Njemački list Berliner Zeitung objavio je analizu Erdina Kadunića "Dodik i Čović nisu rivali, već partneri u blokadi reformi i jačanju ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, uz spor u vezi Južne plinske interkonekcije".
Na početku teksta autor piše da "BiH već godinama predstavlja geopolitički prostor u kojem vladaju napetosti, gdje se isprepliću interesi zapadnih aktera i Rusije“.
Ističe da je "međunarodna pažnja uglavnom usmjerena na otvoreno proruski kurs Milorada Dodika (SNSD), dok jedan drugi ključni akter često ostaje u sjeni - Dragan Čović, predsjednik nacionalističke Hrvatske demokratske zajednice, prenosi DW.
Autor podsjeća da BiH još od osamdesetih godina plin dobavlja isključivo iz Rusije – što je ovisnost koju Zapad smatra sigurnosnim rizikom.
- Zato SAD već godinama guraju izgradnju Južne interkonekcije, koja bi Bosnu povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku. Projekt bi prvi put omogućio diverzifikaciju opskrbe energijom - ističe se.
U tekstu se naglašava da "upravo tu HDZ pruža otpor, formalno ističući sumnje u upravljanje državnim poduzećem BH-Gas ili navodne utjecaje Turske i Irana. Međutim, promatrači u Sarajevu to vide kao izgovor za namjerno odugovlačenje procesa – a to odugovlačenje objektivno ide u korist ruskim interesima, što se ne može osporiti.
Kadunić piše da "Čovićeva politika nije izoliran potez, nego dio usklađenog djelovanja s Dodikom, što pokazuju i izjave nakon sastanka u Banjoj Luci u oktobru 2025. kada su obje strane potvrdile dobru saradnju". Nije tajna da upravo ove dvije stranke blokiraju ključne zakonske pakete potrebne za nastavak procesa europskih integracija.
Politolog Kadunić u Berliner Zeitungu piše da "Dodik djeluje otvoreno konfrontativno, veže RS uz Moskvu, dok Čović nastupa umjerenije, koristeći institucionalno pravo veta i medijsku kontrolu. Jedan djeluje glasno, drugi tiho – ali cilj je isti: politička paraliza.
Ova podjela uloga traje godinama. Još 2017. Rusija je podržala narativ o "hrvatskom pitanju", što je učvrstilo paralelne političke linije između Zagreba, Beograda, Mostara i Banje Luke, dok se Sarajevo sve više prikazuje kao "nepouzdan" akter ili čak "antievropski".
- Rasprava o Južnoj plinskoj interkonekciji daleko je više od energetskog spora. Ona je test zapadnog utjecaja na Balkanu. Ključno pitanje nije pokušava li Rusija destabilizirati Bosnu i Hercegovinu – to je odavno jasno. Ključno je kako Washington i Bruxelles postupaju prema akterima koji tu strategiju omogućuju iznutra.
Ako se dodatno učvrsti utisak da Čović i HDZ ssistemski djeluju u korist ruskih interesa, neminovno se postavlja pitanje političkih posljedica. SAD su već uvele ciljane sankcije drugim akterima. Hoće li Čović ubuduće biti viđen kao sigurnosni rizik, ovisit će prije svega o daljnjem razvoju energetske priče - navodi se u tekstu.
Iza tehničkih argumenata i etnopolitičke retorike krije se suštinski geopolitički sukob. Čović se predstavlja kao umjeren političar, ali sve više djeluje kao tihi saveznik sistema koji blokira reforme i otvara prostor ruskom utjecaju. Zajedno s Dodikom čini okosnicu politike blokade koja slabi bosansku državu i potkopava njezinu evropsku perspektivu.
Za Njemačku i Eropsku uniju, koje stabilnost na Zapadnom Balkanu odavno vide kao vlastito sigurnosno pitanje, to je "neugodna, ali nužna spoznaja", zaključuje Kadunić u listu Berliner Zeitung.
(Politolog Erdin Kadunić Nijemac je podrijeklom iz BiH. Studirao je na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, a potom osam godina živio u BiH, gdje je, među ostalim, radio kao glasnogovornik za medije u njemačkoj ambasadi u Sarajevu. Danas živi u Düsseldorfu i radi kao tumač i prevodilac za bosanski, hrvatski i srpski jezik).
