukovanja u hodnicima predstavljao je kao razgovore, dok je Cvijanović vodila stvarne sastanke. Za zemlju čija sudbina u velikoj mjeri zavisi od Washingtona, to je ogroman diplomatski fijasko.

"Sveli su nas na 30 posto pozicija. Ponizili su i degradirali bošnjački narod", više puta je ponovio Izetbegović. Mnogo je primjera koji potkrepljuju ovo tvrdnju. Evo ih samo nekoliko. Cijeli finansijski sektor države predat je SNSD-u. Zoran Tegeltija je 2023. postao direktor Uprave za indirektno oporezivanje, a Srđan Amidžić ministar finansija i trezora BiH. Oba imenovanja dobila su podršku Trojke. Ministarstvo sigurnosti BiH prepušteno je u januaru 2023. SNSD-ovom partneru, da bi Edin Forto postao ministar komunikacija i prometa.  Gradnja autoputeva u Federaciji prepuštena je HDZ-u BiH. Direktor Autocesta FBiH je od maja 2023. kadar HDZ-a Denis Lasić, a HDZ je zadržao i JP Ceste FBiH. O stotinama miliona maraka za Koridor 5C danas odlučuje ta stranka. A, naravno, najteži ustupak dogodio se u aprilu 2023. Da bi došla na vlast u Federaciji, Trojka je pristala da se Vlada FBiH formira suspenzijom Ustava FBiH, tako što je zaobiđen potpis bošnjačkog potpredsjednika Federacije. Oni koji su zbog vlasti pristali na kršenje Ustava Federacije nikada više ne smiju biti u prilici da odlučuju o sudbini Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

"Prihvatili su otrovnu ponudu kada su šutke gledali kako ponižavaju našu zemlju. Pristali da im HDZ i SNSD biraju Bošnjake", rekao je Izetbegović.

Rezultati se vide i izvan politike. Od 976,6 miliona eura iz Plana rasta EU koji su dodijeljeni BiH, 108 miliona je već izgubljeno, oko 373 miliona je u riziku do kraja godine, a nije povučen nijedan euro. Zemlje regiona su u istom periodu dobile 673,6 miliona. Na samit NATO-a u Ankari Bosna i Hercegovina nije ni pozvana. Lista promašaja je preduga, građani to svakodnevno osjete. Nakon vjerovatno najlošijeg mandata u novijoj historiji BiH, pitanje uopće nije treba li BiH promjenu. To se podrazumjeva. Pitanje je ko ima snagu, kapacitet i sposobnost da popravi greške aktuelne vlasti, vrati zemlju na pravi kolosjek, a Bošnjacima dostojanostvo. Jedini ispravan odgovor građana u nedjelju je samo SDA.  Zašto SDA mora voditi!?

Državu ne brani jedna funkcija, nego sistem. Član Predsjedništva bez podrške u parlamentu, Vijeću ministara, Vladi Federacije BiH i kantonima može samo davati izjave. Zato je važno da SDA, kao najveća stranka u BiH i najveća bošnjačka stranka, bude lider vlasti od Predsjedništva BiH do kantona.

SDA je na posljednjim općim izborima osvojila najviše mandata u Predstavničkom domu PSBiH i već tri decenije je politički stub bošnjačkog naroda. Izetbegović je u najtežim trenucima pokazao da je otporan na pritiske. U pregovorima o Izbornom zakonu ostao je na jasnom stavu:

 "Neću ja prihvatiti u Neumu da naš glas vrijedi sedam puta manje od hrvatskog glasa."

Nasuprot SDA stoji heterogena grupa od 14 stranaka okupljenih oko Denisa Bećirovića. Ogromna većina ih nije prisutna u cijeloj zemlji, u ovoj šarolikoj interesnoj grupi dominiraju  lokalne stranke. Povezuje ih jedino glad za vlašću, i zato su slabi i podložni pritiscima. Ovaj mandat to je dokazao ustupcima SNSD-u i HDZ-u BiH.

"Za promjenu je potrebna ogromna snaga. Bećirović i Trojka to ne mogu. To je reprezentacija koja gubi utakmicu 10:0 i ne smije nastaviti igrati", poručio je Izetbegović.